2000–2009
Two Principles for Any Economy
October 2009 General Conference


Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika pē

ʻOku meimei ke fakafou ʻi he ʻahiʻahi ʻa e filí ʻa ʻetau ako e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha ʻokú ne faʻu hotau ʻulungāangá mo fokotuʻu hotau ikuʻangá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻI heʻemau fefolauʻaki ʻo ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní pea mo fakafou he laine ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fokotuʻú, ʻoku mau maʻu ai ha ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga pea mo e faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hotau kāingalotú. Kuo uesia ‘i he ngaahi taʻu lahi ‘a e kāingalotú ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatula mo ia ne ngaohi ʻe he tangatá fakatouʻosi. ʻOku mahino foki kiate kimautolu kuo holoki ʻe ha ngaahi fāmili ʻa ʻenau fakamolé pea nau hohaʻa pe te nau lava nai ʻo kātekina e ngaahi taimi faingataʻá ni.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku mau ongoʻi homou lotó. ʻOku mau ʻofa atu pea mo lotua maʻu pē kimoutolu. Kuó u mātā ha ngaahi taimi faingamālie mo faingatāmaki ʻi heʻeku moʻuí ke u ʻiloʻi ʻe pau pē ke ikuna ʻa e ngaahi taimi faingamālié pea ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. ʻOku ou fakatuʻamelie ki he kahaʻú. ʻE ngaahi tokoua, ko hotau fatongiá ke tau tuʻumaʻu mo taʻeueʻia ʻi he ʻamanaki leleí, ʻo ngāue ʻaki hotau iví kotoa pea falala ki he ʻOtuá.

Ne u toki fakakaukau ki muí ni mai ki ha taimi heʻeku moʻuí ne u fuʻu hohaʻa mo tokanga ai ki ha kahaʻu naʻe taʻepau. Ne u taʻu 11 he taimi ko iá pea ne u nofo mo hoku fāmilí ʻi he fata ʻo ha fale ʻi ha faama ofi atu ki Felengifeeti ʻi Siamané. Ko e tuʻo ua ia ʻemau kumihūfanga ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē pea ne mau faifeinga ke mau tuʻu lelei ʻi ha feituʻu ne mamaʻo mei homau ʻapi ki muʻá. ʻE lava ke u pehē naʻa mau masiva ka he ʻikai ofi ia ki ai. Ne mau mohe kotoa pē ʻi ha kiʻi loki siʻisiʻi pea naʻe faingataʻa ke toe fai ha hū takai holo. Naʻe ʻi he kiʻi loki hoko maí ha fanga kiʻi nāunau fale mo ha sitou naʻe faʻa feimeʻatokoni ai ʻa e Fineʻeikí. Ke fehūʻaki he ongo lokí, naʻe pau ke mau fou atu he feituʻu ne tuku ai ʻe he tokotaha fāmá ʻa ʻene nāunaú mo e meʻangāué, fakataha mo ha ʻū kakanoʻi manu mo ha faʻahinga kehekehe ʻo e sōsisí ne tautau mei he tokotuʻu ʻo e falé. Naʻe fuʻu fakatupu fiekaia maʻu pē kiate au ʻene ʻalahá. Naʻe ʻikai hamau falekaukau ka ko ha kiʻi fale pē ʻi tuʻa—ʻo mau hifo he sitepú pea lue ʻi ha fute ʻe 50 (mita ʻe 15) ki ai, kae hangē naʻe hā fuʻu ngali mamaʻo ia he faʻahitaʻu momokó.

Koeʻuhí ne u kumihūfanga pea tō faka-Siamane Hahake ʻeku leá, naʻe fakakata ʻaki ai au ʻe he fānaú mo nau ui ʻaki au ha ngaahi hingoa fakamamahi. ʻI he kotoa e taimi ʻo ʻeku kei tupu haké, ʻoku ou tui ko e taimi fakamamahi tahá ʻeni.

Kuo lava ʻeni ha ngaahi taʻu lahi mei ai pea ʻoku ou manatu atu ki ai ʻo fakafou he ngaahi meʻa kuó u aʻusiá. Neongo ʻoku ou kei manatuʻi ʻa e loto mamahí mo e loto foʻi ne u maʻú, ka ʻoku ou lava ʻo sio he taimí ni ki he meʻa naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki ai he taimi ko iá: ko e vahaʻa taimi ia ʻo e tupulaki fakatāutaha maʻongoʻonga. Naʻe toe vāofi ange homau fāmilí he taimi ko iá. Ne u siofi peá u ako mei heʻeku ongomātuʻá. Ne u tanganeʻia heʻena loto vilitakí mo e ongoʻi fakatuʻamelié. Ne u ako meiate kinaua ko e taimi ʻoku tau tali ai e ʻahiʻahí ʻi he tui, lototoʻa mo e vilitakí, te tau lava ʻo ikunaʻi ia.

