2010–2019
Ei Haapa‘oraa râ oe no Tei Faaroo ra
Atopa 2010


Ei Haapa‘oraa râ oe no Tei Faaroo ra

Te hinaaro nei au ia ani atu ia outou «ia riro… ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo, [e] i roto i te viivii-ore.»

Aita i maoro a‘e nei, ua fanauhia te aiû o Ruby i roto i to matou utuafare. A hi‘o ai au i to’na hoho‘a mata, ua faahiahia vau no te iteraa e hou oia i haere mai ai i te fenua nei i ora na oia i piha‘iho i to tatou Metua i te Ao ra. Ua farii oia i Ta’na rave‘a no te oaoa e ua ma‘iti oia i te pee Ia’na e ia Iesu Mesia, to tatou Faaora.1 No ta’na faaotiraa, i faati‘ahia’i oia ia haere mai i te fenua nei no te ora i teie oraraa tahuti e ia haere atu i mua i roto i te oraraa mure ore. Ma te apitihia to’na varua i to’na tino, ua tomo mai o Ruby i te hoê tau haapiiraa i reira oia e nehenehe ai e tamata ia’na iho, e ma‘iti i te pee i te Mesia, e e faaineine ia’na no te oraraa mure ore.

Ua haere mâ mai o Ruby i te fenua nei, ei tuhaa râ no te rave‘a, e faaruru oia i te mau tamataraa e te mau faahemaraa e e rave oia i te mau hape. Na roto râ i te Taraehara a te Faaora, e nehenehe te hapa a Ruby e faaorehia, ia farii i te îraa o te oaoa, e ia riro faahou ei mea mâ – o tei ineine no te ora i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra.

I te tahi nau hora i muri mai i to’na fanau-raa-hia, ua oaoa vau i te tape‘araa i teie aiû here i roto i to‘u nau rima. Ua na ô atu vau i to’na metua vahine, « e ti‘a roa ia tatou ia haapii ia Ruby nahea ia riro ei vahine viivii-ore, te mâ e te faufaa rahi mai te au i to’na i‘oa ».2

Pahono maira to’na metua vahine, « te haamata nei au i teie nei mahana ».

Eaha ïa ta te metua vahine o Ruby e rave no te « haamata i teie nei mahana? » Nahea tatou te mau metua, te mau metua ruau e te feia faatere e haamata ai e e tape‘a ai i ta tatou mau tamarii – ta tatou feia apî – i ni‘a i te e‘a o te ora mure ore ? E ti‘a ia tatou ia riro ei « haapa‘oraa na tei faaroo ra ».3

Ua parau te peropheta Brigham young e, « eita roa e ti‘a ia tatou ia rave i te tahi noa‘e mea o ta tatou e ore e hinaaro i ta tatou mau tamarii ia rave. E ti‘a roa ia tatou ia faaite i te hoê hi‘oraa o ta tatou e hinaaro ia pee ratou ».4 E nehenehe ta tatou tata‘itahi e haamata i teie nei mahana na roto i te riroraa ei hi‘oraa maitai.

I teie mahana te hinaaro nei au ia ani atu ia outou ia riro « ia riro… ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo, [e] i roto i te viivii-ore »,5 e piti tumu parau titauhia no te faaoraraa.

Ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo. A haapaari itoito noa i to outou iho faaroo e te iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia, e ia faaineine no te faaite papû i te reira i ta outou mau tamarii na roto i te parau e te hi‘oraa maitai.

E faati‘a’tu vau no ni‘a i te hoê metua vahine faahiahia tei ora ei hi‘oraa no te faaroo. I to te peropheta Iosepha Semita riroraa ei tamaiti apî roa, ua hi‘o e ua haapii mai oia no ni‘a i te faaroo i te Atua mai roto mai i to’na metua vahine o Lucy Mack Smith. Ua imi o Lucy i te mau pahonoraa na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a,6 e ua faaohipa atoa o Iosepha i taua raveraa ra, ma te fariu atu i roto i te Bibilia no te imi i te arata‘iraa mai ta to’na metua vahine i rave.7

Ua tatara atoa o Lucy i te mau fifi o te utuafare na roto i te imiraa i te tauturu a te Fatu na roto i te pure. I te hoê mahana, a tupu ai te marôraa i roto i to’na utuafare no ni‘a i te tumu no te haapa‘oraa faaroo, ua parau o Lucy e ua « haere ê atu oia i roto i te hoê uru tumu cherry haviti roa aita i atea’tu e ua pure i te Fatu ».8

