2010–2019
Te Ti‘amâraa: E Mea Faufaa rahi no te Rave‘a no te Ora
Atopa 2010


Te Ti‘amâraa: E Mea Faufaa rahi no te Rave‘a no te Ora

I te mau taime atoa a ma‘iti ai tatou e haere mai i te Mesia ra, ia rave i To’na i‘oa i ni‘a ia tatou, e ia pee i To’na mau tavini, te nuu ra ia tatou i ni‘a i te e‘a o te ora mure ore.

Ua farii noa iho nei au i te hoê rata na to‘u hoa o tei hau i te 50 matahiti, e ere oia i te melo no ta tatou Ekalesia. Ua hapono atu vau i te tahi mau buka no ni‘a i te evanelia, ua pahono mai oia e : « I te haamataraa e mea fifi roa ia taa i te auraa o te mau faahitiraa parau a te Momoni, mai te ti‘amâraa te huru. E tauturu paha te hoê tabula poto noa no ni‘a i te auraa o te mau parau ».

Ua maere au i te mea e aita oia i taa i te auraa no te parau ti‘amâraa. Ua imi au i roto i te titionare itenati. I roto i na auraa hoê ahuru e te faaohiparaa i te parau ti‘amâraa, e ere te faaiteraa i te mana‘o no te raveraa i te mau ma‘itiraa. Te haapii nei tatou e te ti‘amâraa o te rave‘a ïa e te faufaa ta te Atua i horo‘a ia tatou ia ma‘iti e « ia rave na roto ia tatou iho e ia ore ia ravehia ».1 Te ti‘amâraa o te raveraa e te hopoi‘a e te hopoi‘a no ta tatou mau ohipa. To tatou ti‘amâraa e mea faufaa rahi [te reira] no te rave‘a no te faaoraraa. Apiti atu i te reira, ua « ti‘amâ ïa tatou ia ma‘iti i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i te tîtîraa e te mana o te diabolo ».2

Te haapii maramarama maitai ra te mau parau a te hoê himene matauhia i teie parau tumu :

Ua ti‘amâ te taata

Ia ma‘iti to’na ora

Parau mau mure ore teie

Aore Oia e haavî.3

No te pahono i te uiraa a to‘u nei hoa, e te mau uiraa a te mau tane e mau vahine maitatai i te mau vahi atoa, e faite atu vau ia outou te tahi atu â iteraa no ni‘a i teie auraa o te ti‘amâraa.

Hou tatou i haere mai i ni‘a i teie fenua, ua faanaho mai to tatou Metua i te Ao ra i te Ta’na rave‘a no te faaora – te hoê rave‘a ia haere mai i te fenua nei e ia farii i te hoê tino i‘o, ia ma‘iti i te maitai e te ino, e ia haere i mua ia riro mai Ia’na te huru e ia ora i piha‘iho Ia’na e amuri noa’tu.

To tatou ti‘amâraa – to tatou ti‘araa ia ma‘iti e ia rave no tatou iho – o te hoê tufaa faufaa roa a‘e ïa i roto i teie rave‘a. Aita ana‘e e ti‘amâraa, eita ïa e nehenehe ia tatou ia rave i te mau ma‘itiraa ti‘a e ia haere i mua. I te tahi a‘e pae, no te ti‘amâraa, e nehenehe ïa ta tatou e rave i te mau ma‘itiraa hape, ia rave i te hara, e ia ere i te haamaitairaa ia ho‘i faahou i mua i to tatou Metua i te Ao ra. No te reira tumu, i faataahia ai te hoê Faaora no te mauiui no ta tatou mau hara e no te faaora ia tatou, mai te mea e tatarahapa tatou. Na roto i Ta’na Taraehara mure ore, e horo‘a mai te reira « i te rave‘a aroha, ia faati‘ahia tei titauhia e te parau-ti‘a ».4

I muri a‘e i to te Metua i te Ao ra faaiteraa i Ta’na rave‘a, ua ti‘a mai o Lucifero ma te parau e « a tono ia‘u… e na‘u e faaora i te taata atoa, ia ore e mo‘e te hoê… no reira, a horo‘a mai ia‘u to oe na tura ».5 Ua pato‘ihia teie rave‘a e to tatou Metua, no te mea e faaere te reira i to tatou ti‘amâraa. Oia mau, ua riro te reira ei rave‘a no te orurehau.

