2010–2019
Koeʻuhí Ko Hoʻo Tuí
ʻOkatopa 2010


Koeʻuhí Ko Hoʻo Tuí

ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu kotoa e kāingalotu fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí … ʻi hoʻomou fakapapauʻi mai ʻi he ʻaho kotoa hoʻomou moʻuí ʻoku “ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata” ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

Palesiteni Monisoni, ʻoku kau fakataha ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi māmani kotoa mo e kuaea fakaʻofoʻofá ni ʻi hono hivaʻi e ʻanitema maʻongoʻonga ko iá, pea ʻoku mau pehē, “ Fakamālō ki he ʻOtuá, [koeʻuhí ko ha palōfita].” ʻOku mau fakamālō koeʻuhí ko hoʻo moʻuí, ngaahi faʻifaʻitakiʻangá, pea koeʻuhí ko e pōpoaki talitali ko ia ki ha toe konifelenisi lahi ʻa e Siasí. ʻOku mau ʻofa atu, tanganeʻia mo poupouʻi koe. Ko e moʻoni te tau maʻu ha faingamālie ʻi he fakataha ʻo e hoʻatā ní ke hiki hotau nimá ʻo poupouʻi, ʻo ʻikai ngata pē ʻia Palesiteni Monisoni, ka ko e kotoa ʻo e kau ʻōfisa lahi kehe ʻo e Siasí. Koeʻuhí ʻoku kau hoku hingoá he lisi ko iá, tuku ke u tomuʻa fai atu ha fakamālō meiate kimautolu kotoa ʻi hoʻomou poupoú. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kimautolu ʻe lava ʻo ngāue taʻe kau ai hoʻomou lotú mo hoʻomou poupoú. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki hoʻomou mateakí mo e ʻofá.

ʻI he laumālie ko iá ko ʻeku pōpoakí ‘oku pehē ʻoku mau poupouʻi kimoutolu, pea fai atu maʻamoutolu ʻa e lotu mo e ʻofa tatau. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai e ngaahi kī makehe, fuakava, mo e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau ʻōfisa pule ʻo e Siasí, ka ʻoku mau ʻilo ʻoku maʻu ‘e he Siasí ha ivi lahi, mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito, mei he tui mo e mateaki ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ni, tatau ai pē pe ko hai. Ko e fē pē ha fonua ʻokú ke ʻi ai, pe ʻokú ke ongoʻi kei talavou pe ongoʻi taʻe feʻunga, motuʻa pe fakangatangata e meʻa ʻokú ke malavá, te u fakamoʻoni atu, ʻoku ʻofaʻi fakatāutaha kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ko e tefito mahuʻinga koe ʻo ʻEne ngāué, pea ʻoku ʻofaʻi mo lotua koe ʻe he kau ʻōfisa pule ʻo Hono Siasí. Ko e mahuʻinga fakatāutahá, ko e fakaʻofoʻofa ʻo e tokotaha kotoa ʻo kimoutolú, ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ha palani ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Kehe mei he ngaahi lea ʻo e ʻaho ní, ko e pōpoaki ʻeni fekauʻaki mo koe. ʻIkai, ʻoua te ke tafoki ʻo sio ki ho tafaʻakí. Ko ʻeku lea atú kiate koe!

Ne u feinga ha founga ʻoku feʻungá ke talaatu ai hono ʻofaʻi koe ʻe he ʻOtuá pea mo ʻene hounga kiate kimautolu ʻi he tuʻunga malangá ni. ʻOku ou feinga ke hoko ko e leʻo ʻo e kau ʻāngelo ʻo e langí, ke fakamālō atu he meʻa lelei kotoa pē kuo mou faí, he lea ʻofa kotoa pē kuo mou lea ʻakí, mo e feilaulau kotoa pē kuo mou fai ke tokoniʻi ha taha— ha faʻahinga taha pē—he ko e fakaʻofoʻofa mo e tāpuaki ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou houngaʻia he kau taki ʻo e Kau Finemuí ʻoku ō ki he kemi ʻa e tamaiki fefiné, ʻo ʻikai ke ʻi ai ha semipū, saoa pe meʻa teuteu, pea ʻai e fakataha fakamoʻoni ʻoku fai he veʻe afi kohú ko e taha ia e aʻusia fakalaumālie mālohi taha ki he tamaiki fefine ko iá—pe ko e kau taki ko iá—he toenga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku hounga kiate au e kakai fefine kotoa ʻo e Siasí ʻoku nau mālohi ʻo hangē ko e Moʻunga Sainaí pea manavaʻofa ʻo hangē ko e malanga ʻa Kalaisi he Moʻungá. ʻOku mau faʻa mamali he ngaahi talanoa ki hotau kau fafiné—ʻoku mou ʻilo pē, hangē ko e seli lanu matá, monomonó, mo e pateta ki he putú. Ka kuo houngaʻia homau fāmilí he kuo nau maʻu kotoa e ngaahi meʻá ni ʻi ha taimi kehekehe—pea ne maʻu ʻi ha taimi ʻe taha ha monomono mo e pateta ki he putú he ʻaho tatau pē. Ko ha monomono siʻisiʻi pē—siʻisiʻi moʻoni—ke māfana mo fakafiemālieʻi hoku tehina ne mālōlō kei valevalé ʻi heʻene foki ki hono ʻapi fakalangí ʻo hangē ko e fie maʻu ʻa e kau Fineʻofá. Ne tufa mai ki homau fāmilí ha meʻakai hili e meʻafakaʻeikí, ko ha foaki ʻofa pē, pea tali he loto houngaʻia. Malimali muʻa ʻi hoʻo fakakaukau loto ki hotau tukufakaholó ka ʻoku faʻa lahi hono taʻe fakahoungaʻi e kakai fefine ʻo e Siasí neongo ʻoku nau ʻi ai maʻu pē ke hiki hake e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló pea fakamālohia e tui ʻoku vaivaí.1 ʻOku mahino kiate kinautolu e folofola fakalangi ʻa Kalaisí: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni …, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”2

