2010–2019
E Fariu ê i te Marei o te Hara
Atopa 2010


E Fariu ê i te Marei o te Hara

Ia vai etaeta noa e a rave i te mau ma‘itiraa maitai o te faati‘a ia outou ia amu i te hotu o te tumu raau no te ora.

I te hoê po‘ipo‘i mahana maitai nehenehe roa, ua ani au i ta‘u tamahine mootua e va‘u matahiti o Vicki ia haere mai na muri iho ia‘u na piha‘iho i te roto, oia ho‘i te faarii pape no to matou oire nehenehene.

Ua hahaere maua ma te oaoa, te faarooraa i te maninia marû o te anavai pape ateate maitai e tahe ra na te hiti noa i to matou purumu. Te vai ra na te hiti purumu te ana‘iraa afaro o te mau tumu raau raore matie nehenehe e te mau tiare hau‘a no‘ano‘a. E nehenehe ta maua e faaroo i te himene a te mau manu.

Ua ani au i ta‘u motua tamahine mata ninamu e te oaoa e te hara ore e mea nahea ta‘na faaineineraa ia‘na no te bapetizoraa

Ua pahono mai oia na roto i te hoê uiraa: « Papy, eaha te hara ? »

Ua pure a‘e ra vau ma te muhu ore no te ani i te faaururaa e ua tamata vau i te pahono ma te ohie : « Te hara o te oreraa ïa e haapa‘o ma te hinaaro mau i te mau faaueraa a te Atua, e oto ho‘i te Metua i te Ao ra, e o te mauiui e te oto ta te reira e horo‘a mai ».

Ua ui maira oia ia‘u ma te mana‘o hinaaro mau, « E e mea nahea te reira ia haru ia tatou ? »

E faaite mai te uiraa na mua roa te viivii-ore, e faaite atoa ra te reira i te hoê mana‘ona‘oraa e nahea ia ape i te rave i te hara.

No te haamaramarama maitai atu â ia’na, ua faaohipa vau i te mau mea e haati nei ia tatou ei faahoho‘araa. A haere noa ai maua na ni‘a i te e‘a, ua ite maua i piha‘iho i te hoê aua niuniu taratara hoê pou ofa‘i rahi ; e pou rahi e ua î roa i te tiare, te uru aihere e te tahi mau tumu raau rii na te hiti. Te vai ra te taime e rarahi atu teie mau raau i teie pou.

Ua haamana‘o vau e, i mua rii atu i te e‘a, ua ite faahou maua i te tahi atu pou tei tapo‘i-roa-hia i te uru raau, e mea î marû noa, fatata aita e ite-mata-hia. Te feruri nei au e, eita te pou e ite e, noa’tu to’na paari, e nehenehe o’na e tapo‘ihia e e haamouhia e te mau tumu raau rii. E riro te pou i te feruri e, « aita e fifi. E mea puai e e mea rahi au, e eita teie raau rii e faaino ia‘u ».

No reira, a tupu noa ai te hoê tumu raau i piha‘iho i te rahi, aita te pou e ite vave ; e ua haamata te pou i te oaoa no te marumaru o te reira raau. Tera râ, ua tamau noa te tumu raau i te tupu rahi, e ua haati i te pou i to’na na amaa e piti, e mea marû noa i te haamataraa, ia maoro râ, ua haamata te reira i te haati i te pou.

Aita â te pou e ite ra i te ohipa e tupu ra.

Aita i maoro, i roto i ta maua orihaereraa, ua ite atu ra maua i taua huru pou ra. Ua panahia oia i rapae i te repo. Ua hi‘o maira ta‘u mootua iti ma te maere e ua ui maira, « Papy, te raau anei teie o te hara ? »

Ua faataa atu ra vau ia‘na e, e tapa‘o noa teie, e aore râ, e faahoho‘a-noa-raa teie, i te huru e haru ai te hara ia tatou.

Aita vau i ite e, eaha to’na mana‘o i teie aparauraa ta maua, ia‘u râ, ua feruri au i te rahiraa huru o te hara e e mea nahea oia ia nee mai i roto i to tatou oraraa mai te mea e, e faati‘a tatou.

E mea ti‘a ia tatou ia vai ara noa no te mea e horo‘a mai te mau ma‘itiraa na‘ina‘i i te mau hopearaa rarahi, mai te haere vaveraa e taoto e te ti‘a vaveraa mai i ni‘a i te po‘ipo‘i e hopearaa rarahi ta te reira. Ua haapii mai Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:124 ia tatou e, « a ti‘a vave mai i ni‘a i te po‘ipo‘i ra ia faaitoitohia to outou mau tino e to outou mau feruriraa ho‘i ». Te feia e haere vave e taoto e ia ti‘a vave mai i ni‘a e maha maitai te rohirohi, e itoito mai te tino e te varua e e haamaitaihia mai e te Fatu no te haapa‘o-maitai-raa.

Te mau mea o ta tatou e feruri nei e, e ere i te mea faufaa roa, mai te oreraa e taoto oioi, te oreraa e pure hoê mahana, te oreraa e haapae i te maa i te tahi taime, e aore râ, te ofatiraa i te sabati – teie mau hape rii na‘ina‘i – na te reira e faaore marû noa i to tatou mana‘o ara, e na reira tatou e rave ai i te mau ohipa ino atu â.

I to‘u apîraa, to‘u hora ho‘iraa i te fare, hora 10 ïa i te pô. I teie mahana, tera ïa te hora e haamata ai te tahi mau taata i te haere e arearea. Ua ite ho‘i tatou e, i te pô te tahi mau ohipa iino roa e tupu ai. I te mau hora poiri e haere ai te feia apî i te mau vahi e ere i te mea au roa, e mau vahi eita te mau himene e te mau parau e tauturu ia ratou ia farii i te faahoaraa o te Varua Maitai. No reira, na roto i teie mau mea, e mea ohie roa ratou i te topa i roto i te hara.

E mea pinepine, ia riro ei here pata no te hara e haamata na roto i te ma‘itiraa te hoê taata i te mau hoa aita ta ratou mau ture i tuati i ni‘a i te evanelia, e no te riro ei taata tu‘iroo e aore râ, no te hinaaro ia fariihia e te mau hoa, e tuu te taata i te mau parau tumu o te evanelia i te hiti, ma te haere na ni‘a i te hoê e‘a o te horo‘a mai i te mauiui e te oto, i te reira iho taata e i te mau taata tei herehia e a’na.

E mea ti‘a ia tatou ia ara eiaha e vaiiho i te hara ia tupu haati ia tatou. Tei te mau vahi atoa te hoho‘a o te hara – e tae roa’tu, ei hi‘oraa, i roto i te roro uira e aore râ, te vini. E mea faufaa teie mau rave‘a aravihi, e e nehenehe te reira e horo‘a mai i te maitai rahi ia tatou. Na roto râ i to ratou faaohiparaa tano ore – mai te haamau‘araa i te taime i roto i te mau ha‘uti e aore râ, te mau faanahoraa o te arata‘i atu ia outou i te hinaaro o te tino, e aore râ i te mau mea ino roa’tu, mai te mau hoho‘a faufau – o te haamou roa. E haamou te hoho‘a faufau i te huru o te taata e e faariro i te taata e faaohipa i te reira, ei taata paremo i roto i te vari paruparu o te ino, eita hoi e ti‘a faahou mai maori râ, na roto i te tauturu rahi.

Te faatupu nei teie demoni ri‘ari‘a i te oto e te mauiui no te taata e faaohipa ra e i ta’na mau tamarii hara ore, to’na hoa faaipoipo, te metua tane, te metua vahine. Te hotu o te hinaaro o te tino o te inoino e te oto. Te hotu o te haapa‘oraa e te tusia o te marû e te oaoa mure ore.

Te mau faaotiraa no ni‘a i te peeraa i te mau ture e mea ti‘a ia ravehia na mua roa, eiaha râ i te taime e tupu mai ai te faahemaraa. Ta tatou mau ture arata‘i oia ho‘i :

  • Teie ta‘u e rave no te mea ua tano, no ô mai te reira i te Fatu ra, e e horo‘a mai te reira i te oaoa ia‘u.

  • Eita vau e rave i teie no te mea e huti te reia ia‘u i rapae i te parau mau, i te Fatu, e i te oaoa mure ore Ta’na i fafau mai i te taata haapa‘o e te faaroo.