ʻI heʻeku ʻilo ko ia ʻoku mou taki taha foua ha vahaʻa taimi ʻo e hohaʻá mo e lotofoʻí, ne u fie lea atu ai he ʻahó ni ʻo kau ki ha ongo tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kuó na poupouʻi au he vahaʻa taimi ko ʻení.

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻUluakí: Ngāue

ʻOku kei ongo pē kiate au he taimí ni ʻa e founga ne ngāue fakataha ai hoku fāmilí hili e mole ʻemau meʻa kotoa pē ʻi he ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II! ʻOku ou manatu ki heʻeku tamaí—ko ha tamaioʻeiki anga fakasivilaise ʻi heʻene akó mo ʻene taukeí—he naʻá ne fai ha ngaahi ngāue faingataʻa, ʻa ia ko e tangata keli malala, keli makakoloa, ngāue fakamīsini mo fakaʻuli loli. Naʻá ne mavahe pongipongia pea toki faʻa foki ange pē kuo fuoloa e poʻulí, ke ne lava ʻo tauhi homau fāmilí. Naʻe kamata ha falefō ʻeku faʻeé pea naʻá ne faʻa ngāue fuoloa ai he fō nusinusí. Naʻá ne fakakau atu au mo hoku tuofefiné ki heʻene ngāué. Ne u fai ʻe au hono feʻaveʻaki holo ʻa e valá. Naʻá ku ongoʻi fiefia heʻeku lava ʻo tokoni ki hoku fāmilí ʻi ha kiʻi founga siʻi, neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ʻe hoko ʻa e ngāue ne u faí ko ha tāpuaki ki heʻeku moʻui leleí.

Naʻe ʻikai ke faingofua, ka naʻe tokoni e ngāué ke ʻoua ʻe tukutaha ʻemau tokangá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi tūkunga ne maʻu ʻi aí. Neongo naʻe ʻikai taimi nounou ʻemau faingataʻaʻiá, ka naʻe faifai pē pea liliu. Ko e meʻa ia ke tau ʻiloʻi ʻo kau ki he ngāué. Kapau te tau kīkīvoi he ngāué —ʻo taʻeueʻia mo taʻefeliliuaki—ko e moʻoni ʻe kamata ke lelei ange ʻa e meʻa ʻe hokó.

ʻOku ou tanganeʻia he kau tangata, fafine mo e fānau ko ia ʻoku nau ʻiloʻi e meʻa ko e ngāue! ʻOku ʻofa lahi ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu ʻoku ngāué! Naʻá Ne folofola, “Te ke kai ʻa e [maá] ʻi he kakava ʻo ho matá”1 pea “ ʻOku taau mo e tangata ngāué ke ne maʻu haʻane totongi.”2 Pea naʻá Ne fai ha talaʻofa: “ʻAi hoʻo hele tuʻusí ʻaki ho laumālié kotoa, pea ʻoku fakamolemoleʻi kiate koe ʻa hoʻo ngaahi angahalá.”3 Ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai manavasiʻi ke ngāue mo fakamoleki honau taimí he ngaahi taumuʻa ʻoku ʻaongá, ʻoku nau faitāpuekina ai honau ngaahi fāmilí, tukui koló, puleʻangá pea mo e Siasí.

ʻOku ʻikai ʻamanaki mai e ʻEikí ia ke tau ngāue ʻo lahi ange he meʻa te tau malavá. ʻOku ʻikai ke Ne (pea ʻoku ʻikai totonu ke tau) fakatatau ʻa kitautolu ki he ngāue ʻa e niʻihi kehé. ʻOku kole mai pē ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau fai ʻa hotau lelei tahá—pea tau ngāue ʻaki hotau tūkuingatá, neongo pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi.

Ko e ngāué ko e faitoʻo ia ki he loto hohaʻá, ko ha fakanonga ki he loto mamahí pea mo e matapā ki he faingamālié. ʻE hoku ngaahi tokoua, neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkunga ʻi he moʻuí, tau fai muʻa ʻa e lelei tahá ke ʻiloa kitautolu ko e kakai ʻoku faifeinga ki he haohaoá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Tukutaha hotau ʻatamaí mo hotau sinó ʻi he faingamālie nāunauʻia ko ia ke ngāue ʻi he ʻaho foʻou kotoa pē ʻoku hoko mai.

