2010–2019
Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Tauhele ʻo e Angahalá
ʻOkatopa 2010


Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Tauhele ʻo e Angahalá

Lototoʻa pea fai e ngaahi fili ʻoku leleí ‘a ia te ke lava ai ʻo kai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí.

ʻI ha pongipongi laʻalaʻā mo tafitonga, ne u fakaafeʻi ai hoku mokopuna fefine ko Viki ne mei taʻu valú, ke ma ʻeveʻeva ʻi ha veʻe vaitafe, ko ha maʻuʻanga vai ia ki homau kolo fakaʻofoʻofá.

Ne ma ʻeva fiefia mo fanongo ki he longoaʻa e tafe ʻa e vai tasiló ‘i homa halá. Naʻe tō ʻakau e kiʻi halá pea ʻalaha hono matalaʻiʻakaú. Ne lava ke ma fanongo ki he hiva ʻa e fanga manupuná.

Ne u fehuʻi ange ki hoku mokopuna fefine kanoʻimata lanu pulū, vēkeveke mo loto maʻá pe ʻokú ne teuteu fēfē ki hono papitaisó.

Naʻá ne tali mai ʻaki ha fehuʻi: “ʻE Kulenipā, ko e hā e angahala?”

Ne u lotua fakalongolongo ha ueʻi fakalaumālie pea feinga ke ʻoange ha tali mahinongofua: “Ko e angahalá ko e talangataʻa ia ʻi he ʻiloʻilopau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku loto mamahi ai e Tamai Hēvaní, he ko hono olá ko e faingataʻaʻia mo e mamahi.”

Naʻe ʻilonga ʻene hohaʻá peá ne ʻeke mai, “ʻOkú ne maʻu fēfē kitautolú?”

ʻOku tomuʻa fakahaaʻi mai ʻe he fehuʻí ʻa e loto maʻá mo ha hohaʻa ki he founga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he angahalá.

Ne u fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻelemēniti ʻo natulá ʻi homa ʻātakaí ke fai ʻaki e fakatātaá ke toe mahino lelei ange kiate ia. Ne hoko atu ʻema luelué ʻo ʻilo ha fuʻu pou maka lahi ʻi ha veʻe uaea; ne lahi e matalaʻiʻakau, vao mo e fanga kiʻi ʻakau iiki ne tupu takatakai aí. ʻE ʻalu pē taimí mo e tupu e fanga kiʻi ʻakaú ni ia ʻo lalahi ange he fuʻu poú.

Ne u manatuʻi he hoko atu ʻema lué, te ma ʻilo ha fuʻu pou ʻe taha kuo pulia ʻi hono kāpui ʻe he ʻakau ne kaka aí. Ne u fakakaukau, he ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha fuʻu pou, he neongo ʻene mālohí ka ʻe lava ke ʻākilotoa pea fakaʻauha ia ʻe he ʻakau īkí. Mahalo ʻe fakakaukau e fuʻu poú, “ʻOku ʻikai ko ha palopalema ia. ʻOku ou toʻa mo lahi pea he ʻikai lava e fanga kiʻi ʻakau ia ko ʻení ʻo fakatupu ha maumau kiate au.”

Ko ia, ʻi he tupu ʻa e fuʻu ʻakau he tafaʻakí ʻo lahi angé, ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe he fuʻu poú he kamataʻangá; he ʻoku fiefia ia he malumalu ʻo e fuʻu ʻakaú. Ka ʻi he lahi ange e fuʻu ʻakaú, ʻe takatakaiʻi ʻe hono ongo vaʻa ʻoku kei moluú e fuʻu poú, ka ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene haʻi e fuʻu poú.

Ka ʻoku ʻikai pē ke fakatokangaʻi ʻe he fuʻu poú ia e meʻa ʻoku hokó.

Ne fai pē ʻema lué ʻo ma aʻu ki he fuʻu pou ne u ʻuhinga ki aí.Kuo mataʻaki ia mei he kelekelé.Naʻe ʻohovale hoku mokopuna fefiné peá ne fehuʻi mai, “ʻE Kulenipā, ko e fuʻu ʻakau ʻeni ʻo e angahalá?”

Ne u fakamatala ange ko ha fakaʻilonga pē pe fakatātā ʻo e founga hono maʻu kitautolu ʻe he angahalá.

Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e ola ʻema pō talanoá, ka ne u fakakaukau ki he ngaahi fōtunga ʻo e angahalá mo e founga ʻokú ne hū fakaoloolo mai ai ki heʻetau moʻuí ʻo kapau te tau fakaʻatā ia.

Kuo pau ke tau tokanga he fanga kiʻi fili īkí he ʻe lava ke ne ʻomi ha ngaahi nunuʻa lahi, ʻo hangē ko e mohe efiafí mo e ʻā pongipongí he ʻoku ʻi ai hono ola. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124 ʻo pehē: “ʻĀ hengihengi hake ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí.” Ko kinautolu ʻoku mohe efiafí ʻoku nau ʻā hake kuo nau mālōlō lelei pea longomoʻui e sinó mo e ʻatamaí pea ʻoku tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻEiki ko e talangofuá.

Ko e meʻa ko ia ʻe hā ngali taʻe mahuʻinga, ʻo ngali ʻikai hanau mahuʻinga, hangē ko e ʻā fuoloá, ʻikai lotu ha ʻahó, ʻikai ʻaukai pe maumauʻi e Sāpaté—ko e fanga kiʻi fehālaaki iiki ko iá—te ne fakatupunga e mole māmālie ʻetau ongó, pea tau iku fai ai ha meʻa ʻoku kovi ange.

ʻI heʻeku kei talavoú, ko e taimi foki ki ʻapí ko e 10:00 poʻulí. ʻI he ʻahó ni, ko e taimi ia ʻoku ʻalu ai ha niʻihi ʻo ʻevá. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e taimi poʻulí ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa fakalilifu tahá. Ko e taimi poʻulí ʻoku ō ai ha toʻu tupu ki he ngaahi feituʻu taʻe tāú, ʻa ia ʻoku hanga ʻe hono hivá mo e fakaleá ʻo tuli e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ko e ngaahi tūkunga ʻeni ʻoku maʻungofua ai kinautolu ʻe he angahalá.

ʻOku faʻa kamata hono maʻungofua kita ʻe he angahalá mei hono fili ʻe ha taha hono kaungāmeʻa ʻoku ʻikai fenāpasi ʻenau tuʻunga moʻuí mo e ongoongoleleí, pea ʻoku tukuange leva ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fono ʻo e ongoongoleleí kae lava ke ne manakoa pe tali ia ʻe hono toʻú, ʻo ne fononga hifo ai he hala ko e meʻa pē ʻoku maʻu aí ko e faingataʻaʻia mo e fakamamahi ki he tokotaha ko iá mo e niʻihi ʻoku ʻofa aí.

Kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tupu e angahalá ʻo takatakaiʻi kitautolu. ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e angahalá—ʻo aʻu ki he komipiutá pe telefoni toʻotoʻó. ʻOku ʻaonga e ngaahi tekinolosia ko ʻení pea ʻe lava ke lelei ia kiate kitautolu. Ka ʻoku fakatupu ʻauha hono fakaʻaongaʻi taʻe totonú—hangē ko e vaʻinga maumautaimí, ngaahi polokalama ʻokú ne ʻoatu e fiefia fakaekakanó pe ngaahi meʻa ʻoku toe kovi ange hangē ko e ponokalafí. ʻOku maumauʻi ʻe he ponokalafí ʻa e ngeiá pea vave ai ʻete ngoto hifo he ʻoneʻone fofō ʻo e ʻulí, ʻa ia ʻe fie maʻu ha tokoni lahi kae toki hao e tokotaha ko iá.

ʻOku fakatupu ʻe he kovi fakalilifú ni ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia, ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaʻaongaʻí pea pehē ki heʻene fānaú, malí, tamaí, faʻeé mo e niʻihi ʻoku ʻofa aí. Ko e fua ʻo e fiefia fakaekakanó ko e kona mo e mamahi. Ko e fua ʻo e talangofuá mo e feilaulaú ko e melie mo e fiefia taʻengata.

Kuo pau ke tau fili ʻi ha taimi lahi ki muʻa ʻa e tuʻunga moʻui ke tau muimui ki aí, kae ʻikai ko e taimi ʻoku toki hoko mai ai e ʻahiʻahí. Kuo pau ke hoko ʻeni ko hotau takitalá:

  • Te u fai ʻeni he ʻoku totonu, ko e ʻomi ia mei he ʻEikí pea te u maʻu ai ʻa e fiefiá.

