2010–2019
Peá ke Manavaʻofa ki he Niʻihi, ʻo Fakahoko ha Liliu
ʻOkatopa 2010


Peá ke Manavaʻofa ki he Niʻihi, ʻo Fakahoko ha Liliu

Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e faiako ʻaʻahí ko e mātā ko ia e ngaahi moʻui kuo liliú, holoholoʻi e loʻimatá, fakatupulaki e ngaahi fakamoʻoní, ʻofeina e kakaí pea mo fakamālohia e fāmilí.

Siʻi ngaahi tokoua, ko ha tāpuaki ke ʻi heni mo kimoutolu, ke ongoʻi homou iví mo hoʻomou ʻofa ki he ʻEikí. ʻOku ou fakamālō atu he ʻofa mo e manavaʻofa ʻoku mou vahevahe fakaʻaho ki he niʻihi kehé.

ʻI he kamataʻanga ʻo e Fineʻofá ʻi Nāvuú, ʻoku tau ʻiloʻi ne fononga e kau fafiné mei he fale ki he fale ʻo tokoni, fakapapauʻi e ngaahi fie maʻú, ʻave ha meʻakai, tokangaʻi ha taha puke, mo fakahaaʻi e manavaʻofá ki he fefine takitaha mo hono fāmilí.1 ʻOku fakamanatu mai ʻeni ʻe he kupuʻi folofola ʻia Suté: “Peá ke manavaʻofa ki he niʻihi, ʻo [fai ha liliu].”2 ʻI heʻeku fifili ki he ʻuhinga ʻo e potufolofolá ni, ne tafoki ʻeku fakakaukaú ki he Fakamoʻuí mo e tuʻo lahi hono fakahā e folofolá ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa ʻa Kalaisi ki he tokotaha kotoa peé.

ʻOku tau faʻa lau ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe “ʻofa mamahi”3 ʻa Kalaisi ki he kakaí Heʻene feau ʻenau fie maʻú. Naʻá Ne manavaʻofa he mamata ne nau fiekaiá peá Ne fafanga kinautolu, pe taimi ne nau puke aí ʻo Ne fakamoʻui kinautolu pe taimi ne nau fie maʻu ai ha tupulaki fakalaumālié, peá Ne akoʻi kinautolu.

ʻOku ʻuhinga e manavaʻofá ke ʻofa mo ʻaloʻofa ki ha taha kehe. ʻOku ʻuhinga ia ke fie-kaungā mamahi mo loto ke fakafiemālieʻi e faingataʻaʻia ʻo e niʻihi kehé. ʻOku ʻuhinga ia ke fakahaaʻi ha angalelei mo angaʻofa ki he niʻihi kehé.

Kuo kole mai e Fakamoʻuí kiate kitautolu ke tau fai e ngaahi meʻa kuó Ne faí,4 ke fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá, ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí,5 ke fafanga ʻa e fiekaiá, ʻaʻahi ki he mahakí,6 ke tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló,7 pea ke “feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá.”8 Kiate au, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ko ʻení ʻa e kau faiako ʻaʻahí—ʻa kinautolu ʻoku tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻOku ʻoange ʻe he faiako ʻaʻahí ki he kau fafiné ʻa e faingamālie ke fetokangaʻiʻaki, fefakamālohiaʻaki mo feakoʻiʻaki. Hangē ko ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku fakafatongiaʻaki hono “leʻohi ʻa e Siasí maʻu ai pē” pea “ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu,”9 ʻoku fakahaaʻi foki ʻe ha faiako ʻaʻahi ʻene ʻofá ʻaki ʻene fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e fefine takitaha ʻoku ui ia ke ne tokoniʻí.

Kuo fakamanatu mai ʻe Sisitā Suli B. Peki, “Koeʻuhí ʻoku tau muimui ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fatongia toputapu ko ʻeni ke tau ʻofa, ʻiloʻi, tokoniʻi, maʻu ha mahino, akoʻi pea mo ngāue ʻo fakafofongaʻi Iá.”10

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ki ha meʻa ʻe ua:

  • Ko e ngaahi tāpuaki ʻokú ke ʻomi ki he niʻihi kehé ʻi hoʻo fakahoko hoʻo faiako ʻaʻahí

  • Mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻOkú ke ʻOmi ki he Niʻihi Kehé ʻi Hoʻo Fakahoko hoʻo Faiako ʻAʻahí

Ne u talanoa kimuí ni mo ha kau fafine mei ʻEngikulasi ʻi ʻAlasikā. Mahalo ne nau toko 12 he lokí pea kau mai ha toko 6 he telefoní mei ha ngaahi kolo ʻi ʻAlasikā. Naʻe nofo mamaʻo ha konga lahi e kau fafiné ni mei he ʻapisiasí. Ne nau akoʻi au ki he faiako ʻaʻahí.

Naʻe fie maʻu ke puna vakapuna, heka vaka pe fononga meʻalele lōloa ke ʻaʻahi ki he kau fafiné ni kotoa. Naʻe mahino he ʻikai lava ha ʻaʻahi ki honau ngaahi ʻapí tupu mei he siʻi e taimí mo e lahi e fakamolé. Ka naʻe ongoʻi vāofi e kau fafiné ni he naʻa nau felotuaʻaki fakamātoato mo fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻenau kau fafiné, neongo ne ʻikai ke nau ʻi ai tonu maʻu pē. Ne nau lava ʻo fetuʻutaki ʻi he telefoní, ʻinitanetí pea mo e meilí. Ne nau ngāue ʻi he ʻofa he naʻa nau fuakava mo e ʻEikí mo loto ke faitāpuekina mo fakamālohia honau ngaahi tokouá.

Ne ʻi ai ha ongo fafine faiako ʻaʻahi ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú ne na lue mamaʻo ke ʻaʻahi ki ha fefine mo ʻene pēpeé. Ne teuteuʻi ʻe he ongo fafiné ni ʻi he faʻa lotu ha pōpoaki mo na fie ʻilo e founga ke na fai ai ha liliu ʻi he moʻui ʻa e fefine ne na ʻaʻahi ki aí. Naʻe fiefia e fefiné heʻena ʻaʻahi angé. Kiate ia, naʻe hoko ʻena ʻaʻahi angé ko ha pōpoaki mei he langí maʻana pē. ʻI heʻenau feʻiloaki ʻi hono ʻapí, naʻe langaki hake ai mo faitāpuekina e fefiné, hono fāmilí mo e ongo faiako ʻaʻahí. Naʻe ʻikai hoko e lue lōloá ia ko ha feilaulau. Naʻe maʻu ʻe he ongo faiako ʻaʻahí ni ha manavaʻofa, fakahoko ha liliu ki he leleí mo na faitāpuekina e moʻui ʻa e fefiné ni.

ʻOku taʻe malava ʻe he nofo vā-mamaʻó, fakamolé mo e tuʻunga malú ke aʻu tonu fakamāhina ki he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e Siasí, ka ʻoku fakafou he mālohi ʻo e fakahā fakafoʻituituí ʻa e malava e kau fafine ʻoku fekumi moʻoni ke feʻofaʻaki, fetauhiʻaki mo fefakamālohiaʻakí, ke nau maʻu ha founga ʻaonga ke fakahoko ʻaki e uiuiʻi ko ʻeni mei he ʻEikí.

ʻOku talatalaifale e palesiteni Fineʻofa ʻoku tataki fakalaumālié, mo ʻene pīsopé mo vahe ʻa e faiako ʻaʻahí ʻi he faʻa lotu, ke tokoni ki he pīsopé ʻi hono tauhi mo tokangaʻi e fefine takitaha he uōtí. ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e founga ko ʻeni ʻo e talatalaifalé mo e fakahaá, ʻe mahino lelei ange ai hotau fatongia mahuʻinga ke tokoní pea lava ke tau fakafalala lelei ange ai ki he Laumālié ke ne tataki ʻetau ngaahi feingá.

ʻOku ou kau he niʻihi ʻoku ʻaʻahi ki ha kau fafine he māhina takitaha peá u lea laukau ʻaki, “Kuo lava ʻeku faiako ʻaʻahí!” Mahalo kuo lava e konga ke u lipōtí, ka ko e toki meʻa fakamā moʻoni kapau ko e ʻuhinga pē ia ʻeku fai iá.

Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e faiako ʻaʻahí ʻoku ʻikai ko e sio pē ki he peseti ʻe 100% ʻi he lipooti fakamāhiná; ko e fakaʻofoʻofa ʻo e faiako ʻaʻahí ke sio ki ha moʻui ʻoku liliu, loʻimata ʻoku holoholoʻi, fakamoʻoni ʻoku tupulaki, kakai ʻoku ʻofeina, fāmili ʻoku fakamālohia, kakai ʻoku fiefia, fafanga ʻo e fiekaiá, ʻaʻahi ki he mahakí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku tangí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha taimi ia ʻe teitei lava ai e faiako ʻaʻahí he ʻoku tau tokangaekinga mo fakamālohia maʻu pē.