ʻI he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he faingataʻá, ʻe tokoniʻi ange ʻe he ʻOtuá ia ʻa e tangata ʻokú ne tuʻu hake ʻo feinga ke ne mavahe mei he faingataʻa ko iá, kae ʻikai ko e tangata ko ia ʻoku tangutu pē ʻo lotu taʻe fai ha ngāué—neongo ʻene ngali ongo mālie ʻene kolé. Naʻe fakalea peheni ia ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻOku ʻikai feʻunga pē ʻa e loto ke fai ha ngāué mo pehē te tau feinga ke fai ha meʻá… . Ko e ngāué, kae ʻikai ko e fakakaukaú pē, ʻe lava ke tau toki lavaʻi ai ʻetau ngaahi taumuʻá. Kapau te tau toutou fakatoloi hono ngāueʻi ʻetau ngaahi taumuʻá, he ʻikai pē ha taimi ia ʻe lavaʻi ai kinautolu.”4

ʻE lava ke hoko ʻa e ngāué ko ha meʻa ʻoku fakaʻeiʻeiki mo fakafiefia, ka mou manatuʻi e fakatokanga ʻa Sēkope ke ʻoua naʻa mou “ngāue ke fetongi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻikai fakafiemālié.”5 Kapau ʻe tukutaha ʻetau moʻuí ʻi he tulifua ki he tuʻumālie ʻo e māmaní mo e ongoongoa ʻi he kakaí kae ʻikai ke tau tokanga ki hotau fāmilí mo ʻetau tupulaki fakalaumālié, he ʻikai fuoloa mei heni kuo tau ʻiloʻi kuo iku launoa ʻetau ngāué. Ko e ngāue toputapu tahá ʻa e ngāue ko ia ʻo e māʻoniʻoní ʻoku tau fai ʻi loto he ngaahi holisi ʻo hotau ngaahi ʻapí; ʻoku taʻengata ʻa hono ngaahi leleí. He ʻikai lava ke tau tuku ki ha taha ke ne fai ia. Ko e fakavaʻe ia ʻetau ngāue ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.

Manatuʻi ko e kau fononga fakataimi pē kitautolu ʻi he māmani ko ʻení. ʻOua muʻa naʻa fakamoleki hotau ngaahi talēniti mo e ivi ne ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻi hono fokotuʻu pē ʻo e ngaahi taula fakaemāmaní, ka ke tau fakamoleki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa te tau tupulaki fakalaumālie aí. He naʻe fakatupu kitautolu ke tau puna fakatuputupulangi ki ha moʻui foʻou ʻi heʻetau hoko ko ia ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá.

Ko ha lea ʻeni kiate kimoutolu kau tangata kuo ʻosi maʻu vāhenga mālōloó: ʻoku ʻikai kau ʻa e maʻu vāhenga mālōloó ia ʻi he palani ʻa e ʻEikí ki he fiefiá. ʻOku ʻikai ha mālōlō pe polokalama maʻu vāhenga mālōlō ia mei he ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—neongo pe ko e hā ho taʻu motuʻá mo ho tuʻunga fakatuʻasinó. Neongo ʻe ngali tonu ha hoko ʻa e kupuʻi lea ko ia “kuó u ʻosi ʻi ai, mo fai iá,” ko ha ʻuhinga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he heka sikeití, fakafisingaʻi ha faingamālie ke heka paiki, pe ko e kai kale fifisí, ka ʻoku ʻikai ko ha kumi ʻuhinga lelei ia ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fatongia fakataulaʻeiki ko ia ne tau fuakava ki ai ke fakatapui hotau taimí, ngaahi talēnití, mo ʻetau koloá ki he ngāue ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai foki mo ha niʻihi ia, hili haʻanau ngāue ʻi he Siasí ʻi he taʻu lahi, ʻoku nau tui ʻoku totonu ke ʻi ai ha vahaʻa taimi ke nau mālōlō ai kae hoko atu ʻe he toengá ʻa e ngāué. ʻE ngaahi tokoua, ko hono ʻai mahinó ʻoku peheni ia, ʻoku ʻikai taau e faʻahinga fakakaukau ia ko ʻení mo ha ākonga ʻa Kalaisi. Ko e konga lahi ʻo ʻetau ngāue ʻi he māmaní ko e kātaki —ʻi he loto fiefia ki he ngataʻangá—ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