I reira ua faaohipa a‘e ra o Iesu Mesia « te Tamaiti Here e tei Ma‘itihia i te matamua » a te Metua i te Ao ra i To’na ti‘amâraa i te na-ô-raa e « e te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e amuri noa’tu ».6 E riro ïa Oia ei Faaora no tatou – te Faaora o te Ao nei.

No te orurehauraa o Lucifero, ua tupu te hoê aroraa rahi pae varua. Te mau ra te mau tamarii tata‘itahi a te Metua i te Ao ra, i te mana no te faaohipa i te ti‘amâraa. Ta te Metua i te Ao ra i horo‘a ia ratou. Ua ma‘iti tatou i te faaohipa i te faaroo i te Faaora o Iesu Mesia – ia haere atu Ia’na ra, ia pee atu Ia’na, e ia farii i te rave‘a ta to tatou Metua i te Ao ra i faanaho no to tatou maitai. Area râ, e hoê ana‘e i ni‘a i te toru o te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra tei ore i noaa i te faaroo no te pee i te Faaora e tei ma‘iti i te pee ia Lucifero, e aore râ Satane.7

E ua parau te Atua e, « no reira, no te mea ua orurehau Satane ia‘u, e ua titau ia haamou i te ti‘amâraa o te taata, o ta‘u, ta te Fatu te Atua, i horo‘a no’na ra… I faaue ai au ia hurihia oia i raro ».8 Ua ere o ratou tei pee ia Satane i te haamaitairaa ia farii i te hoê tino tahuti, ia ora i ni‘a i te fenua nei, e ia haere i mua. No te huru o ta ratou faaohiparaa i to ratou ti‘amâraa, ua ere ïa ratou i to ratou ti‘amâraa.

I teie mahana te mana ana‘e e vai nei ia Satane e to’na feia apee o te mana ïa ia faahema e ia tamata ia tatou. To ratou noa oaoa o te roohia tatou i te ati « mai ia [ratou ra] te huru »9 E noaa to ratou ana‘e oaoa ia haapa‘o ore tatou i te mau faaueraa a te Fatu.

A feruri na i te reira ; i roto i to tatou oraraa na mua’tu ua ma‘iti tatou i te pee i te Faaora, o Iesu Mesia ! No te mea ua na reira tatou, i faati‘ahia’i tatou ia haere mai i ni‘a i te fenua. Te faaite papû atu nei au e na roto i te raveraa i te hoê â ma‘itiraa ia pee i te Faaora i teie nei, i ô nei i te fenua nei, e noaa ïa ia tatou te haamaitairaa rahi a‘e i roto i te oraraa amuri atu. A ite râ i teie nei mea : e ti‘a ia tatou ia tamau noa i te ma‘iti i te Faaora. Teie te mure-ore-raa, e to tatou paari no te faaohipa i te ti‘amâraa, e ta tatou mau ohipa e mea faufaa rahi ia no te farii i te ora mure ore.

Ua faaite mai to tatou Faaora i roto i te taato‘araa o To’na oraraa nahea e faaohipa i to tatou ti‘amâraa. Mai te hoê tamaiti i Ierusalema, ua ma‘iti Oia ma te opuaraa mau ia « haapa‘o i ta [Ta’na] Metua e tia’i »10 I roto i Ta’na misioni, ua ma‘iti Oia ma te hinaaro mau e « rave i te hinaaro o [To’na] Metua ».11 I Gesemane, ua ma‘iti Oia ia mauiui no te mau mea atoa, ma te parau e « ia tupu râ to oe hinaaro eiaha ra to‘u. Ua fâ maira te hoê melahi no te ra‘i mai ua faaitoito mai ra ia’na ».12 I ni‘a i te satauro, ua ma‘iti Oia ia here i To’na mau enemi, i te pureraa e, « e ta‘u Metua e faaore mai i ta ratou hara, aore ho‘i ratou i ite i ta ratou e rave nei ».13 I muri iho, no te faaiteraa mau e ua ma‘iti iho Oia na roto Ia’na iho, ua vai Ona ana‘e iho. Ua ani Oia, « e tau Atua, eaha oe i faaru‘e mai ai ia‘u ?14 I te hopea, ua faaohipa Oia i To’na ti‘amâraa no te tape‘a e tae roa i te hopea, i te taime a parau ai Oia « Ua oti ».15

Noa’tu ua tamatahia Oia « i te mau ati atoa mai ia tatou »,16 i roto i te mau ma‘itiraa atoa ua rave Oia i te ti‘amâraa ia riro ei Faaora no tatou – no te ofati i te mau fifi no te hara e te pohe no tatou. E na roto i To’na oraraa maitai roa, ua haapii Oia ia tatou e ia ma‘iti ana‘e tatou i te rave i te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra, e faahereherehia ïa to tatou ti‘amâraa, e e rahi ïa ta tatou mau rave‘a, e e haere ïa tatou i mua.

Te faaiteraa no teie parau mau e itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. Ua ere o Ioba i te mau mea atoa, tera râ ua ma‘iti oia e faaea haapa‘o noa, e ua upooti‘a oia i te mau haamaitairaa mure ore a te Atua. Ua ma‘iti o Maria e o Iosepha ia pee i te faaararaa a te hoê melahi ia haere i Aiphiti, e ua faahereherehia te ora o te Faaora. Ua ma‘iti Iosepha Semita ia pee i te mau arata‘iraa a Moroni, e ua tupu te faaho‘iraa mai mai tei tohuhia. I te mau taime atoa a ma‘iti ai tatou e haere mai i te Mesia ra, ia rave i To’na i‘oa i ni‘a ia tatou, e ia pee i To’na mau tavini, te nuu ra ia tatou i ni‘a i te e‘a o te ora mure ore.

I roto i to tatou tere i te tahuti nei, e mea ti‘a ia haamana‘o atoa e e parau mau atoa te pato‘iraa : Ia ore tatou e haapa‘o i te mau faaueraa e te mau muhumuhu a te Varua Maitai, e faaitihia mai ta tatou mau rave‘a, to tatou hinaaro ia rave e ia haere i mua ua iti mai. I to Kaina raveraa i te ora o to’na tuaana no te mea ua here oia ia Satane hau atu i te Atua, ua tape‘ahia to’na haereraa i mua i te pae varua.

I to‘u apîraa, ua haapii mai au i te hoê haapiiraa faufaa roa no ni‘a nahea ta tatou mau ma‘itiraa e ta‘otia ai i to tatou ti‘amâraa. I te hoê mahana ua ani to‘u metua tane ia‘u ia vaniti i te hoê tahua raau. Ua ma‘iti au e haamata na te opani e ia haere ti‘a’tu i roto i te piha. I te taime ua fatata vau i te faaoti, to‘u iteraa e aita e nehenehe ia‘u ia haere atu i rapae. Aita e maramarama aore râ e opani i te tahi atu pae. Ua peni au ia‘u iho i roto i te hoê poro no te piha. Aita e vahi ta‘u e nehenehe e haere. Ua mau roa vau.

I te mau taime atoa a haapa‘o ore ai tatou, e peni tatou ia tatou iho i roto i te hoê poro e ua riro ei tîtî no ta tatou mau ma‘itiraa. Atira noa’tu ua mau tatou i te pae varua, te vai nei te hoê e‘a no te ho‘i mai. Mai te tatarahapa, te huriraa e te haereraa na ni‘a’tu i te hoê tahua tei vaniti-api-hia – te faarahiraa te hahu-faahou-raa e te vaniti-faahou-raa E ere te ho‘i-faahou-raa i te Fatu ra i te mea ohie, e hoonahia ra te reira.

A taa ai ia tatou te titauraa no te tatarahaparaa, e mauruuru ïa tatou i te mau haamaitairaa o te Varua Maitai no te arata‘i i ta tatou mau ma‘itiraa, e i to tatou Metua i te Ao ra o tei horo‘a mai ia tatou te mau faaureraa, e ia haapuai e ia paturu ia tatou i roto i te haapa‘oraa i te reira. E taa atoa ia tatou e nahea te haapa‘oraa i te mau faaueraa e paruru ai i te pae hopea i to tatou ti‘amâraa.

Ei hi‘oraa, ia haapa‘o ana‘e tatou i te Ture no te Parau Paari, e ape ïa tatou i te faatîtîraa no te hoê tino ma‘ima‘i e te auraroraa i te mau raau taero o te faaere ia tatou i to tatou aravihi i te ma‘iti no tatou iho.