ʻOku pehē pē mo e houʻeiki tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hangē ko ʻení, ʻoku ou fakakaukau ki he kau taki ʻo ʻetau kau talavoú, ʻa ia ʻe makatuʻunga he ʻeá mo e fonuá, haʻanau lue ʻi ha kilomita ʻe 80 pe keli—ha kiʻi ʻana he ʻaisí pea feinga ke mohe pē ai—ʻi he pō momokó ʻo hangē ia ki ha niʻihi ko e pō lōloa taha ia ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he manatu ki heʻemau kulupu ʻo e taulaʻeiki lahí he ngaahi taʻu kuo hilí, ne laulau uike ʻemau taufetongi ʻi he mohe ʻi ha sea sēlue ʻi ha loki ʻo ha mēmipa ʻo e kōlomú ne mei mate, koeʻuhí kae siʻi lava hono uaifi toulekeleka mo sino vaivaí ʻo mohe ʻi he ngaahi uike fakaʻosi ʻo hono ʻofaʻangá. ʻOku ou houngaʻia he kau akonaki tokolahi, kau ʻōfisa, kau ʻetivaisa mo e kau kalake ʻo e Siasí, pea ʻikai ngalo ʻa kinautolu ʻoku nau fokotuʻu mo tukuhifo e ngaahi tēpilé mo e seá. ʻOku ou fakamālō ko ha kau pēteliake kuo fakanofo, kau hiva, kau fai hisitōlia fakafāmili, pea mo ha mātuʻa toulekeleka ʻoku nau langa hui mo faingataʻaʻia kae kei ō pē ki he temipalé he 5:00 pongipongí mo ha kato ʻoku mamafa hono fatakí. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he mātuʻa taʻesiokita ʻa ia ʻoku nau tokangaʻi—he kotoa ʻo ʻenau moʻuí—ha tamasiʻi palopalemaʻia, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tokolahi ange he toko tahá. ʻOku ou houngaʻia he fānau kuo ngāue fakataha he konga kimui ʻo e moʻuí ke tauhi ʻenau mātuʻa mahamahaki mo toulekeleká.

Pea ki he fefine toulekeleka meimei haohaoa ne kole fakamolemole mo fanafana mai, “Kuo teʻeki ai pē ke u taki au ʻi ha faʻahinga meʻa he Siasí. Mahalo ne u hoko pē ko ha tokoni,” ʻoku ou pehē atu kiate koe, “Siʻi fefine, ʻofa ke tāpuakiʻi koe mo e ‘kau tokoni’ kotoa pē ʻi he puleʻangá.” ʻOku ʻamanaki ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku hoko ko ha kau takí ʻe ʻi ai ha ʻaho te mau maʻu ʻa e tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa ia kuo mou ʻosi maʻú.

ʻOku faʻa lahi e taimi ʻoku ngalo ke u fakahā ha houngaʻia ko e tui mo e lelei ʻo ha kakai pehē ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he taʻu ʻe 13 kuo hilí ne lea ai ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi mei he tuʻunga malangá ni ʻo pehē, “ʻI heʻeku kei siʻí …, naʻe faʻa hanga ʻe heʻeku kui fefiné… ʻo ngaohi ʻemau meʻakai ifó ʻi ha sitou tafu. Ko e taimi ko ia ʻoku ʻosi ai ʻa e puha fefie naʻe tuʻu ʻi he tafaʻakí, naʻe faʻa toʻo fakalongolongo…hake pē ʻe heʻeku kuí ʻa e puhá ʻo ne hū ki tuʻa ʻo fakafonu mai mei he fokotuʻunga fefie ʻi tuʻá, pea foki mai mo e puha mamafa ko iá ki fale. Ne u faʻa taʻe tokanga … he [ne] u nofo au, kae tuku ʻeku kui ʻofeiná ke ne fakafonu mai ʻa e puha [ko iá].” Ne ʻikai mei mahino ʻene leá heʻene tangí mo ne pehē, “ʻOku ou mā he meʻa ne u faí peá u loto mamahi ʻi heʻeku moʻuí kotoa ko e ʻikai ke u fai iá. ʻOku ou fakaʻamu pē ke ʻi ai ha ʻaho te u lava ai ