2010–2019
Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Kakai Tuí
ʻOkatopa 2010


Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Kakai Tuí

ʻOku ou fie fakaafeʻi koe he ʻahó ni ke ke hoko ko ha “[faʻifaʻitakiʻanga ʻo e] … kakai tuí … ʻi he tui mo e māʻoniʻoni.”

Ne toki fāʻeleʻi mai ʻa Lupi ki homau fāmilí. ʻI heʻeku vakai ki hono fofonga fakaʻofoʻofá, ne u ofo ʻi he ʻilo naʻá ne nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní kimuʻa peá ne toki haʻu ki he māmaní. Kuó ne tali lelei ʻEne palani lahi ʻo e fiefiá peá ne fili ke muimui kiate Ia mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.1 Koeʻuhí ko ʻene fili ko iá, naʻe fakaʻatā ai ke haʻu ki he māmaní ʻo aʻusia ʻa e moʻui matelié mo fakalakalaka atu ki he moʻui taʻengatá. ʻI he fakataha e laumālie mo hono sinó ne hū mai ai ʻa Lupi ki ha kuonga ʻo e akó ʻa ia ʻe lava ai ke ne fakamoʻoniʻi, fili ke muimui kia Kalaisi pea mo teuteu ke taau mo e moʻui taʻengatá.

Naʻe haʻu haohaoa ʻa Lupi ki māmani ka ko e konga ʻo e palaní te ne fehangahangai mo e faingataʻá mo e ʻahiʻahí pea te ne fai ha ngaahi fehālaaki. Ka ʻoku fakafou ʻi he Fakalelei hotau Fakamoʻuí ʻa hono fakamolemoleʻi ʻo Lupí, ʻo ne maʻu e kakato ʻo e fiefiá mo toe maʻa foki mo—mateuteu ke moʻui ʻo taʻengata ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Hili ha ngaahi houa siʻi mei hono fāʻeleʻí, ne u maʻu ha faingamālie ke fuofua e taʻahine pelepelengesí ni. Ne u pehē ange ki heʻene faʻeé, “Kuo pau ke tau akoʻi ʻa Lupi ke hoko ko ha fefine angamaʻa, maʻa mo mahuʻinga ʻo hangē ko hono hingoá.”2

Naʻe tali mai ʻe heʻene faʻeé, “ʻOku ou kamata ia he ʻahó ni.”

Ko e hā ʻe fai ʻe he faʻē ʻa Lupí ke ne “kamata ai he ʻaho ní”? ʻE lava fēfē ʻe kitautolu mātuʻá, ngaahi kuí mo e kau takí ʻo kamata mo pukepuke ʻetau fānaú—mo e toʻu tupú—ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá? Kuo pau ke tau hoko ko ha [“faʻifaʻitakiʻanga] ʻo e kakai tuí.”3

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Pilikihami ʻIongí, “ʻOua ʻaupito naʻa tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau loto ke fai ʻe heʻetau fānaú. ʻOku totonu ke tau tā ʻa e sīpinga ʻoku tau loto ke nau faʻifaʻitakiʻí.”4ʻE lava ke tau takitaha kamata he ʻahó ni ʻo tā e sīpinga lelei ko iá.

ʻOku ou fie fakaafeʻi koe he ʻahó ni “ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e … kakai tuí … ʻi he tui mo e māʻoniʻoni”5—ʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻe ua ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí.

Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí ʻi he tui. Fakamālohia hoʻo tuí mo hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, mo teuteu ke fakamoʻoni ʻi he lea mo e tā sīpinga ki hoʻo fānaú.

Tuku muʻa ke u talanoa ʻo kau ki ha faʻē lelei naʻe hoko ʻene moʻuí ko ha sīpinga ʻo e tuí. ʻI he kei talavou e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne mamata mo ako fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá mei heʻene faʻē ko Lusi Meki Sāmitá. Naʻe fekumi ʻa Lusi ki ha ngaahi tali ʻaki ʻene fakatotolo ʻi he folofolá6 pea fai foki ʻe Siosefa e meʻa tatau ʻo ne tafoki ki he Tohi Tapú ke maʻu mei ai ha tataki ʻo hangē ko ʻene faʻeé.7