Ia haapa‘o ana‘e tatou i te a‘o ia ape e ia haere i rapae au i te mau tarahu i teie nei, e noaa ïa ia tatou te ti‘amâraa ia faaohipa i ta tatou moni e vai nei no te tauturu e no te haamaitai ia vetahi ê.

Ia pee ana‘e tatou i te a‘o a te mau peropheta ia faatupu i te pureraa pô utuafare, te pure utuafare, e te tai‘oraa utuafare i te papa‘iraa mo‘a, e riro mai ïa to tatou mau utuafare ei vahi i reira ta tatou mau tamarii e tupu ai i te pae varua. I reira tatou e haapii ai ia ratou i te evanelia, e faaite ai i to tatou mau iteraa papû, e faaite ai i to tatou here, e faaroo ai a faaite mai ai ratou i to ratou mau mana‘o e ta ratou mau ohipa i rave. Na roto i te mau ma‘itiraa e te mau raveraa parau-ti‘a, te faaora nei ïa tatou ia ratou i te pouri na roto i te faarahiraa i to ratou hinaaro ia haere na roto i te maramarama.

Te haapii nei to te ao nei i te mau parau haavare e rave rahi no ni‘a i te ti‘amâraa. E rave rahi te mana‘o nei e mea ti‘a ia tatou « e amu, e inu e ia oaoa… e mai te mea e hara ta tatou, e papa‘i mai te Atua ia tatou i te ta‘iriraa iti, i i te hopea ra, e faaorahia’i tatou ».17 Te tomo nei te tahi i roto i te oraraa aore e haapa‘oraa faaroo e te huna nei ratou i te Atua. Te haapapû nei ratou ia ratou iho e aita e « aita e na pae e piti i te mau mea atoa ra, »18 e no reira « e rave noa te taata i to ratou mau hinaaro, aita e hara i te reira ».19 No te reira e « ore ai te paari o te Atua e ta’na ra mau opuaraa e ti‘a i te vairaa ».20

Te taa-ê-raa i te mau haapiiraa a te taata i te ao nei, te haapii nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e ma‘itiraa to tatou, e ta tatou mau ma‘itiraa parau-ti‘a e faatupu noa i te hoê huru-ê-raa i roto i te mau rave‘a ta tatou e vai nei e to tatou hinaaro e rave i te reira e ia nuu i mua e amuri noa’tu.

Ei hi‘oraa, na roto i te peropheta Samuela, ua horo‘a te Fatu i te hoê faaueraa maramarama i te arii Saula :

« Ua tono mai Iehova ia‘u e faatahinu ia oe ei arii … : e teie nei e faaroo oe i te parau a Iehova. …

« … E haere e rave ia Amaleka, e ia pau roa te mau mea atoa na ratou ra ».21

Aita râ o Saula i pee i te faaueraa a te Fatu. Ua faaohipa oia i te mea ta‘u e pii « te haapa‘oraa ma‘itiiti ». Ma te ti‘aturi i to’na iho paari, ua haapae oia i te ora no te Arii Agaga e ua faahaere mai i te mau mamoe, te mau puaatoro maitai roa‘e e te tahi atu mau animala.

Ua heheu te Fatu i te reira i te peropheta Samuela e ua tono atu ia’na no te tatara ia Saula i to’na ti‘araa hui arii. Ia tae mai te peropheta, parau atu ra Saula, « ua rave au i ta Iehova i faaue maira ».22 Tera râ ua ite te peropheta e mea ê roa, i te parauraa e « eaha ra ho‘i teie nei umeeraa mamoe, e teie nei otoraa puaatoro ta‘u e faaroo nei ? »23

Ua imi ihora Saula i te paruru ia’na ma te faahaparaa i te tahi atu mau taata, ma te parau e e ua tape‘a te nunaa i te mau animala no te pûpû tusia atu i te Fatu. Ua pahono te peropheta e, « tei te tusia taauahi e te mau tusia atoa to Iehova mauruuru, mai tei te faaroo i te parau a Iehova ra ? Inaha, e maitai rahi tei te haapa‘o i tei te tusia, e maitai rahi tei te faaroo i tei te toâhua mamoe oni ra ».24

I te pae hopea, ua tatarahapa o Sauta, i te parauraa e « ua hara vau, ua hahi ê au i te parau a Iehova, e te parau na oe ra : o vau i măta‘u i te mau taata ra, e ua faaroo i ta ratou parau »25 No te mea ho‘i e aita o Saula i haapa‘o ma te ti‘a – no te mea ho‘i e ua ma‘iti oia i te haapa‘o ma te ma‘itiiti – ua ere ïa oia i te rave‘a e te ti‘amâraa ia riro ei arii.