Ua pure atoa o Lucy ma te faaroo rahi i mua i te mau ma‘i, i te taime ua fatata roa te hoê avae o Iosepha i te tapû-ê-hia’tu no te hoê ma‘i ivi, i te taime ua fatata roa te tuahine o Iosepha, o Sophronia, i te pohe i te hoê ma‘i fiva. No ni‘a i te ma‘i o Sophronia, ua papa‘i o Lucy, « ua hi‘o vau i ta‘u tamarii… ua tape‘a maua ta‘u tane i to maua rima e ua tuturi i te hiti o te ro‘i e ua ninii i to maua oto e te mau taparuraa i te Fatu ra ».9 Ua ora mai o Sophronia. Ua papû roa ia‘u e ua ite pinepine te mau tamarii a Lucy ia’na i te pureraa ma te faaroo e te fariiraa i te mau pahonoraa i taua mau pure ra.

Ua pure o Lucy ma te faaroo no te arata‘iraa, e ua haere atoa’tu o Iosepha i roto i te hoê uru raau i reira oia i pure ai ma te faaroo, i te imiraa i te hoê pahonoraa mai ô mai i te Fatu ra mai ta to’na metua vahine i rave.

Mai ia Lucy, e ti‘a ia tatou ia faaite i ta tatou mau tamarii e te feia apî nahea ia haapaari i to ratou faaroo e te iteraa papû no Iesu Mesia na roto i te haapaariraa ia tatou iho na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e na roto i te pure, outou ana‘e e ratou atoa.

Te mea taa ê ia Lucy, i teie mahana ua haamaitaihia tatou hau atu i te Bibilia noa. Te vai nei ta tatou mau papa‘iraa mo‘a no te mau mahana hopea nei, e te mau parau a to tatou mau peropheta no te mau mahana hopea nei, no te « arata‘i maite ia tatou »10 na ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore. I roto i te Buka a Moromona ua haapii mai tatou no ni‘a i te feia te haere ra na te e‘a « ma te mau maite i taua auri ra, »11 ma te faaau te reira i « e parau a te Atua ».12 I roto i te ao i teie mahana o tei î i te mau faahemaraa, e nehenehe te « mau-maite-raa » e riro e mea fifi, a tamata ai o Satane na roto i ta’na mau rave‘a haavare i te huti ê atu ia tatou mai ni‘a’tu i te mau e‘a a te Atua. Mai te mea tei ni‘a te hoê o to tatou rima i te auri e te tahi tei roto i te ao, te tuu ra ïa tatou i ta tatou mau tamarii e te feia apî i roto i te fifi e faaru‘e ai ratou i te e‘a. Mai te mea to tatou hi‘oraa e ere i te mea papû maitai, e tupu ïa te mau parau a Iakoba tei na ô mai e « e no ta outou ohipa ino i mua ia ratou i ore ai ta outou mau tamarii i ti‘aturi ai ia outou ».13

E te mau metua, te mau metua ruau e te feia faatere, e mea ti‘a ia maramarama maitai ta outou parau poro‘i. E tupu mai te maramarama-maitai-raa na roto ana‘e i te mauraa to outou na rima e piti atoa ra i te auri e na roto i te oraraa i te mau parau mau e itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e te mau parau a te mau peropheta o te tau hopea nei. Aita paha outou e aupuru ra i te hoê peropheta mai ia Lucy, mea papû râ, te aupuru ra outou i te feia faatere no ananahi, e ia tuatihia ta outou mau ohipa i to ratou faaroo.

I muri iho, ia riro ei haapa‘oraa ra no tei faaroo ra i roto i te viivii-ore. Te rave‘a hoê roa e riro ai tatou e mea mâ na roto ïa i te Taraehara a to tatou Faaora. No tatou paatoa, e haamata te tamâraa na roto i te faaroo, te tatarahapa, e ta tatou fafauraa matamua no te bapetizoraa.

