2010–2019
Ei Haapa‘oraa râ oe na Tei faaroo ra
Atopa 2010


Ei Haapa‘oraa râ oe na Tei faaroo ra

E mau misionare rave tamau anei aore râ e mau melo anei, e ti‘a ia tatou paatoa ia riro ei mau haapa‘oraa ra na tei faaroo ra ia Iesu Mesia.

E to‘u mau taea‘e here e, ua putuputu mai tatou i teie nei pô i roto i te mau vahi e rave rahi na te ao atoa nei. Te vai ra te mau misionare rave tamau faahiahia i rotopu ia tatou nei. Te hinaaro nei au e ani i te taato‘araa o te mau misionare rave tamau ia ti‘a mai i ni‘a. I te mau vahi atoa tei reira outou, te mau misionare e te mau peresideniraa misioni a ti‘a mai i ni‘a. Te mauruuru nei matou no outou ! Te haamauruuru atu nei matou ia outou ! Te here nei matou ia outou! A parahi râ i raro.

E ti‘a ia tatou i te tahi mau taime ia faahaamana‘o ia tatou iho no te aha e mau misionare ta tatou. No te mea ïa e faaueraa na te Fatu tei parau mai e :

« E haere outou e faariro i te mau fenua atoa, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai :

« Ma te haapii atu ia ratou i te haapa‘o i te mau mea atoa ta‘u i parau atu ia outou na : e inaha, tei piha‘i atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao ».1

Ua riro teie faaueraa ei hoê o te mau faaueraa e rave rahi tei faaapîhia no te mea ua faaho‘ihia mai te evanelia a Iesu Mesia i roto i to’na îraa. Te tavini nei te mau misionare mai te mau misionare i te tau o te Faufaa Apî. Ua faaite mai te buka a Te Ohipa i te mau ohipa misionare matamua a te mau Aposetolo e a te tahi ê atu mau pĭpĭ i muri a‘e i te ohipa a te Fatu i roto i te oraraa tahuti nei. Te tai‘o nei tatou i roto i Te Ohipa te faafariuraa faahiahia e te bapetizoraa a Saulo no Tareso,2 « tei rahi noa ra ïa ta’na parau haamăta‘u e te taparahi i te mau pĭpĭ a te Fatu »3 e tei hamani ino i te mau melo no te ekalesia haamau-apî-hia. Mai taua mau haamataraa ra, ua riro mai o Saulo te taata faafariuhia o Paulo, te hoê o te mau misionare puai roa‘e a te Fatu. Ua faaite mai na 15 pene hopea no te buka Te Ohipa i te parau no ni‘a i te mau ohipa misionare a Paulo e to’na mau hoa misionare.

I roto i te hoê rata i te hoê o to’na mau hoa ti‘aturi-roa-hia, ua papa‘i Paulo ia Timoteo, « Eiaha roa ei taata e vahavaha mai i to apîraa, ei haapa‘oraa râ oe na tei faaroo ra, i te parau, i te haere‘a, i te aroha, i te huru o te aau, i te faaroo ra, i te viivii-ore ».4 E mana noa â teie a‘o no tatou i teie nei mai mutaa ihora. E tano no to tatou mau misionare rave tamau ; e tano atoa no te melo tata‘itahi no te Ekalesia. E mau misionare rave tamau anei aore râ e mau melo anei, e ti‘a ia tatou paatoa ia riro ei mau haapa‘oraa ra na tei faaroo ra ia Iesu Mesia.

Te mau Misionare Rave Tamau

Te tavini nei te mau misionare rave tamau, te tahi 52.000 e hau atu i roto e 340 misioni na te ao nei. E feia faaroo e e mau tavini itoito ratou na te Fatu. Ta ratou opuaraa o te « ani-manihini-raa ïa i te mau taata ia haere mai i te Mesia ra na roto i te tautururaa ia ratou ia farii i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto i te faaroo ia Iesu Mesia, e i Ta’na Taraehara, te tatarahapa, te bapetizoraa, e te fariiraa i te horo‘a o te Varua Maitai, e i te tape‘araa e tae noa’tu i te hopea ra »5

Mai Timoteo ra, te rahiraa o te mau misionare rave tamau e feia apî ana‘e ïa. E mau tuahine te tahi; e mau misionare paari te tahi. Te here nei tatou ia ratou tata‘itahi. Te tavini nei te mau misionare ia maitai a‘e te oraraa o te mau tamarii a te Atua. Te here nei to tatou Metua i te Ao ra i Ta’na mau tamarii atoa. No te mea ho‘i, o Oia to ratou Metua. Te hinaaro nei Oia e haamaitai ia ratou i Ta’na horo‘araa rahi, oia ho‘i te ora mure ore.6 E haapii te mau misionare i teie mau mea i te vahi ta ratou e tavini ra. E tauturu ratou i te mau taata ia faarahi i te faaroo i te Fatu, ia tatarahapa, ia bapetizohia, ia farii i te Varua Maitai, ia farii i te mau oro‘a o te hiero, e ia tape‘a noa ma te haapa‘o e tae roa i te hopea. Te ohipa e te hanahana o te Atua – « o te faatupuraa i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei »7 –, oia atoa te ohipa e te hanahana mo‘a a te mau misionare tata‘itahi.

Te hinaaro nei tatou ia rahi atu â te mau misionare – hau atu â te mau misionare ti‘amâ. I roto i ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei, ua parau te Fatu i Ta’na ra mau pĭpĭ, « Te rahi mau nei te auhune sitona, te iti nei râ te feia ooti : e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa, ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti ».8

I te tuhaa amuiraa rahi no teie po‘ipo‘i, ua parau to tatou peresideni here Thomas S. Monson i te feia apî tane tata‘itahi o te Ekalesia ia faaineine no te taviniraa misionare. Te ti‘aturi nei au e ua faaroo-taatoa-hia ta’na poro‘i i roto i te mau fare atoa o te Ekalesia.

Te amui nei au i to‘u iho iteraa papû i te a‘o paari a te peresideni Monson. I roto i to‘u utuafare, ua ite mata vau i te mau haamaitairaa tei tae mai i ni‘a i te misionare tata‘itahi. E tae noa mai i teie taime, te rahiraa o ta matou mau tamarii, mootua, e to ratou mau hoa faaipoipo tei piihia no te tavini ei mau misionare rave tamau e 49 ïa, e tamau noa â teie numera i te rahi. I te mau taime atoa, ua ite au i te tupuraa i roto i te paari, te paariraa i roto i te feruriraa, e te ‘uaaraa te faaroo tei tupu i roto i te misionare tata‘itahi. Mai te mau u‘i na mua’tu ia ratou, ua tomo atu ratou i roto i te taviniraa i te Atua no « te tavini ia’na ma to [ratou] aau atoa, ma to puai, to mana‘o e ma to itoto ho‘i ».9 Ua tauturu te taviniraa misionare i te faatupu i to ratou fâ mure ore.

Te mau Melo Misionare

E tano atoa te a‘o a Paulo « ei haapa‘oraa râ oe na tei faaroo ra » no te mau melo. Te rahiraa tei ore e e ore roa paha e riro ei mau misionare rave tamau. E nehenehe râ te taato‘araa e riro ei mau melo misionare. Te faahaamana‘o nei taua parau ra ia‘u i te hoê ohipa arearea tei tupu. I ni‘a i te hoê tahua ha‘utiraa i te hoê pû haapiipiiraa misionare ua piahia te hoê papa‘iraa. Ua papa‘ihia, « Te mau Misionare Ana‘e ! » Te mau taata tei hinaaro atoa e ha‘uti i ni‘a i taua tahua ha‘utiraa ra ua pia atoa’tu ïa i ta ratou iho papa‘iraa apî. Ua papa‘ihia « E mau misionare te mau melo atoa ! »