To‘u mau taea‘e e mau tuahine, te faaroo ra anei tatou ma te haapa‘o maitai i te reo o te Fatu e Ta’na mau peropheta ? Aore râ, mai ia Saula, te faaohipa ra anei tatou i te haapa‘oraa ma te ma‘itiiti ma te mata‘u i te mau haavaraa a te taata ?

Te parau nei au e te rave nei tatou paato‘a i te mau hape. Te haapii mai nei te mau papa‘iraa e, « ua rave paato‘a ho‘i i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ».26 No ratou tei ite ia ratou iho ei tîtîraa no te mau ma‘itiraa tahito parau-ti‘a ore, tei mau i roto i te hoê poro, ma te mau haamaitairaa ore atoa e vai ra na roto i te rave-parau-ti‘a-raa i te ti‘amâraa, te here nei matou ia outou. A ho‘i mai ! A haere mai i rapae au i te poro e i te maramarama. Mai te mea e ua ti‘a ia outou ia haere na ni‘a i te hoê tahua tei vaniti-api-hia, e hoonahia ïa te reira. A ti‘aturi e « na roto i te taraehara a te Mesia e ti‘a ai i te taata atoa [outou atoa] ia faaorahia, na roto i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a o te Evanelia ».27

Hou noa‘e Oia i faatupu ai i te Taraehara, ua pûpû te Faaora i Ta’na Pure Arairaa Rahi e ua parau oia ia tatou tata‘itahi i te na-ô-raa « e ta‘u Metua e, ua hinaaro vau i te feia ta oe i hô mai no‘u ra, ei pihai atoa iho ia‘u i te vahi e parahi ai au ra, ia hi‘o mai ratou i to‘u hinuhinu i ta oe i hô mai no‘u ra ».28 « E teie ho‘i te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai ».29

Te faaite nei au i to‘u iteraa taa ê e te ora nei Raua. Ia faaohipa ana‘e tatou i to tatou ti‘amâraa ma te parau-ti‘a, e ite ïa tatou ia Raua, e riro tatou mai ia Raua ra te huru, e e faaineine ïa tatou ia tatou iho no taua mahana ra « e pi‘o ho‘i te mau turi atoa i raro, e fa‘i ho‘i te mau vaha atoa i mua ia’na » e o Iesu to tatou Faaora.30 Ia tamau noa â tatou i te pee Ia’na e i to tatou Metua Mure Ore, mai ta tatou i na reira i te omuaraa, te pure nei au, i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. 2 Nephi 2:26.

  2. 2 Nephi 2:27.

  3. « Ua ti‘amâ te Taata » Te Mau Himene, no. 145.

  4. Alama 42:15.

  5. Mose 4:1.

  6. Mose 4:2.

  7. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 29:36.

  8. Mose 4:3.

  9. 2 Nephi 2:27; hi‘o atoa 2 Nephi 9:9.

  10. Luka 2: 49.

  11. 3 Nephi 27:13.

  12. Luka 22: 42‐43.

  13. Luka 23:34.

  14. Mataio 27:46; Mareko 15:34.

  15. Ioane 19:30.

  16. Hebera 4:15.

  17. 2 Nephi 28:8.

  18. 2 Nephi 2:11.

  19. Alama 30:17.

  20. 2 Nephi 2:12.

  21. 1 Samuela 15:1, 3.

  22. 1 Samuela 15:13.

  23. 1 Samuela 15:14.

  24. 1 Samuela 15:22.

  25. 1 Samuela 15:24.

  26. Roma 3:23.

  27. Te Hiro‘a Faaroo 1:3.

  28. Ioane 7:24.

  29. Ioane 17:3.

  30. Mosia 27:31.