Ne solova foki ʻe Lusi ha ngaahi palopalema fakafāmilí ʻaki ʻene fekumi fakatāutaha ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he lotu. ʻI he ʻaho ʻe taha, lolotonga ha tō-kehekehe ʻi he fāmili ʻo Lusí ʻi he kaveinga ko e lotú, naʻá ne, “ʻalu ki ha ʻuluʻakau ofi atu pē ʻo lotu ai ki he ʻEikí.”8

Ne lotu foki ʻa Lusi ʻi he tui lahi ʻi heʻene fehangahangai mo ha meʻa fakaemoʻui-lelei fakatāutaha, ʻi he mei tuʻusi e vaʻe ʻo Siosefá ʻi he langa huí pea mei mate mo e tuofefine ʻo Siosefa ko Sōfoloniá mei he mofi taifotí. Ne tohi ʻe Lusi ʻo fekauʻaki mo e puke ʻo Sōfoloniá, “Ne u sio atu ki heʻeku tamá. … Peá u pikinima mo hoku husepānití ʻo tūʻulutui he veʻe mohengá ʻo ʻohake homa loto mamahí mo ʻema tautapá ki hono telingá.”9 Naʻe moʻui ʻa Sōfolonia. ʻOku ou tui ne faʻa mamata e fānau ʻa Lusí ki heʻene lotu ʻi he tuí, peá mo e tali mai e ngaahi lotu ko iá.

Naʻe lotu ʻa Lusi ʻi he tui ke maʻu ha tataki pea ʻalu foki ʻa Siosefa ki ha vaoʻakau ʻo lotu ai ʻi he tui, ʻo fekumi ke maʻu ha tali mei he ʻEikí, ʻo hangē ko ʻene faʻeé.

Hangē ko Lusí, kuo pau ke tau fakahaaʻi ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú ʻa e founga ke fakamālohia ai ʻenau tui mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻaki ʻetau fakamālohia haʻatautolú, ʻo fakafou he ako folofolá mo e lotú, ʻo fakatāutaha pea fakataha mo kinautolu.

Naʻe ʻikai hangē ʻa Lusi ko kitautolú, he ʻoku tau monūʻia he ʻahó ni ʻoku ʻikai ko e Tohi Tapú pē ʻoku tau maʻú. ʻOku tau maʻu e ngaahi tohi folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ke “haofakiʻi kitautolu”10ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ki ha niʻihi ʻi he halá naʻe “piki maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá,”11 mo fakatatau ia ki he “folofola ʻa e ʻOtuá.”12 ʻI he māmani fonu ʻahiʻahi ko ʻení, ʻe ala faingataʻa ke tau “piki maʻu” he ʻoku feinga ʻa Sētane ʻi heʻene founga kākaá ke tohoakiʻi kitautolu mei he ngaahi hala ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻe piki hotau nima ʻe taha ki he vaʻa ukameá pea taha ki he māmaní, ʻoku tau tuku ai ʻetau fānaú ki he fakatuʻutāmaki ʻo e hē mei he halá. Kapau ʻoku taʻemahino ʻetau sīpingá, ta ʻoku tatau mo e lea ʻa Sēkopé, kuo mole “ʻa e falala ʻa [ʻetau] fānaú, ko e tupu mei [heʻetau] ngaahi sīpinga koví.”13

Ngaahi mātuʻa, ngaahi kui mo e kau taki, kuo pau ke mahino hoʻo pōpoakí. ʻE toki mahino lelei pē kapau te ke piki nima ua ki he vaʻa ukameá pea moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá he ʻaho kimuí ni. Mahalo ʻoku ʻikai ke ke ohi hake ha palōfita ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Lusí, ka ʻoku mou ohi hake e kau taki ʻo e ʻapongipongí pea ʻoku fehokotaki moʻoni hoʻo ngaahi tōʻongá ki heʻenau tuí.

Hokó, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí ʻi he moʻui maʻá. Ko e founga pē ke tau maʻa aí, ʻoku tuʻunga ia ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku kamata e founga e hoko ʻo toe maʻá ʻi he tuí, fakatomalá pea mo ʻetau ʻuluaki fuakava ʻo e papitaisó.

Ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau moʻui ʻaki ʻenau fuakava he papitaisó, naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili, “ʻOku tau akoʻi ange ko e momeniti ʻe manga hake ai mei he vaí, ko ʻenau manga atu ia mei he māmaní ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo nau fuakava ai ʻoku nau loto ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.”14

“ʻOku ʻomi ʻe he fuakavá ha tufakanga mālohi ke tau tauhi ʻetau tukupā ki he ʻOtuá. Ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, kuo pau ke tau tukuange e ngaahi ʻekitivitī pē mamana ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono tauhi e ngaahi fuakava ko iá.”15

Ko e meʻangāue fakaofo ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he toʻu tupú ʻa e tufakanga toputapu ʻo e fai ha fuakavá mo e tāpuaki ʻo e moʻui maʻá ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e fuakavá. ʻOku ʻi ai e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he ʻaho kimui ní—ʻa e vaʻa ukamea te ne tataki kinautolu he hala hangatonu mo fāsiʻí ʻo nau hao ai mei he tauhele ʻa Sētané ʻe tuai ai ʻenau fakalakalaká. Te mou maʻu foki he tohí ni e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he talangofuá mo e fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku “māʻoniʻoni [mo] fakaʻofoʻofá.”16

Ngaahi mātuʻa, ʻomai haʻo tatau ʻo e tohí ni peá ke faʻa lau ia. Moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko iá. Talanoa mo e toʻu tupú ki he ongoongoleleí he ʻe tokoni ia ke nau fakatupulaki haʻanau holi ke moʻui mo feinga ke ʻiloʻi e ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e ngaahi tuʻunga moʻuí.

ʻE ala faingataʻa e tuʻunga moʻui ʻoku hā he “Fakafiefiá mo e Mītiá” pea mo e “Teungá mo e Fōtungá” he ʻoku fakautuutu ʻene fepaki ʻaupito ʻaʻana mo e tuʻunga moʻui ʻa e māmaní.

Kuo pau ke tau fakaʻaliʻali ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni mo fakaʻofoʻofá ʻi heʻetau ngaahi fili fakafoʻituitui ʻo e mītia ke tau fakaʻaongaʻí. Kuo pau ke tau tokanga ko e mītia ʻoku tau ʻomi ki ʻapí ke ʻoua te ne fakaongonoaʻi e ongoʻi ngofua e Laumālié, maumauʻi ʻetau fetuʻutaki mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá pe hā ai ʻetau fakamuʻomuʻa fakatāutaha e meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Te tau lava ʻi heʻetau tā sīpingá ʻo tokoni ke mahino ki heʻetau fānaú ʻoku hanga ʻe he taimi lōloa ʻoku fakamoleki ʻi he ʻInitanetí, mītia fakafiefiá, telefoni toʻotoʻó, vaʻinga keimí; pe sio TV, ʻo taʻofi kitautolu mei he ngaahi ngāue ʻoku ʻaongá mo e feohi mo e niʻihi kehé.

ʻOku tau faʻifaʻitaki foki ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni mo fakaʻofoʻofá ʻi hotau teungá mo e fōtungá. ʻI heʻetau hoko ko e kakai fuakavá ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke tokangaʻi, maluʻi mo fakateunga lelei hotau sinó. Kuo pau ke tau fakamahino ki heʻetau fānaú mo e toʻu tupú ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó ko e temipale mo ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá.17 ʻOku tau tā e sīpingá heʻetau fakafisi ke fakatau mai pe tui e vala ʻoku taʻetāú, ʻa ia ʻoku fuʻu manoʻonoʻo, taifiifi pe fakahāhā ai ha konga hotau sinó.

ʻOku feinga e kau tauhi fuakavá ke talangofua “ʻi he kuonga kotoa pē… pea ʻi he feituʻu kotoa pē” 18 ko ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi haʻaku ʻeva lalo mo hoku husepānití, ne ma fakalaka atu ʻi ha kātoanga kai ʻo ha mali naʻe fai. Naʻe ʻikai ke ma ʻilo e kakaí ka naʻe hāsino mei ai e angamaʻá. Naʻe fakaʻofoʻofa e fasí mo e kofu ne filí. Naʻe molumalu ʻaupito e kofu mali fakaʻofoʻofa ʻo e taʻahine malí pea mo e kofu hono kau fafiné. Naʻe fili e fāmilí ke ʻoua naʻa tuifio e founga ʻo e māmaní mo e toputapu ʻo e ʻaho ko iá.