E nehenehe te melo tata‘itahi ia riro ei haapa‘oraa no tei faaroo. E te mau taea‘e, ei feia pee ia Iesu Mesia, e nehenehe ta tatou tata‘itahi ia ora mai te au i Ta’na mau haapiiraa. E ti‘a ia outou ia roaa i te « hoê aau maitai e te rima mâ ». E ti‘a ia outou ia roaa i « te hoho‘a o te Atua i ootihia i ni‘a i to outou ra mata ».10 E mea papû ta outou ohipa maitai no vetahi ê.11 E ti‘a i te maramarama o te Fatu ia anaana mai i to outou mata.12 Ma taua maramarama ra ua ineine ïa outou no te pahono i te mau uiraa. Ua a‘o mai te Aposetolo Petero « Ia vai ineine â outou ia parau atu i te taata atoa ia ui mai ia outou i te ti‘aturi i roto ia outou na ».13

Ia riro ta outou pahonoraa ei mea mahanahana e te oaoa. E ia tano ta outou pahonoraa i taua taata ra. A haamana‘o, e tamarii atoa oia na te Atua, taua ihoa Atua tei hinaaro mau e ia noaa i taua taata ra te ora mure ore e ia ho’i atu Ia’na ra i te hoê mahana. E nehenehe outou e riro o taua taata ra o te iriti i te opani no to’na faaoraraa e te taaraa i te tumu haapiiraa a te Mesia.14

I muri a‘e i te pahonoraa matamua, ia ineine outou i te rave i te taahiraa i muri mai. E nehenehe ta outou e titau manihi i to outou hoa ia haere mai i te pureraa na muri ia outou. E rave rahi o to tatou mau hoa aita i ite e farii-maitai-hia ratou i roto i ta tatou mau fare pureraa. « Haere mai e e hi‘o » o te aniraa manihini ïa a te Faaora i te feia te hinaaro e haapii hau mai no ni‘a Ia’na.15 Te hoê aniraa manihini ia haere mai i te pureraa na muri ia outou, aore râ ia haere mai i te hoê faaoaoaraa aore râ te tahi ohipa tautururaa a te Ekalesia, e tauturu ïa te reira i te faaore i te mau mana‘o hape e e horo‘a i te huru au maite i te feia ratere ia parahi i rotopu ia tatou.

Ei melo no te Ekalesia, a haere atu i te feia tei ore i matauhia e outou, e a farii poupou atu ia ratou. I te mau sabati atoa a toro atu i te rima farii i te hoê taata tei ore i matauhia e outou na mua’tu. I te mau mahana atoa o to outou oraraa, a tutava i te faarahi i te rahiraa o to outou mau hoa.

E nehenehe ta outou e ani manihini i te hoê hoa ia tai‘o i te Buka a Moromona. A haamaramarama e ere teie te hoê buka aamu aore râ te hoê buka no ni‘a i te aai. O te tahi faahou ïa ite no Iesu Mesia. Te tumu hoê roa o te « faaite papû atu ho‘i i te Ati Iuda e te Edene atoa ho‘i e, o Iesu o te Mesia ïa; te Atua Mure Ore, e o te faaite ia’na iho i te mau fenua atoa ».16 Te vai nei te hoê mana i roto i teie nei buka o te nehenehe e haaputapû i te aau e o te haamaitai i te oraraa o te feia o te imi mau nei i te parau mau. A ani manihini i to outou hoa ia tai‘o i teie buka na roto i te pure.