No te tauturu i ta tatou mau tamarii ia ora i ta ratou fafauraa no te bapetizoraa, ua a‘o Elder Robert D. Hales e : « E haapii tatou e i te taime e taahi mai ai ratou i rapae au i te pape no te bapetizoraa, te taahi ra ïa ratou i rapae au i te ao no te tomo atu i roto i te basileia o te Atua. Na roto i te fafauraa, ua farii ratou i te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa »14

« E tuu te mau fafauraa ia tatou i raro a‘e i te hoê faaheporaa puai no te faatura i ta tatou mau fafauraa i te Atua. No te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa, e mea ti‘a ia tatou ia vaiiho i te mau ohipa e aore râ, i te mau mea e hinaaro-roa-hia e o te faaatea ia tatou ia ore tatou e faatura i taua mau fafauraa ra ».15

Ua riro te No te Puai o te Feia Apî ei hoê mauhaa faahiahia mau no te tauturu i te feia apî ia taa maitai i teie titauraa mo‘a no te raveraa i te fafauraa e te mau haamaitairaa no te vai mâ-noa-raa o te tupu mai na roto i te haapa‘oraa i te fafauraa. Te vai nei i roto i te reira te mau parau a te mau peropheta no te mau mahana hopea nei – te auri o te arata‘i papû ia ratou na ni‘a i te e‘a piriha‘o e te titi‘aifaro, te faa tea ê ia ratou i te mau herepata a Satane o te nehenehe e haamarirau i to ratou haereraa i mua. I roto i teie buka, e ite atoa outou i te mau haamaitairaa e rave rahi e noaa mai na roto i te haapa‘oraa e te imiraa i te mea « viivii-ore [e] te aau maitai ».16

Te mau metua, a tii atu i te hoê buka mai teie na outou iho e a tai‘o pinepine i te reira. A ora atoa outou iho i te mau ture. A faatupu i te mau aparauraa no ni‘a i te evanelia e te feia apî o te tauturu ia ratou ia faatupu i to ratou iho hinaaro ia ora e ia ite no ratou iho i te auraa e te tumu o te mau ture.

Te mau ture e vai ra i roto i te mau tuhaa « Faaoaoaraa e te mau Hoho‘a » e « te Ahu e Te Faanehenehe » e nehenehe ïa e riro e mea fifi roa no te mea te rahi noa’tura te taa-ê-raa i te mau ture o to te ao.

E ti‘a roa ia tatou ia riro ei hoho‘a no te viivii-ore [e] te aau maitai na roto i ta tatou iho mau ma‘itiraa. E ti‘a ia tatou ia ara e te mau hoho‘a ta tatou e faahaere nei i roto i to tatou mau utuafare eiaha te reira ia faaore i te faarooraa i te Varua, e haafifi i to tatou auraa e to tatou utuafare e te mau hoa, aore râ e faaite mai i ta tatou iho mau mea e haafaufaa rahi nei o te ore e tano ra i te mau haapiiraa a te evanelia. Na roto i te hi‘oraa maitai e nehenehe ta tatou e tauturu i ta tatou mau tamarii ia taa e te faaohipa-maoro-raa i te Itenati, te aparauraa na roto i te roro uira, te mau niuniu afa‘ifa‘i, te ha‘utiraa i te mau ha‘uti video, aore râ te mata‘ita‘iraa i te afata teata, e faaatea ê ïa ia tatou i te mau ohipa e te mau farereiraa faufaa rahi ia vetahi ê.

E faaite atoa tatou i te hoho‘a no te viivii-ore [e] te aau maitai na roto i te huru o to tatou ahu e te faaneheneheraa. Ei nunaa fafauhia, e hopoi‘a na tatou ia haapa‘o, ia paruru e ia faaahu au maitai i to tatou mau tino. E ti‘a ia tatou ia tauturu i ta tatou feia apî ia taa e te faatura ra tatou i to tatou mau tino ei mau hiero e ei mau horo‘a no ô mai i te Atua ra.17 E horo‘a tatou i te hi‘oraa na roto i te pato‘iraa i te hoo mai aore râ i te ahuraa i te mau ahu tano ore e te vî roa, te rairai roa, aore râ o te faaiteite mai i te mau tuhaa o te tino.

E tutava te feia e tape‘a ra i te mau fafauraa ia haapa‘o « i te mau taime atoa… e i te mau vahi atoa »18 no to ratou here i te Atua e te mau haamaitairaa Ta’na i fafau mai. I te hoê ahiahi, a haere ai maua to‘u hoa faaipoipo, ua ite atu maua i te hoê oro‘a faaipoiporaa te tupu ra i rapae au. Aita maua i matau i teie mau taata, ua ite ‘oi‘oi râ maua i te hoê huru viivii-ore. Mea au roa te mau pehe e te ahu ta ratou i ma‘iti. Mea tano maitai roa te ahu o te vahine faaipoipo, e te mau ahu o to’na atoa mau apee. Aita teie utuafare i ma‘iti i te ano‘i i te mau peu o te ao e te mo‘araa o taua mahana ra.

