Nokon ko an Kūrijm̧ōj
Aiboojoj n̄an Anij


Aiboojoj n̄an Anij

M̧ōņōņō ilo Kūrijm̧ōj in; ro jeiū im jatū jitōnbōro, ij kam̧oolol n̄an Būreejtōnji eo Kein Kajuon kōn iien in em̧m̧an n̄an kwaļo̧k en̄jake ko aō kōn season in Kūrijm̧ōj in ekwojarjar im ļotak eo an ad Irooj Rilo̧mo̧o̧r Jisōs Kraist.

Iban m̧ōk in ron̄jake ennaan ko an Kūrijm̧ōj me rej ijjino kōn ļotak an nin̄nin̄ Jisōs ilo Betleem in Judia.

Aiseia eaar kanaan kake elōn̄ ļo̧k jen 700 buki iiō ko remoot ļo̧k: ‟Lale mōk, juon virgin enaaj etta, im enaaj keotak juon ļaddik, im naaj ņa etan Immanuel.” 1

Kiin̄ Benjamin eaar kanaan, ‟Im naaj ān̄inn̄in Jisōs Kraist, eo Nejin Anij, Jemān lan̄ im laļ, rikōm̧anm̧an aolep men ko otemjeļo̧k jān jinoin; im jinen naaj ān̄inn̄in e Meri. ”2

Rikanaan Nipai ekar ron̄ juon ainikien ej ba, ‟Ilju Ij itok ilo laļ in.”3

Raan eo tok juon, iturājet in laļ in, Kraist ekar ļotak. Ejjeļo̧k kajjitōk jinen, Meri, kar kalimjōk kōn bwilōn̄ ļaddik eo nejin ej kab ļotak, eo Nejin Jemān E Make Wōt ilo kanniōk.

Ioon toļ ko ilo Judia jepooļe Betleem, Luk eaar jiron̄ seperd ro raar pād ilo meļaaj ko aer. 4 Rein rejjab seperd ro rebun̄bun̄ bōtaab ‟em̧m̧aan ro rewānōk im kwojarjar” ro renaaj kam̧ool kōn nin̄nin̄ Kraist.5

‟Im lo, enjeļ in Irooj ej jutak itureir, im wōj an Irooj ej romaak ioer; im eļap aer lōļn̄o̧n̄.

‟Im enjeļ ej ba n̄an er, Kom̧win jab lōļn̄o̧n̄: bwe lo, ij bōkwōj n̄an kom̧ naan ko rem̧m̧an, naan in lan̄lōn̄ eļap, im enaaj n̄an armej otemjeļo̧k.

“Bwe rainin eļotak n̄an kom̧ ilo jikin kweilo̧k an Devid, Rilo̧mo̧or, E Kraist Irooj. …

‟Im e m̧ōkaj weaaktok ippān enjeļ tok elōn̄ iaan ro rilan̄, im rej nōbar Anij im ba,

‟Aiboojoj n̄an Anij ilo utiejtata, im aenōm̧m̧an ioon laļ ippān armej raņ E bun̄buruon kōn er.” 6

Kōlmenļo̧kjeņ mōk kōn men in eaar waļok ilo Judia—mejatoto ekar kalibubu kōn iju ko remeram im jarlepju jen lan̄ rej wujtak im kaiboojoje. Innām seperd ro raar ‟jarōbtok”7im lo nin̄nin̄ eo ej babu ilo menjer. Im tokālik raar ‟kabun̄bun̄ļo̧k”8 kōn ta eo rekar loe.

Kajjojo iiō ilo Kūrijm̧ōj kōmij kobaik kam̧ool eo am n̄an eo an seperd ro, bwe Jisōs Kraist, Nejin Anij e mour, eaar itok n̄an jimōttan in laļ me jej ņa etan Laļ Kwojarjar.