Ua parau Iosepha Semita no teie nei buka faahiahia e, « ua parau vau i te mau taea‘e e te Buka a Moromona o te hoê ïa buka ti‘a roa a‘e i ni‘a i te fenua nei, e o te ofa‘i tihi o ta tatou haapa‘oraa, e e piri roa’tu te hoê taata i te Atua na roto i te tamau-maite-raa i ta’na mau ture, i te hoê noa’tu buka ».17 Te haapii nei te Buka a Moromona no ni‘a i te Taraehara a Iesu Mesia, e o te mauhaa na roto i te reira te Atua e faatupu ai i Ta’na fafauraa tahito no te haaputuputuraa o Iseraela i teie mau mahana hopea nei.18

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua ui mai e piti o to‘u mau hoa ohipa – te hoê tuati vahine e ta’na tane taote – no te aha vau i ora ai i te huru oraraa ta‘u e ora nei. Ua pahono atu vau, « No te mea ua ite au e e parau mau te Buka a Moromona ». Ua horo‘a vau i te hoê buka na raua, ma te ani ia raua ia tai‘o i te reira. Hoê hebedoma i muri mai ua faaho‘i mai raua i ta‘u buka ma te hoê « mauruuru rahi roa ».

Ua pahono atu vau, « eaha te auraa o ta orua parau e mauruuru rahi roa ? E pahonoraa tano ore roa tera na te hoê taata tei tai‘o i te buka. Aita orua i tai‘o i te reira e ere anei ? A rave e a tai‘o i te reira ; i muri iho a faaho‘i mai râ i ta‘u buka ».

Ma te faite mai i te parau mau e ua hurihuri noa raua i te mau api, ua farii mai ra raua i ta‘u aniraa. I to raua faaho‘iraa mai i te buka ua parau raua ma te ta‘i, « Ua tai‘o maua i te Buka a Moromona. Ua ite maua e e parau mau te reira! Te hinaaro nei maua ia ite hau atu â ». Ua ite hau atu â raua e ua farii au i te haamaitairaa ia bapetizo ia raua toopiti.

Te tahi rave‘a ê atu no te faaite i te evanelia o te ani manihiniraa ïa i to outou mau hoa ia farerei i te mau misionare rave tamau i roto i to outou iho fare. Ua piihia e ua faaineinehia ratou no te haapii i te evanelia. E nehenehe i to outou mau hoa, i roto i te vahi au maite o to outou utuafare e na roto i ta outou haapapûraa tamau, e haamata i to ratou tere e tae atu i te ora e te faateiteiraa. Ua parau te Fatu e, « ua parauhia outou no te faatupuraa i te haaputuputuraa o to‘u ra feia i ma‘itihia ra ; no te mea e faaroo to‘u nei feia i ma‘itihia ra i to‘u reo ma te faaetaeta ore i to ratou ra mau aau ».19

Te parau mai nei te papa‘iraa ia tatou e « te vai nei â te mau taata e rave rahi i ni‘a i te fenua nei… e o tei faaerehia i te parau mau no te mea ana‘e aita ratou i ite i te vahi te reira e itea mai ai ».20 E ere anei te reira ei rave‘a no outou ? E nehenehe outou e riro ei pĭpĭ no ratou no te iteraa !

I teie nei tau no te Itenati, te vai nei te mau rave‘a apî e te faahiahia e nehenehe ia outou ia rave i te ohipa misionare. E nehenehe ta outou e ani i to outou mau hoa e te mau taata e ora ra na piha‘iho ia outou ia haere atu i te tahua itenati mormon.org. Mai te mea te vai ra ta outou blogs (ve‘a itenati) e te mau tahua faahoaraa itenati, e nehenehe ta outou e tu‘ati atu i te mormon.org. E i reira e nehenehe ïa ia outou ia hamani i to outou iho buka mata‘ita‘iraa. Te vai ra i roto i te buka tata‘itahi te hoê faaiteraa no te ti‘aturiraa, no te hoê ohipa tei tupu, e te hoê iteraa papû. No te mea ho‘i e e ohipa apî teie, te rahiraa o teie nei mau rave‘a e mea na roto ïa i te reo Marite. E vai mai i muri a‘e te mau hoho‘a na roto i te tahi ê atu mau reo.