Ko ha tāpuaki ʻe taha ʻo e faiako ʻaʻahí ko e tupulaki e uouangatahá mo e ʻofá. ʻOku naʻinaʻi mai e folofolá ki he founga ke fakahoko ai ʻení: “Pea naʻá ne fekau kiate kinautolu …ʻoku totonu ke nau sio ki muʻa ʻi he loto pē taha, ʻo maʻu ʻa e tui pē taha mo e papitaiso pē taha, pea ke taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani.”11

Kuo lipooti mai ʻe ha kau fafine tokolahi ko e ʻuhinga ʻenau foki mai ʻo mālohi he Siasí koeʻuhí ko ha faiako ʻaʻahi faivelenga ne ʻalu ange he māhina kotoa ʻo tokoni ange, fakahaofi kinautolu, ʻofeina mo faitāpuekina kinautolu.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e pōpoakí ʻa e meʻa mahuʻinga taha te ke lava ʻo fai ʻi ha ʻaʻahi. ʻOku ʻi ai ha kau fafine ʻoku siʻi fau ke maʻu ha tokoni fakalaumālie heʻenau moʻuí tukukehe ʻa e pōpoaki te ke ʻoangé. Ko e Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí ʻi he Liahoná ko ha ngaahi pōpoaki ia ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau tokoniʻi e fefine takitaha ke fakatupulaki ʻene tuí, fakamālohia hono fāmilí, mo fakamamafaʻi e tokoni ʻofa faka-Kalaisí.

ʻE ʻi ai e taimi ko e tāpuaki mahuʻinga taha pē ʻo hoʻo ʻaʻahí ko haʻo fakafanongo. ʻOku ʻomi ʻe he fakafanongó ha fakafiemālie, loto mahino mo ha fakamoʻui. Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi ʻe fie maʻu ke ke ala ʻo ngāue ʻi he ʻapí pe tokoni ke fakanaʻanaʻa ha fānau ʻoku tangi.

Ngaahi Tāpuaki ʻOkú Ke Maʻu ʻi Hoʻo Tokoniʻi e Niʻihi Kehé.

ʻOku lahi fau e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo tokoniʻi e niʻihi kehé. Kuó u faʻa lea ʻo pehē, “Fie maʻu ke fai ʻeku faiako ʻaʻahí!” (Ko e taimi ia ne ngalo ai ʻiate au ne u ʻaʻahi mo akoʻi ha kau fafine. Ko e taimi ia ne u vakai ki ai ko ha fakahela pē kae ʻikai ko ha tāpuakí.) Te u lava ʻo pehē moʻoni ko e taimi ne u ʻalu ai ʻo faiako ʻaʻahí, ne u faʻa ongoʻi fiefia maʻu pē. Naʻe langaki hake, ʻofeina mo faitāpuekina au, mahalo ʻo faʻa lahi ange ia he fefine ne u ʻaʻahi ki aí. Naʻe tupulaki ʻeku ʻofá. Naʻe tupulaki ʻeku holi ke ngāué. Pea ne u mātā e founga fakaʻofoʻofa kuo tofa mai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fetauhiʻaki mo fetokoniʻaki aí.

Ko ha ngaahi tāpuaki kehe ʻo e faiako ʻaʻahí, ko ʻete maheni mo kaungāmeʻa mo e kakai ne ʻikai ke te mei ʻiloʻi ʻi ha founga kehé. ʻOku tau faʻa hoko ai ko ha tali ki ha ngaahi lotu ʻa ha taha kehe. ʻOku fetuʻutaki vāofi foki ai e fakahā fakatāutahá mo e ngaahi aʻusia fakalaumālié pea mo e faiako ʻaʻahí.

Kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa fakatupu loto fakatōkilalo, fakafiefia mo fakalaumālie taha ʻo ʻeku moʻuí ʻi heʻeku tangutu he ngaahi ʻapi ʻo ha kau fafine ʻi hoku uōtí pea mo e funga ʻo e māmaní. Kuo mau feakoʻiʻaki e ongoongoleleí. Kuo mau tangi fakataha, kakata fakataha, veteki fakataha ha ngaahi palopalema, pea kuo langaki hake mo faitāpuekina ai au.