  • He ʻikai ke u fai ʻeni he te ne tohoakiʻi au mei he moʻoní, mei he ʻEikí mo e fiefia taʻengata kuó Ne talaʻofa ki he kau angatonú mo e kau talangofuá.

ʻI hono ʻafioʻi ʻe he Tamaí te tau fai ha ngaahi fili ʻoku halá, naʻá Ne ʻomi ʻi Heʻenepalani fakaofó, ha Fakamoʻui ʻo e māmaní ke Ne fakalelei maʻa ʻetau angahalá mo ia kotoa pē ʻe fakatomalá; mo kinautolu ʻe omi kiate Ia ko e kumi ha tokoni, fakafiemālie mo e fakamolemolé; pea loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu Hono huafá, ko Sīsū Kalaisí.

Kapau te tau faiangahala, kuo pau ke tau fekumi leva he vave tahá ki ha tokoni he ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo hao ʻiate kitautolu pē mei he tauhele ʻo e angahalá, hangē pē ko e ʻikai lava e fuʻu poú ʻo fakaʻataʻataaʻi iá. Kuo pau ke tokoni mai ha taha ke tau siʻaki e haʻi fakamate ko ʻení.

ʻE lava ke tokoni e mātuʻá pea ʻoku ui ʻe he ʻOtuá e pīsopé ke tokoni atu. Kuo pau ke tau fakahā kiate ia hotau lotó.

ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42–43:

“Vakai, ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia pea ko au ko e ʻEikí ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.

“Te mou ʻilo ʻi he meʻá ni ʻo kapau ʻoku fakatomala ha tangata mei heʻene ngaahi angahalá —vakai te ne vete ia pea liʻaki ia.”

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei heʻema ʻeveʻeva he veʻe vaitafé, ne ʻinitaviu hoku mokopuna fefiné ʻe heʻene pīsopé—ʻa ia ko ʻene tamaí—, ki hono papitaisó. Hili e ʻinitaviú ne u fehuʻi ange pe naʻe fēfē. Naʻá ne tali mai, hangē nai haʻane valokiʻi aú, “ʻE Kulenipā, ʻoku ʻikai fakahāhāholo e ʻinitaviú. ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi ia.”

Kau pīsope, ʻofa pē ʻoku mou toʻo fakamātoato e tali ko iá. Hangē ne tupulaki e mahino hoku mokopuna fefiné ʻi ha kiʻi taimi nounou pē.

Hangē ko hono ʻomi ʻe he fuʻu ʻakau ne u fakamatalaʻí ʻa e loto mamahí, felangaakí, faingataʻaʻiá mo e ʻefihiá, ʻe lava foki ʻe ha fuʻu ʻakau kehe ia ʻo ʻomi ha ongo ʻoku kehe. ʻOku hā ia ʻi he 1 Nīfai 8:10–12:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku mamata ki ha fuʻu ʻakau, ʻa ia naʻe lelei hono fuá ke ngaohi ha taha ke fiefia.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku ʻalu atu ʻo kai ʻi hono fuá; peá u vakai ʻoku melie ʻaupito ia, ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u kai ai ʻi muʻá. ʻIo, peá u vakai naʻe hinehina hono fuá ʻo laka hake ʻi he hinehina kotoa pē kuó u mamata ai ʻi muʻá.

“Pea ʻi heʻeku kai ʻi hono fuá naʻe fakafonu ʻe ia ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.

Siʻi kāinga ʻofeina, lototoʻa pea fai e ngaahi fili ʻoku leleí ke ke lava ai ʻo kai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí. Kapau ʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga kuó ke fehālaaki pe hē ai mei he halá, ʻoku mafao atu homau nimá kiate koe pea mau pehē atu, ʻHaʻu. ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki lelei. ʻOku mau ʻofa atu pea mau fakaʻamu ke tokoniʻi koe ke ke fiefia.”

ʻOku ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu ko ia kuó Ne foaki mai ai Hono ʻAlo pē taha ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻofeina lahi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ko ia naʻá Ne foaki ai ʻEne moʻuí ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá!

Ko e hā leva ʻoku tau lotoʻaki ke foaki ka tau maʻa mo maʻu e fiefia ko iá?

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.