Ko ha lea ʻeni kiate kimoutolu ngaahi tokoua kei talavou ange ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻoku kei tulifua ke lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa angatonu ʻo e maʻu ha ako fakaʻatamaí mo kumi ha hoa taʻengatá. ʻE hoku ngaahi tokoua, ko e ngaahi taumuʻa totonu ʻeni ka ke mou manatuʻi: ʻe hanga ʻe hoʻomou ngāue faivelenga ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ʻo toe hikiʻi hake ho tuʻunga feʻungá pea mo fakalahi e faingamālie ke lavaʻi lelei ai ʻa e ongo ngāue mahuʻinga ko ʻení.

ʻOku ʻi ai ha ngāue ke fai, ʻo tatau ai pē pe ko e tīkoni siʻisiʻi tahá koe pe ko e taulaʻeiki lahi motuʻa tahá!

Ko e Tefitoʻi Moʻoni Hono Uá: Ako

Lolotonga e ngaahi tūkunga ʻo e faingataʻa fakapaʻangá hili ʻa e tau ʻi Siamané, naʻe ʻikai ke lahi ai ʻa e ngaahi faingamālie akó ia ʻo hangē ko ia he ʻaho ní. Neongo e fakangatangata e ngaahi meʻa ke fili mei aí, ka ne u ongoʻi maʻu pē ʻe au ha loto vēkeveke ke ako. ʻOku ou manatu ki ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku heka pasikala ʻo tufa foó, ne u hū atu ai ki he ʻapi ʻo haku kaungā-tangata. ʻI ha taha ʻo e ngaahi lokí, naʻe ʻi ai ha ongo tesi he tulikí. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia ke vakai ki ai! Naʻe monūʻia fau e fānaú ni ke ʻi ai hanau tesi! ʻOku lava ke u fakakaukauloto atu ki heʻena tangutu mo ʻena ʻū tohí ʻo fai ʻena ngāue fakaako mei ʻapí. Naʻe hangē kiate au ʻo kapau naʻe maʻu haku tesi pē ʻoʻoku, ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ia ʻi he māmaní.

Naʻe pau ke u tatali ʻi ha taimi lōloa ki muʻa pea toki fakahoko e fakaʻamu ko iá. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ne maʻu haʻaku ngāue ʻi ha feituʻu faiʻanga fekumi naʻe ʻi ai hano laipeli lahi. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakamoleki e konga lahi hoku taimi ʻataá ʻi he laipeli ko iá. Naʻe faifai peá u tangutu ai ʻi ha tesi—toko taha pē—ʻo toli mo fili ʻi he ngaahi fakamatala mo e ʻilo ne ʻomi ʻe he ngaahi tohi ko iá. Ne u manako ke laukonga pea mo ako! Naʻe mahino lelei kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻa e fakalea naʻe pehē: Ko e ako fakaʻatamaí ʻoku ʻikai ko hano fakafonu pē ia ʻo ha kane ka ko hono tutu ʻo ha afi.

ʻOku ʻikai ko e ako fakaʻatamaí ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha foʻi fakakaukau lelei pē ia ke fai —ko ha fekau ia. Kuo pau ke tau ako ki he “ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langí pea ʻi he māmaní fakatouʻosi, pea ʻi he lalo māmaní; ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻi ai, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke vave ʻene hokó; ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi homou fonuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi muli.”6

Naʻe manako ʻa Siosefa Sāmita ke ako neongo naʻe siʻi hono ngaahi faingamālie ke ne maʻu ai ha ako lelei. Naʻá ne fakamatala ʻi heʻene tohinoá ki he ngaahi ʻaho naʻá ne fakamoleki ke akó mo ne faʻa fakahaaʻi ʻene manako ʻi he akó.7

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa ki he Kāingalotú naʻe fie maʻu ʻa e ʻiló ki heʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié, he “ ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻui ha tangata ʻi he taʻeʻiló,” 8 pea “ ʻilonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu …ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú.” 9 ʻI he ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e faingataʻá, ʻoku toe mahuʻinga ange ai ke ako. Ne akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefá, “ ʻOku tuli ʻe he ʻiló ʻa e fakapoʻulí [loto hohaʻá]mo ne fakangata ʻa e veiveiuá; he ʻoku ʻikai lava ke maʻu e ongo meʻá ni ʻi he feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e ʻiló.”10

