2010–2019
Ka Ke ʻi he Kakai Tuí ko e Fakaʻilonga
ʻOkatopa 2010


Ka Ke ʻi he Kakai Tuí ko e Fakaʻilonga

‘E tatau ai pē pe ko e faifekau taimi kakato pe ko e kāingalotu, ʻoku totonu ke tau hoko kotoa pē ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau tui kia Sīsū Kalaisí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku tau fakataha he efiafí ni ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻi māmani. ʻOku ʻi heni ha kau faifekau taimi kakato lelei. ʻOku ou fie fakaafeʻi e kau faifekau taimi kakató ke nau meʻa hake. Kau ʻeletā mo e kau palesitenisī fakamisioná, mou kātaki ʻo meʻa hake ʻi he feituʻu pē ʻoku mou ʻi aí. ʻOku mau houngaʻia ʻiate kimoutolu kotoa! ʻOku mau fakamālō atu! ʻOku mau ʻofa atu! Mou meʻa hifo.

ʻOku fie maʻu ke tau faʻa manatuʻi e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai ʻetau kau faifekaú. Koeʻuhí he ko e fekau ia mei he ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.”1

Ko e taha ʻeni e ngaahi fekau kuo fakafoʻou he kuo toe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató. ʻOku ngāue e kau faifekaú he taimí ni ʻo hangē ko e kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻOku fakamatala e tohi ʻa Ngāué ki he ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau ākonga kehe hili e ngāue ʻa e ʻEikí he māmaní. ʻOku lau ai ki hono fakaului mo papitaiso ʻo Saula ʻi Tāsisí,2 ʻa ē “ne mānava ʻaki ʻa e lea fakamanavahē mo e fakapō ki he kau ākonga ʻa e ʻEikí”3 mo fakatangaʻi e kāingalotu ʻo e siasi ne toki fokotuʻú. Ne ului ʻa Saula ʻo hoko ko Paula, ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí. ʻOku fakamatala e vahe fakaʻosi ʻe 15 ʻo e tohi ʻa Ngāué ki he ngāue fakafaifekau ʻa Paulá mo hono ngaahi hoá.

ʻI ha tohi ne fai ʻe Paula ki he talavou ko Tīmote, ʻa ia ko ha taha hono ngaahi hoa ne falala taha ki aí, naʻá ne pehē, “ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, ʻi he ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga mo e tui, mo e māʻoniʻoni.”4 ʻOku kei ʻaonga pē ʻa e faleʻi ko iá kiate kitautolu ʻo hangē pē ko e ʻaho ko iá. ʻOku ʻuhinga ia ki heʻetau kau faifekau taimi kakató; ʻoku ʻuhinga tatau pē ki he mēmipa takitaha ʻo e Siasí. Faifekau taimi kakato pe mēmipa, ʻoku totonu ke tau hoko kotoa pē ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau tui kia Sīsū Kalaisí.

Kau Faifekau Taimi Kakató

ʻOku ngāue e kau faifekau taimi kakato ʻe toko 52,000 tupu ʻi ha misiona ʻe 340 ʻi māmani. Ko ha kakai tui mo ha kau tamaioʻeiki līʻoa ʻa e ʻEikí. Ko ʻenau taumuʻá ke “fakaafeʻi ha niʻihi ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomalá, papitaisó, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”5

Ko e tokolahi ʻo e kau faifekaú ko ha kau talavou hangē ko Tīmoté. Ko ha kau sisitā; mo ha kau faifekau matuʻotuʻa. ʻOku mau ʻofa he tokotaha kotoa! ʻOku nau ngāue ke lelei ange e moʻui ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻofa e Tamai Hēvaní Heʻene fānaú kotoa. Ko ʻenau Tamaí Ia. ʻOkú Ne loto ke tāpuakiʻi kinautolu kotoa ʻaki ʻEne meʻaʻofa mahuʻinga tahá, ʻa e moʻui taʻengatá.6 ʻOku faiako ʻa e kau faifekaú ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ngāue ai. ʻOku nau tokoni ki he kakaí ke fakatupulaki ʻenau tui ki he ʻEikí, fakatomala, papitaiso, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea kātaki ʻi he faivelenga ki he ngataʻangá. Ko e ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá— “ke fakahoko e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá”7—ko e ngāue toputapu mo lāngilangi foki ia ki he faifekau takitaha.

ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau tokolahi ange—ha kau faifekau moʻui taau tokolahi ange. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEikí he māmaní, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e taʻú, kae tokosiʻi ʻa e kau ngāué: ko ia mou kole ai ki he ʻEiki ʻo e taʻú, ke ne fekau atu ʻa e kau ngāué ki heʻene taʻú.”8

ʻI he fakataha ʻo e konifelenisi lahi ʻaneuhú, naʻe fai ai ʻe hotau Palesiteni ʻofeiná, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha kole ki he kau talavou kotoa ʻo e Siasí ni ke teuteu ke ngāue fakafaifekau. ʻOku ou fakatauange ʻe tokanga ʻa e fāmili Siasi kotoa ki he kotoa ʻo ʻene pōpoakí.