E nehenehe teie nei mau faaiteiteraa e riro ei haamaitairaa mau. E piti ava‘e i ma‘iri a‘e nei, ua ite te hoê taure‘are‘a o Zach te i‘oa – o te hoê piahi no te matahiti matamua i te fare haapiiraa teitei – i te hoê parau faatiani no te mormon.org i roto i te afata teata i Baton Rouge, Louisiana. Ua tu‘ati oia i te tahua itenati e ua maere oia i te mau hoho‘a o te mau melo no te Ekalesia. Ua ite oia i roto i ta tatou tahua itenati i te tu‘atiraa tei haamaramarama ia’na i hea oia e nehenehe ai e haere i te pureraa. I te sabati i muri mai, ma te ahu uouo e te taamu arapoa, ua haere oia i te pureraa, ua haamatau atu i te mau melo no te paroita, e ua oaoa i te taato‘araa o na hora e toru no te pureraa. Ua anihia oia ia haere e tamaa i te fare no te hoê melo, e i muri iho ua farii i ta’na haapiiraa misionare matamua. I roto i te area iti mai i te piti hebedoma, ua bapetizohia e ua haamauhia oia ei melo no te Ekalesia.21 Manava ia oe e Zac! (Te faaroo mai ra oia).

E nehenehe i te taata hi‘oraa maitai tata‘itahi o te apee ra ia Iesu Mesia e riro ei melo misionare manuïa maitai. E ti‘a i te mau melo e te mau misionare rave tamau ia rave amui i te ohipa no te afa‘i atu i te mau haamaitairaa no te evanelia i te mau hoa herehia e te mau taata e ora ra na piha‘iho ia ratou. E rave rahi o ratou no Iseraela, tei haaputuputuhia mai mai tei fafauhia. E tuhaa ana‘e teie mau mea atoa no te faaineineraa i te Tae-Piti-Raa mai o te Fatu.22 Te hinaaro mau nei Oia ia riro mau tatou ei mau haapa‘oraa no tei faaroo.

Ua ite au e te ora nei te Atua. O Iesu te Mesia. Teie ho‘i Ta’na Ekalesia. E parau mau te Buka a Moromona. O Iosepha Semita te taata tei iriti i taua buka ra e te peropheta no teie tau tuuraa hopea no te evanelia. Te Peresideni Thomas S. Monson te peropheta a te Atua i teie mahana. Te faaite papû atu nei au i te reira na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.

  1. Mataio 28:19-20.

  2. Hi‘o Te Ohipa 9:3‐18.

  3. Te Ohipa 9:1.

  4. 1 Timoteo 4:12; faahauhia te papa‘iraa opa.

  5. Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia : Te hoê Arata‘i no te Ohipa Misionare (2004), 1.

  6. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 14:7.

  7. Mose 1:39.

  8. Luka 10:2.

  9. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 4:2.

  10. Alama 5:19.

  11. Hi‘o Mataio 5:16 ; Alama 7:24.

  12. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:11.

  13. 1 Petero 3:15.

  14. Hi‘o 2 Nephi 31:2, 21.

  15. Ioane 1:39. No teie hoho‘a, hi‘o atoa Apokalupo 6:1, 3, 5, 7.

  16. Upoo parau o te Buka a Moromona.

  17. Omuaraa o te Buka a Moromona.

  18. Hi‘o 3 Nephi 21:1-7. Ia tapa‘ohia e teie na e hitu irava o te hoê ia pereota taatoa.

  19. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 29:7.

  20. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 123:12.

  21. No roto mai i te aparauraa a William G. Woods iho, Peresideni no te misioni no Louisiana Baton Rouge.

  22. Hi‘o Malaki 4:5 ; 3 Nephi 25:5 ; Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 2:1 ; 110:14‐16 ; 128:17 ; 138:46 ; Iosepha Semita – Aamu 1:38.