I teie nei, e parau atu vau i te tahi parau i te feia apî faahiahia no ta tatou Ekalesia. Mauruuru no to outou mau hi‘oraa parau-ti‘a i – to outou mau hoa, mau orometua haapii, feia faatere e mau utuafare. Te ite nei au e rave rahi o outou i roto i to outou utuafare o outou ana‘e te melo no te Ekalesia. Te haere nei outou o outou ana‘e i te mau pureraa. Te haapoupou nei au ia outou no ta outou faaotiraa e to outou hi‘oraa parau-ti‘a. A faaoroma‘i e a tamau noa i te ora i te oraraa parau-ti‘a. Te vai nei e rave rahi o te nehenehe e tauturu ia outou. Ua parau te peresideni Thomas S. Monson, « e nehenehe atoa te hoê utuafare maitai roa… e faaohipa i te mau tauturu atoa e roaa ia ratou mai roto mai i te mau tane [e vahine] maitai e te mana‘o aupuru mau ».19

A hi‘o i roto i ta outou paroita e tĭtĭ i te feia faatere e te mau hoa tei riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra e a haapii mai roto mai ia ratou.

I to‘u apîraa, ua itehia ia‘u te mau haapa‘oraa ra na tei faaroo ra. I muri a‘e i to‘u na metua, te hoê o to‘u ïa tatie Carma Cutler. Te haamana‘o maitai nei au i to’na a‘oraa i roto i te hoê rururaa tĭtĭ i te mau ture no te pô i te 16raa o to‘u matahiti. Ua a‘o oia no ni‘a i te faufaa rahi no te viivii-ore e te ti‘amâ no te hoê faaipoiporaa hiero. Ua putapû roa vau i to’na iteraa papû. Ua mata‘ita‘i noa vau i to’na oraraa viivii-ore mai to‘u â vai apî-roa-raa ra e ua ite au e ua tuati te reira i ta’na mau haapiiraa. Ua hinaaro vau i te pee i to’na hi‘oraa maitai.

E te feia apî tamaroa e te feia apî tamahine, e nehenehe ta outou e haamata i teie mahana ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra i roto i te faaroo e i te viivii-ore. A haapaari i to outou faaroo e te iteraa papû i te mau mahana atoa na roto i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e te pure. A haapa‘o i ta outou fafauraa no te bapetizoraa ia vai mâ noa outou e te viivii-ore i te arata‘iraa a te Varua Maitai. E nehenehe ta outou e haamata i teie mahana ia riro ei hi‘oraa no vetahi ê ia pee.

E aita e taahia’tu – e penei a‘e e riro outou ei hi‘oraa no ta‘u Ruby iti ia tae i te hoê mahana. I teie nei, te haamata nei o Ruby i to’na tere faahiahia na ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore. Te faaite nei to’na na metua i te hoho‘a no te parau-ti‘a i roto i to’na utuafare, ma te haamata i teie mahana tata‘itahi ma te faaotiraa ia riro ei haapa‘oraa ra na tei faaroo ra. Ma te ti‘aturi e, na roto i te faaohiparaa i to’na ti‘amâraa, e ma‘iti o Ruby i te pee.

Te mauruuru nei au no te opuaraa no te oaoa, e te faaite papû nei au e teie ana‘e te rave‘a e nehenehe ai ia Ruby – e tatou paatoa – ia mâ faahou, e ia ora e amuri noa’tu i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra. Ia haamata tatou tata‘itahi i teie mahana. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Hi‘o Aberahama 3:22‐26.

  2. Hi‘o Maseli 31:10.

  3. 1 Timoteo 4:12.

  4. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Brigham Young (1997), 173.

  5. 1 Timoteo 4:12.

  6. Hi‘o Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, nene‘iraa Scot Facer Proctor e Maurine Jensen Proctor (1996), 50.

  7. Hi‘o Iosepha Semita – Aamu 1:11‐12.

  8. Smith, History of Joseph Smith, 58.

  9. Smith, History of Joseph Smith, 69.

  10. « The Iron Rod », Hymns, no. 274.

  11. 1 Nephi 8:30.

  12. 1 Nephi 11:25.

  13. Iakoba 2:35.

  14. Robert D. Hales, Return: Four Phases of Our Mortal Journey Home (2010), 60.

  15. Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia : Hoê Arata‘i no te Ohipa Misionare (2004), 63.

  16. Te Mau Hiro‘a Faaroo 1:13.

  17. Hi‘o 1 Korinetia 3:16.

  18. Mosia 18:9.

  19. Thomas S. Monson, « Te mau Hi‘oraa no te Parau-ti‘a », Liahona, Me 2008, 66.