Seperd ro raar ilo̧k n̄an jikin m̧ōn̄ā an menin mour n̄an kabun̄jar n̄an Kiin̄ in Kiin̄. Ewi wāween ad naaj kabun̄ n̄an E ilo season in? Jenej ke wōnm̧aanļo̧k wōt im kabun̄ n̄an E ilo ad kaikuujuj? Jenej ke kabun̄ n̄an E kōn kōbpopo n̄an Holiday im kainōknōk m̧ōko m̧ōd? Ekōjkan ad kauteij Rilo̧mo̧o̧r ad? Ak jenej ke kaenōm̧m̧an ro rej inepata, ak meanwōd im jerbal n̄an ro rej aikuji An kwojarjar, leļo̧k aiboojoj n̄an Anij kōn ikdelel in kōm̧m̧ane ta eo Ej jiron̄ kōj n̄an kōm̧m̧ane? Jisōs eaar kapidodoik. ‟Kwōn itok im ļoor Eō.”9

Ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist, kar bar ro̧o̧ltok kōn Rikanaan Joseph Smith, wōr an en̄jake em̧m̧an kōn ritōmak ro peļaakin laļ. Iaar kam̧ool ippamake kōn tūriam̧o in tōmak an ro raar lukkuun ellewetak im ikdelel n̄an bōk. An inaan ekwojarjar jen ro rekar pād ilo āne ko ilo̧meto n̄an pukōn eo ekileptata ilo Russia.

Jet iaan ro jibūm im jim̧m̧am raar pād ilubwilijin ro Rekwojarjar ro raar kobatok ippān doon n̄an Zaion. Juon kōrā, Hannah Last Cornaby, ekar jokwe ilo Spanish Fork, Utah. Ilo tōre ko reppen, juon wōran em̧m̧an ak juon kein ikkure kar ļōmwe, ak to̧ļļe kōm̧m̧an jen m̧ōttan—ak ejjab aolep iien. Hannah eaar jeje ilo Tijem̧ba 25, 1856:

‟Ekar jejjet iien Christmas Eve im ajri ro nejū raorōk, kōn tōmak an ajri ro kar katotoik takūn ko aer, bwilōn̄ eļan̄n̄e takūn ko aer renaaj obrak kōn menin leļo̧k ko. Kōn būrom̧ōj, eo ikar bōk jen er. Iaar ba n̄an er bwe rejjamin meļo̧kļo̧k er, im raar kiki kōn kōtmāne elan̄lōn̄ n̄an jibbon̄en eo.

‟Ekar ejjeļo̧k juka ippa, im ijjab jeļā ta n̄an kōm̧m̧ane. Rejjab aikuj, ijowōtke, inepata. Innām ikar ļōmņak kōn jet leen wōjke ko ilo m̧weo iaar kōm̧ati im joļo̧k aer tutu, me ālkin jejjo awa, kar erom syrub etōn̄al. Kōn menin, im jidik men bwil, iaar kōm̧m̧an gingerbread tonaj, eo ikar m̧wijm̧wijiti n̄an aolep kain ļam ko im kōmati ilo skillet, (ejjeļo̧k aō jitoop) innām iaar kobrak takūn ko an ajri ro kōn gingerbread kukiij ko, eo eaar kam̧ōņōņōik er jon̄an an ļap āinwōt kōņaan m̧ōn̄ā men ko retōn̄al.”10

Ilo bwebwenato in ej kōn juon kōrā eo ej jerbal ilo bon̄ men̄e ejjeļo̧k jitoop n̄an jipan̄ e. Aaet eaar kallim̧ur n̄an bōktok lan̄lōn̄ n̄an ajri ro nejin, n̄an kapen ļo̧k tōmak eo aer, n̄an tōt wōt ilo m̧weo m̧weier, “Juon Raan Elem̧ōņōņō! Aolep men Rem̧m̧an!”11 Ejjab ennaan eo an Kūrijm̧ōj in ke?

Būreejtōn Monson eaar katakin: Iien ko ad rem̧m̧an n̄an leļo̧k kōj make ejjeļo̧k jon̄āer, ak rebarāinwōt jab n̄an indeeo. Ewōr bōro ko n̄an kam̧ōņōņō. Ewōr naan in jouj ko n̄an ba. Ewōr menin letok ko n̄an leļo̧k.”12

Jabdewōt iien jej jerbal ippān Irooj—kōm̧m̧ane ta eo Ej kean̄ kake, kōketak ro peļaakid—jej kwaļo̧k kam̧ool bwe E ej mour im bwe E ej iakwe kōj, jekdo̧o̧n ta apan̄ ko ad.