Ua ite te Metua e, e rave tatou i te mau ma‘itiraa hape, no reira, i roto i Ta’na faanahoraa nehenehe o te here, ua horo‘a mai Oia i te hoê Faaora no te ao nei, ia pohe no te mau hara a te mau taata atoa e tatarahapa ; o te haere mai Ia’na ra no te ani i te tauturu, te tamahanahana, e te faaoreraa hapa ; e o te hinaaro ia rave i ni‘a ia ratou To’na ra i‘oa o – Iesu Mesia.

Mai te mea e, e hara tatou, e mea ti‘a ia tatou ia imi oioi i te tauturu no te mea, o tatou ana‘e, eita tatou e nehenehe e ape i te marei o te hara, mai te parabole o te pou aua e ore e nehenehe e faati‘amâ ia‘na iho. E mea ti‘a i te hoê taata ia tauturu mai ia tatou ia faaore i te tape‘a o te pohe.

E nehenehe te mau metua e tauturu, e ua piihia te episekopo na te Atua no te tauturu ia tatou. Ei ia‘na ra tatou e iriti ai i to tatou aau.

Te faataa mai nei Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 58:42-43 e :

« Inaha, o oia o tei tatarahapa i ta’na ra mau hara, ua faaorehia ïa te reira, e e ore ho‘i au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira.

« Na roto i teie nei mea e ite ai outou e mai te mea ua tatarahapa te taata i ta’na ra mau hara – inaha, e fa‘i mai oia i te reira e e haapae ê roa’tu ho‘i ».

Tau ava‘e i muri mai i ta maua haereraa na te hiti roto, ua uiuihia ta‘u mootu tamahine e to’na episekopo – to’na papa – no te bapetizoraa. I muri a‘e i te uiuiraa ua ani au ia’na e, eaha te huru. Ua pahono maira oia fatata ma te tama‘i mai ia‘u, « Papy, e mea huna te hoê uiuiraa. Ua ite oe »

E te mau episekopo, te ti‘aturi nei au e ua tape‘a maitai mai outou i teie pahonoraa. E au ra ia‘u ua tupu rahi mai ta‘u mootua tamahine i roto i te maramarama i roto i te hoê taime poto noa.

Mai te tumu raau ta‘u i faataa’tura e hopoi mai i te pe‘ape‘a, te oto, te mauiui e te haruraa, eita te tahi atu tumu raau e horo‘a mai i te tahi pae. Ua faaitehia i roto i te 1 Nephi 8:10‐12:

« E ua ite atoa vau i te hoê raau ; e e mea hinaarohia ho‘i te hotu no’na ia faaoaoa i te taata.

« Haere atu ra vau e ua rave atu ra i te maa no ni‘a maira, e ite ihora vau e, e mea monamona rahi te reira i to te mau mea ta‘u i tamata na. E ua ite atoa vau e, e teatea a‘e ho‘i to te hotu o taua raau ra i to te mau mea atoa ta‘u i ite na.

« A amu ai au i taua hotu ra, î ihora ta‘u aau i te oaoa rahi roa ».

E te mau taea‘e e te mau tuahine, ia vai etaeta noa e a rave i te mau ma‘itiraa maitai o te faati‘a ia outou ia amu i te hotu o te tumu raau o te ora. Mai te mea e, no te mau huru tumu atoa, ua overe haere noa outou e aore râ, ua faaru‘e outou i te e‘a, te toro atu nei to matou mau rima e te parau atu nei matou ia outou e, « A haere mai. Te vai ra te ti‘aturiraa. Ua here matou ia outou, e te hinaaro nei matou e tauturu ia outou ia roaa te oaoa ».

Te here nei to tatou Metua i te Ao ra ia tatou e ua horo‘a mai i Ta’na Tamaiti hoê roa o Iesu Mesia.

No to Iesu Mesia here rahi ia tatou ua horo‘a Oia i To’na ora na roto i te taraehara no ta tatou mau hara!

Eaha ta tatou e hinaaro e horo‘a ia tamâhia e ia farii tatou i taua oaoa ra ?

No teie mau parau mau te faaite nei au i to‘u iteraa papû na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.