ʻOku ou tānaki atu ʻa ʻeku fakamoʻoní ki he faleʻi fakapotopoto ʻa Palesiteni Monisoní. Kuó u mamata ʻi hoku fāmilí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he faifekau takitaha. Ko e toko 49 ʻo ʻema fānaú, makapuná, mo honau malí ne ngāue fakafaifekau taimi kakato, pea ʻe toe tokolahi ange ai. Kuó u mamata he tupulaki ʻa e potó, fakapotopotó, mo e tuí he faifekau takitaha. Pea hangē ko e ngaahi toʻu tangata lahi kimuʻa ʻiate kinautolú, naʻa nau fai e ngāue ʻa e ʻOtuá ke “tauhi kiate ia ʻaki [honau] lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa.”9 Kuo tokoni e ngāue fakafaifekaú ke fakafōtunga honau ikuʻanga fakalangí.

Ngāue Fakafaifekau ʻa e Mēmipá

Ko e faleʻi ʻeni ʻa Paulá, “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilongá” ki he mēmipa kotoa. Ko e tokolahi kuo ʻikai pe he ʻikai ke nau ngāue fakafaifekau taimi kakato. Ka ʻe lava ke nau hoko kotoa ko e mēmipa ngāue fakafaifekau. ʻOku fakamanatu mai ʻe he kupuʻi lea ko iá ha meʻa fakaoli ne hoko. Ne ʻi ai ha tohi he malaʻevaʻinga ʻo ha MTC ʻe taha ne pehē ai, “Kau Faifekaú pē!” Ne fokotuʻu ʻe he kakai ne fie vaʻinga aí ʻenau tohi ʻanautolu naʻe pehē, “Ko e Mēmipa Kotoa pē ko e Faifekau!”

ʻE lava ke hoko e mēmipa kotoa ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí. ʻE ngaahi tokoua, ʻi hoʻomou hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻe lava ke mou moʻui fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻE lava ke mou maʻu “ha loto maʻa mo e nima maʻa”; pea ʻe lava ke mou “tongitongi ʻa e tatau ʻo e ʻOtuá ʻi homou [fofongá].”10 ʻE hā mai hoʻomou ngāue leleí ki he niʻihi kehé.11 ʻE ulo mei homou fofongá e maama ʻa e ʻEikí.12 ʻI he maama ko iá, mateuteu ki ha ngaahi fehuʻi. Ne faleʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, “Nofo teu pē ke talia ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”13

Tuku ke mou tali loto māfana mo fiefia. Pea tuku hoʻomou talí ke mahuʻingamālie ki he tokotaha ko iá. Manatu, ko e fānau foki ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne fie maʻu e tokotaha ko iá ke feʻunga mo e moʻui taʻengatá pea toe foki hake kiate Ia. Mahalo ko koe te ke kamata hono fakamoʻuí mo ʻai ke mahino ki ai e tokāteline ʻa Kalaisí.14

Hili pē hoʻo ʻuluaki talí, teuteu leva ki he sitepu hono hokó. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke mo maʻu lotu. ʻOku tokolahi hotau kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻoku talitali lelei kinautolu ki hotau falelotú. Ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne loto ke ako ʻo toe lahi ange kiate Iá naʻe pehē, “Haʻu ʻo mamata.”15 ʻE tokoni ha fakaafe ke maʻu lotu mo koe he Sāpaté pe ke kau ʻi ha ʻekitivitī fakasōsiale pe ngāue ʻa e Siasí ke toʻo atu e ngaahi talatupuʻa maʻuhalá pea ongoʻi fiemālie ange e kau ʻaʻahí ʻi heʻetau feohí.

ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, feohi mo kinautolu ʻoku ʻikai ke mou mahení pea talitali loto-māfana kinautolu. Fakafeohi he Sāpate kotoa ki ha taha ne ʻikai te mo maheni kimuʻa. Feinga he ʻaho takitaha ke fakatokolahi ho ngaahi mahení.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi hao kaungāmeʻa ke lau e Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ko ha tohi talanoa pe hisitōlia. Ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. Ko hono taumuʻá ke “fakalotoʻi foki ʻa e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú Ne fakahā Ia ʻe Ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”16 ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí ni te ne lava ʻo ʻai ke ongo ia ki ho lotó pea langaki e moʻui ʻa e niʻihi ʻoku fekumi ki he moʻoní. Fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke ne lau ʻa e tohí ʻi he faʻa lotu.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”17 ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Fakalelei ʻa Kalaisí pea ko e meʻangāue ia ʻoku fakahoko ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne talaʻofa fuoloa ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.18

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne ʻeke mai ʻe haku kaungāngāue—ko ha neesi mo hono husepāniti naʻe toketā—e ʻuhinga ʻoku pehē ai ʻa e anga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku tali ange, “Koeʻuhí ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.” Ne u ʻoange ʻeku tatau ʻo e tohí mo fakaafeʻi ke na lau ia. Hili ha uike ʻe taha mei ai naʻá na fakafoki mai ʻeku tohí mo pehē mai “fakamālō lahi atu.”