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻi ai homou fatongia ke ako ki he lahi taha te mou lavá. Kātaki ʻo poupouʻi homou ngaahi fāmilí, kau mēmipa hoʻomou kōlomú mo e tokotaha kotoa pē ke ako mo maʻu ha ako ʻoku māʻolunga angé. Kapau he ʻikai lava ke maʻu ha ako fakaʻatamai ʻoku lelei angé, ʻoua naʻa tuku ia ke ne taʻofi koe mei hoʻo maʻu ʻa e ʻilo kotoa pē te ke lavá. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi tohi lelei tahá ko hoʻo “ ʻunivēsití”—ʻa ia ko ha lokiako ʻoku ava mo lava ke hū maʻu pē ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku fie hū ki aí. Feinga ke fakatupulaki hoʻo ʻilo ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vikivikiʻí.” 11 Fekumi ki he ʻiló ʻi he “ako pea ʻi he tui foki.”12 Fekumi ʻi he laumālie fakatōkilalo mo e loto mafesifesi.13 ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau fakalaumālie ʻo hoʻo tuí ki hoʻo akó—ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó —ʻe lava ke ke fakatupulaki ʻa e tuʻunga ʻo hoʻo ʻatamai leleí, he kapau ʻoku “hanga taha ʻa homou matá ki he [nāunau ʻo e ʻOtuá], ʻe fakafonu ʻa homou sinó kotoa ʻaki ʻa e maama, … [pea] ʻoku ʻiloʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”14

ʻOua muʻa naʻa tau siʻaki ʻa e matavai mapunopuna ʻo e fakahaá ʻi heʻetau akó. ʻOku hoko ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi onopōní ko ha maʻuʻanga ia ʻo e potó, ʻilo fakalangí pea mo e fakahā fakatāutahá ke tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻaki e ngaahi tali ki he ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻi he moʻuí. Tau ako muʻa ʻo kau kia Kalaisi; tau fekumi ki he ʻilo ko ia ʻoku fakatau atu ki he melinó, moʻoní pea mo e ngaahi meʻa lilo ʻo e taʻengatá.15

Aofangatukú

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku foki ʻeku manatú ki he kiʻi tamasiʻi taʻu 11 ko ia ʻi Felengifeeti ʻi Siamané naʻe hohaʻa ki hono kahaʻú peá ne ongoʻi e mamahi ʻo e ngaahi lea taʻeʻofá. ʻOku ou manatu he ʻahó niʻi he loto fakaʻakiʻakimui. Neongo ʻoku ʻikai ke u toe fie foki ki he ngaahi ʻaho ko ia ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ka ʻoku ou tui lahi ko e ngaahi lēsoni ko ia ne u akó, naʻe hoko ia ko ha teuteu ʻaonga ki he faingamālie ʻo e kahaʻú. Pea ʻi he hili ko ʻeni ha ngaahi taʻu lahi mei aí, ʻoku ou ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ko ʻení: ʻoku meimei ke fakafou ʻi he ʻahiʻahi ʻa e filí ʻa ʻetau ako e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha ʻokú ne faʻu hotau ʻulungāangá mo fokotuʻu hotau ikuʻangá.

ʻOku ou fakatauange te tau lava ʻi he ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí, ʻo fakafemoʻuekinaʻi hotau taimí ʻi he ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní. ʻOku ou fakatauange te tau fekumi ke ako mo fakalakalaka hotau ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻetau inu ke lahi mei he ngaahi matavai mapunopuna ʻo e moʻoní. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu hoku ʻofa mo tuku atu ha ngaahi tāpuaki, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Sēnesi 3:19.

  2. T&F 84:79.

  3. T&F 31:5.

  4. Thomas S. Monson, “Ko ha Lakanga Fakataulaʻeiki Fakaʻeiʻeiki,” Liahona, Nōvema 2007, 59.

  5. 2 Nīfai 9:51.

  6. Vakai, T&F 88:79–80.

  7. Vakai, Journals, Volume 1:1832–1839, vol. 1 ʻo e Journals series of The Joseph Smith Papers, ed. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, mo Richard Lyman Bushman (2008), 84, 135, 164.

  8. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:588.

  9. Vakai, T&F 130:18–19.

  10. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 5:340.

  11. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, 1:13.

  12. Vakai, T&F 109:7.

  13. Vakai, T&F 136:33.

  14. T&F 88:67.

  15. Vakai, T&F 42:61.