2010–2019
ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí
ʻOkatopa 2010


ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí

Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha fatongia ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe fakahoko ʻe kitautolu kuó Ne foaki lahi ki aí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku mau talitali lelei kimoutolu ki he konifelenisi lahí, ʻa ia ʻoku fanongoa pea mamataʻi ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he funga māmaní. ʻOku ʻoatu ʻemau fakamālō kiate kinautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga ki he ngāue maʻongoʻongá ni.

Talu ʻetau feʻiloaki ʻi ʻEpelelí, mo e laka kimuʻa e ngāue ʻa e Siasí. Ne u maʻu ha faingamālie ke fakatapui ha temipale foʻou ʻe fā. Ne u fononga atu mo hoku ongo tokoní mo ha Kau Taki Māʻolunga kehe ki he Teleʻa Keilá, ʻAlesona; ki Venikuva, Pilītisi Kolomupia; ki Sepū Siti ʻi Filipaini; pea ki Kievi, ʻIukuleini. ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni e temipale he ngaahi feituʻú ni. ʻOku nau takitaha tāpuekina e moʻui ʻa e kāingalotú pea tākiekina ki he leleí ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui tataú.

Ne mau maʻu ha faingamālie ʻi he efiafi kimuʻa pea fakatapui ʻo e temipale takitaha ke mamata ʻi ha kātoanga fakafonua, ne kau ki ai hotau toʻu tupú pea pehē kiate kinautolu ʻoku toe kiʻi matuʻotuʻa angé. Ne angamaheni ʻaki hono fakahoko e ngaahi kātoangá ni ʻi ha ngaahi fale lalahi, ka naʻa mau fakataha ʻi Kievi ʻi ha palasi fakaʻofoʻofa. Ne mātuʻaki fakaholomamata e ngaahi hulohulá, hivá mo e ngaahi fakaʻaliʻalí. ʻOku ou fakahā atu ʻeku fiefia mo e ʻofa kiate kinautolu ne kau ki aí.

Ne hoko hono fakatapui ʻo e temipalé ko ha keinangaʻanga fakalaumālie. Ne mau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi feituʻú ni kotoa.

Te tau toe fakatapui e Temipale Laʻie Hauaiʻí he māhina katuʻú, ko e taha ia ʻo e ngaahi temipale motuʻa tahá, ʻa ia kuo fai ki ai ha fakalelei lahi ʻi ha ngaahi māhina lahi. ʻOku mau nofo ʻamanaki atu ki he meʻa toputapu ko iá.

ʻOku hoko atu ʻetau langa temipalé. ʻI he pongipongi ní, ʻoku ou fiefia ke fanongonongo atu hano langa ʻo ha ngaahi temipale ʻe nima ʻa ia ʻoku fai e ngāue ki he feituʻu ʻe tuʻu aí, pea ʻi he ngaahi māhina mo e taʻu ka hokó ʻe langa ia ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: Lisipooni, Potukali; ʻInitianapolisi, ʻInitiana; Uataneta, Filipaini; Haatifooti, Konetikati; pea mo Tiuana, Mekisikou.

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi hotau temipalé ki hotau fakamoʻuí pea mo hotau kāinga ʻofeina kuo pekiá. Fakatauange ke tau ō maʻu pē ki he temipalé, ʻa ia kuo langa ke toe ofi ange ki hotau kāingalotú.

Kimuʻa pea tau fanongo ki heʻetau kau lea he pongipongi ní, ʻoku ou fie lea ki ha kaveinga ʻoku mahuʻinga kiate au pea ʻoku totonu ke tau mātuʻaki tokanga ki ai. Ko ʻeku ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú.

ʻUluakí, ki he kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea kiate kimoutolu ʻoku teuteu kaumātuʻá: ʻoku ou toe fakaongo atu e lea ʻa e kau palōfitá—ʻoku totonu ke teuteu e talavou moʻui taau kotoa ʻe malavá ke ngāue fakafaifekau. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha fatongia ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe fakahoko ʻe kitautolu kuó Ne foaki lahi ki aí. Kau talavou, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou teuteu ke ngāue fakafaifekau. Tauhi koe ke ke maʻa mo haohaoa pea mo taau ke fakafofongaʻi e ʻEikí. Tauhi koe ke ke moʻui lelei mo mālohi. Ako e folofolá. Kau ki he Seminelí pe ʻInisititiutí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku malava aí. ʻAi ke ke maheni mo e tohi tuʻutuʻuni ʻa e kau faifekaú, ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

Kiate kimoutolu kau finemui: neongo ʻoku ʻikai ke mou maʻu e fatongia lakanga fakataulaʻeiki tatau mo e kau talavoú ke ngāue fakafaifekau taimi kakato, ka ʻoku mou fakahoko foki ha tokoni mahuʻinga ʻi hoʻomou hoko ko e kau faifekaú, pea ʻoku mau tali lelei hoʻomou tokoní.

Pea kiate kimoutolu kāinga matuʻotuʻá, ʻoku tau fie maʻu ha ngaahi hoa mali ʻoku tokolahi angé. Ki he ngaahi hoa mali ʻoku lolotonga ngāué, pe kuo nau ngāué, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou tui mo mateaki ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku mou loto lelei ke ngāue pea ngāue lelei ʻo fakahoko e lelei lahi.

Kiate kimoutolu ʻoku teʻeki taimi ke mou lava ʻo ngāue fakafaifekau ko ha hoa malí, ʻoku ou poupou atu ke mou teuteu he taimí ni ki ha ʻaho te ke lava ai mo ho malí ʻo fakahoko iá. ʻI he malava ko ia ʻi homou ngaahi tūkungá, ʻi hoʻomou maʻu vāhenga mālōloó, pe moʻui lelei ke ngāué, ʻai ke ke lava ʻo mavahe mei ʻapi ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku siʻi ha taimi ia he moʻuí ke tau ʻinasi ai he laumālie lelei mo e fiemālie ʻoku maʻu mei he ngāue taimi kakato fakataha ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻE kāinga, fakatauange ke mou ongoʻingofua e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fanongo ki Heʻene kau tamaioʻeikí he ʻaho ʻe ua ka hokó. ʻOku ou lotua ke hoko ia ko ha tāpuaki kiate kitautolu takitaha, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.