Ne u pehē ange, “Ko e hā hoʻo ʻuhinga, fakamālō lahi atú? ʻOku ʻikai ko ha tali feʻunga ia mei ha taha naʻá ne lau e tohí ni. Naʻe ʻikai ke mo lau ia, ko ia! Kātaki ʻo toe ʻave ia ʻo lau; te u toki fie maʻu leva ke fakafoki mai ʻeku tohí.”

Naʻá na talamai naʻá na huke pē e ʻū pēsí, peá na tali ʻeku fakaafé. Naʻá na māfana heʻena foki maí peá na pehē mai, “Kuó ma lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ma ʻilo ʻoku moʻoni ia! ʻOkú ma loto ke ʻilo lahi ange ki ai.” Naʻá na ako lahi ange, pea ne u maʻu e faingamālie ke papitaiso fakatouʻosi kinaua.

Ko e founga ʻe taha ke vahevahe ai e ongoongoleleí ko hono fakaafeʻi hao kaungāmeʻa ke talanoa mo e kau faifekau taimi kakató ʻi ho ʻapí. Kuo ui mo teuteuʻi e kau faifekau ko iá ke akoʻi e ongoongoleleí. ʻE lava ke kamata ʻenau fononga ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi ho ʻapí ʻi he ongo fiemālie ʻoku nau maʻu aí. Ne folofola e ʻEikí, “ʻOku ui ʻa kimoutolu ke fakahoko ʻa hono tānaki ʻo hoku kakai kuo filí; he ʻoku fanongo ʻa hoku kakai kuo filí ki hoku leʻó pea ʻikai fakafefeka honau lotó.”19

ʻOku talamai ʻe he folofolá “ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní …ʻoku kei taʻofi mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”20 ʻIkai ko ho faingamālié ia? ʻE lava ke ke hoko ko e ākonga ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi iá!

Ko e kuonga ʻeni ʻo e ʻInitanetí, ʻo ʻi ai e ngaahi founga foʻou te ke lava ʻo ngāue fakafaifekau ai. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ho kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke hū ki he Uepi saiti mormon.org foʻoú. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo blogs mo ha ngaahi founga fakafetuʻutaki fakasōsiale fakanetiueka, ʻe lava ke ke fakafehokotaki hoʻo ngaahi saití ki he mormon.org. ʻE lava ke ke faʻu ai hoʻo fakamatala fakafoʻituituí.ʻOku kau ʻi he fakamatala fakafoʻituituí hoʻo fakamatala ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí, meʻa naʻá ke aʻusia, mo ha fakamoʻoni. Koeʻuhí ʻoku foʻou ʻeni, ko e lahi ʻo e ngaahi fakamatala fakafoʻituituí ʻoku ʻi he lea faka-Pilitāniá. ʻE toki maʻu ʻamui ange ʻi he ngaahi lea fakafonua kehé.

ʻE lava ke hoko e ngaahi fakamatala fakafoʻituituí ni ko ha ivi takiekina ki he leleí. ʻI he māhina ʻe ua kuohilí, ne sio ʻa Seki— ko ha talavou toki hū ki he kolisí— ʻi ha tuʻuaki ʻo e mormon.org he televīsoné ʻi Peitoni Lusi, Luisiana. Naʻá ne hū ki he uepi saití pea saiʻia he ngaahi fakamatala ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne maʻu ʻi heʻetau Uepi saití e fehokotakiʻanga ke ʻilo e feituʻu ke ne maʻulotu aí. ʻI he Sāpate hokó, naʻá ne tui sote hina mo hēkesi, maʻulotu, fakafeʻiloaki ia ki he kau mēmipa ʻo e uōtí, pea fiefia ʻi he houa kotoa ʻe tolu ʻo e ngaahi fakatahá. Ne fakaafeʻi ia ke kai efiafi ʻi ha ʻapi ʻo ha mēmipa, hoko ai mo ʻene ʻuluaki lēsoni mo e kau faifekaú. Ne ʻikai lava ha uike ʻe ua kuo papitaiso mo hilifakinima ia ko e mēmipa ʻo e Siasí.21 ʻOku talitali lelei koe Seki! (ʻOkú ne fanongo mai.)

ʻE lava ke hoko e tokotaha ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisí ko ha mēmipa ngāue fakafaifekau lelei. ʻE ala ngāue fakataha e mēmipá mo e kau faifekau taimi kakató ke ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi ʻoku mou mataʻikoloa ʻakí. ʻOku ʻo ʻIsileli honau tokolahi, pea ʻoku lolotonga tānaki kinautolu ʻo hangē ko e talaʻofá. Ko e konga kotoa ʻeni ʻo e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí.22 Okú Ne loto ke tau hoko moʻoni ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui e ʻOtuá. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ʻeni.ʻOku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Ko Siosefa Sāmita naʻá ne liliu iá pea ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e palōfita ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.