ʻI ha efiafi ʻe taha ofi ki he fakaʻosinga ʻo e māhiná, ne ʻai ke u folau ka naʻe teʻeki ai ke u ʻaʻahi ki ha taha ʻo ʻeku kau fafiné. Kuo malu efiafi. Naʻe ʻikai ke u fokotuʻu ha taimi. Naʻe ʻikai ke u telefoni. Naʻe ʻikai haku hoa. Ka naʻá ku pehē naʻe mahuʻinga ke u ʻaʻahi ki hoku kaungāmeʻa ko Sulí. Ko e tama ʻa Sulí ko ʻEsilī naʻe fāʻeleʻi mai pē ʻoku ngāvaivai hono huí. Neongo naʻe mei taʻu ono ʻa ʻEsilī ka naʻá ne sino siʻisiʻi ʻaupito pea ʻikai lahi ha meʻa te ne lava ʻo fai ka ko e ueʻi pē hono ongo nimá mo lea. Naʻá ne tokotokoto pē he ʻaho kotoa. Ko ha kiʻi taʻahine fiefia ʻa ʻEsilī pea ne u saiʻia he feohi mo iá.

ʻI heʻeku aʻu atu ki ai he pō makehe ko ʻení, naʻe fakaafeʻi au ʻe Suli ke u hū ange pea ui mai ʻa ʻEsilī ʻokú ne fie fakaʻaliʻali mai ha meʻa. Ne u hū atu ʻo tūʻulutui hifo he tafaʻaki ʻo ʻEsilií pea hanga mai ʻene faʻeé he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻe pehē mai ʻa ʻEsilī, “Sio ki he meʻa ʻoku ou lava ʻo faí!” Naʻe kiʻi tokoni pē ʻene faʻeé kae lava ʻa ʻEsilī ʻo tafoki ʻo fakatafa pea toe foʻohake pē. Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe ono peá ne toki lavaʻi e taumuʻa fakaʻofoʻofa ko iá. ʻI heʻema pasipasi mo fiefia mo kakata mo tangi fakataha he meʻa makehé ni, ne u fakamālō ai ki he Tamai Hēvaní heʻeku ʻalu ʻo fakahoko ʻeku faiako ʻaʻahí pea ʻikai ke u tō he meʻa makehé ni. Neongo naʻe fai e ʻaʻahi ko iá he taʻu lahi kuohilí pea kuo siʻi mālōlō ʻa ʻEsilī, ka te u fakafetaʻi maʻu pē ne u aʻusia mo ia e meʻa makehe ko iá.

Naʻe taʻu lahi e hoko ʻeku faʻeé ko ha faiako ʻaʻahi lelei mo mateaki. Naʻá ne fakakaukauʻi maʻu pē ʻa e founga ke ne langaʻi hake mo faitāpuekina ai e ngaahi fāmili naʻá ne ʻaʻahi ki aí. Naʻá ne tokanga makehe ki he fānau ʻa e kau fafine naʻá ne ʻaʻahi ki aí, ʻo ne fakaʻamu ke ne fakamālohia e ngaahi fāmilí. ʻOku ou manatuʻi e lele mai ha kiʻi taʻahine taʻu nima ki heʻeku faʻeé He lotú ʻo pehē ange, “Ko ʻeku faiako ʻaʻahí koe. ʻOku ou ʻofa atu!” Naʻe hoko ko ha tāpuaki ki heʻeku faʻeé ʻa ʻene kau he moʻui ʻa e kau fafiné mo honau ngaahi fāmilí.

ʻOku ʻikai fakamāfana mo fakafiefia e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku aʻusia ʻi he faiako ʻaʻahí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa, hangē ko e ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻoku ʻikai talitali lelei koe ai pe faingataʻa ke feʻiloaki mo ha fefine ʻoku femoʻuekina. Mahalo ʻe fie maʻu ha taimi lahi ke fai ai ha fetuʻutaki lelei mo ha kau fafine ʻe niʻihi. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fekumi moʻoni ai ke ʻofaʻi, tokangaekina mo lotua ha fefiné, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau maʻu ha founga ke tokangaʻi mo fakamālohia ai ia.

ʻOku taukei ʻaupito ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he fatongia tauhí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOkú ne faʻa ʻaʻahi mo tokoni maʻu pē ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá. … Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu takitaha.”12

“Pea ʻe ʻikai lava ha taha ke tokoni ʻi he ngāué ni ʻo kapau ʻe ʻikai te ne loto-fakatōkilalo pea fonu ʻi he ʻofá, ʻo maʻu ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá, pea anga-fakamaʻumaʻu ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia ʻe fakafalala kiate ia ke ne tauhí.”13

Kuo fakafalala mai ke tau tokangaʻi e kau fafine ʻoku tau ʻaʻahi ki aí. Tau maʻu muʻa ha ʻofa mo e manavaʻofa pea fai ha liliu he moʻui ʻa kinautolu kuo fakafalala mai ke tau tokangaʻí.

Ngaahi tokoua ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ou lotua ke mou ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.