Bar juon jetōb em̧m̧an ilo bwebwenato an Kabun̄ in ej juon armej in Scottish rioktaktok John Menzies Macfarlane. Eaar kobatok ilo Kabun̄ in ippān jinen eo ejako pāleen im brother eo an, im erjel jilu raar ilo̧k n̄an Salt Lake ilo 1852. Ekar 18 iiō dettan. Ium̧win elōn̄ iiō ko, ekar erom juon rietale, rūkkal, im barāinwōt juon riekajet an bukōn eo, bōtaab armej raar jeļā kajjien kōn al eo an.

Ekar ejaake kuwaer eo an m̧okta ilo Cedar City im bōk kumi in al eo an ipeļaakin iturōk in Utah. Ālkin juon iien al ilo St. George, Elder Erastus Snow, juon rijilōk im ritōl an colony eo, kar rōjan̄ e n̄an etal n̄an jukjukinpād eo ilo iturōk in Utah im bōk baam̧le im kein kōjan̄jan̄ eo an ippānļo̧k.

Mour eaar lukkuun pen ilo 1869 eo, im Elder Snow ekar kajjitōk ippān Brother Macfarlane n̄an kōm̧m̧ane juon būrokraam in Kūrijm̧ōj me enaaj lijur jetōb ko an armej. Brother Macfarlane eaar kōņaan juon kein kōjan̄jan̄ ekāāl n̄an iien eo eaorōk. Jekdo̧o̧n ewi jon̄an an kajjion̄ je juon al kāāl, ekar jab maron̄. Eaar jar kōn im̧we im bar jar alen kein karuo. Innām, juon bon̄, ekar karuj lio ippān im bwilōn̄, ‟Ewōr naan ko ippa n̄an ejaake juon al, im ij ļōmņak ewōr ippa kein kōjan̄jan̄ eo barāinwōt!” Ekar m̧ōkaj etal n̄an o̧kōn eo im kōjan̄ e im aln̄ūrn̄ūri, jeiki ilo tōre eo lio ippān ej kōmeram e ļo̧k kōn kein kōmeramram eo ej pād ilo juon booļ in kūriij. Naan ko im al eo kar waļo̧k tok:

Ion, melaj eo an Judia,

Dri lale sheep ro raar ron̄ naan kein

Aibujbuj nōn Anij,

Aibujbuj nōn Anij,

Aibujbuj nōn Anij ilōn̄.

En ainem̧m̧ōn ion lōl, armej otemjej renaaj al!

En ainem̧m̧ōn ion lōl, armej otemjej renaaj al!13

Brother Macfarlane ejjan̄in kar pād ilo Judia n̄an lo bwe jikin ko remaajaj ainļo̧kier wōt toļ ko rōdkake, ak ennaan eo eim̧we kōn al eo an ekar lutōk tok jen an ļo̧ļātāt āinwōt juon rikam̧ool kōn ļotak eo an Rilo̧mo̧o̧r ilo Betleem ilo Judia, juon ijjino me enaaj ukōt laļ in n̄an indeeo.14

Ij kwaļo̧k aō kam̧ool bwe Jemed Indeeo ej mour. Karōk in m̧ōņōņō eo An eļap ej kōjeram̧m̧an mour ko an ro Nejin kajjojo ilo aolep epepen ko. Ijeļā bwe Nejin Jitenbōro, Jisōs Kraist, nin̄nin̄ eo me ekar ļotak ilo Betleem, ej Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur an laļ in im bwe Būreejtōn Thomas S. Monson ej rikanaan eo An ioon laļ in rainin. Naan kein kōn wujtake rej kōnono kōn m̧ool eo ilo ļo̧jiln̄ū: ‟Aibujbuj nōn Anij ilōn̄, ainem̧m̧ōn ion lōl, armej otemjej renaaj al.”15

Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Aiseia 7:14.

  2. Mosaia 3:8.

  3. 3 Nipai 1:13.

  4. Lale Luk 2:8

  5. Lale Alma 13:26.

  6. Luk 2:9–11, 13–14.

  7. Luk 2:16.

  8. Luk 2:17.

  9. Luk 18:22.

  10. Hannah Last Cornaby, December 25, 1856, Spanish Fork.

  11. “Come, Come, Ye Saints,” Hymns, no. 30.

  12. Thomas S. Monson, “The Gift of Christmas,” Ensign, Dec. 2003,2.

  13. “Far, Far Away on Judea’s Plains,” Hymns, no. 212.

  14. Lale Karen Lynn Davidson, Our Latter-Day Hymns: The Stories and the Messages (1988), 224. (1988), 224.

  15. Al, nōm̧. 212.