Tuku ke u lea atu muʻa ki he toʻu tupu fakaofo ʻo hotau Siasí. Mālō muʻa hoʻomou tā sīpinga māʻoniʻoni ki homou kaungāmeʻá, kau faiakó, kau takí mo e fāmilí. ʻOku ou ʻilo ko e tokolahi ʻo kimoutolu ko koe pē ʻoku Siasi ʻi homou fāmilí. Mahalo ʻokú ke ʻalu toko taha pē ki he lotú. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo tukupaá mo e sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní. Faʻa kātaki pea hokohoko atu hoʻo moʻui māʻoniʻoni. ʻOku lahi ha kakai ke tokoni atu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Naʻa mo e fāmili leleí … te nau kei fie maʻu pē ʻa e tokoni mo e poupou ʻa e kau tangata [mo fafine] lelei ʻoku tokanga moʻoní.”19

Vakavakai holo ʻi homou uōtí mo e siteikí ki ha kau taki mo e kaungāmeʻa ʻoku hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí peá ke ako meiate kinautolu.

ʻI heʻeku kei finemuí ne u ʻosi ʻiloʻi pē ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí. Makehe mei heʻeku mātuʻá, ko e taha ʻo kinautolu ko hoku mehikitanga ko Kama Katilā. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻene lea he polokalama fakamanatu e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga ʻa e siteikí ʻi hoku taʻu 16. Naʻá ne akoʻi e mahuʻinga ʻo e angamaʻá mo e taau ke mali temipalé. ʻI heʻeku kei finemuí ne u ʻosi fakaʻilongaʻi pē ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí. Ne ongo moʻoni kiate au ʻene fakamoʻoní. Talu ʻeku tupu hake mo ʻeku mamata ki heʻene moʻui angamaʻá pea ne u ʻilo naʻe tatau pē ia mo ʻene akonakí. ʻOku ou fie muimui ki heʻene sīpingá.

Kau talavou mo e finemui, ʻe lava ke ke kamata he ʻahó ni ʻi haʻo hoko ko e “[faʻifaʻitakiʻanga ʻo e] kakai tuí” ʻi he tuí mo e moʻui maʻá. Fakamālohia fakaʻaho hoʻo tuí mo e fakamoʻoní ʻi he ako folofolá mo e lotú. Tauhi hoʻo fuakava papitaisó ke ke maʻa mo feʻunga ai mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ke kamata he ʻahó ni ke tā e sīpinga ko iá ke muimui ki ai e niʻihi kehé.

Pea he ʻikai te ke ʻilo—, mahalo te ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe fie maʻu ʻe Lupi ha ʻahó. Ka ʻi he taimi ní ʻoku kamata lelei atu ʻa Lupi ia ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOku tā ʻe heʻene mātuʻá ha sīpinga ʻo e anga-māʻoniʻoní ʻi hono ʻapí, ʻo kamata he ʻaho kotoa mo ha fakapapau ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí. ʻOfa pē ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Lupi ʻene tauʻatāina ke filí ʻo muimui ki ai.

ʻOku ou fakafetaʻi ko e palani ʻo e fiefiá pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e founga pē ia ʻe lava ʻe Lupi—mo kitautolu—, ʻo maʻa ange mo nofo ai ʻo taʻengata ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOfa ke tau kamata kotoa he ʻahó ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai,ʻĒpalahame 3:22–26.

  2. Vakai,Lea Fakatātā 31:10.

  3. 1 Tīmote 4:12.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 198.

  5. 1 Tīmote 4:12.

  6. Vakai, Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Scot Facer Proctor and Maurine Jensen Proctor (1996), 50.

  7. Vakai Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:11–12.

  8. Smith, History of Joseph Smith, 58.

  9. Sāmita, History of Joseph Smith, 69.

  10. “Ko e Vaʻa Ukameá,” Ngaahi Himi, no.172

  11. 1 Nīfai 8:30.

  12. 1 Nīfai 11:25.

  13. Sēkope 2:35.

  14. Robert D. Hales, Return: Four Phases of Our Mortal Journey Home (2010), 60.

  15. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 72.

  16. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13.

  17. Vakai, 1 Kolinitō 3:16.

  18. Mōsaia 18:9.

  19. Thomas S. Monson, “Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2008, 66.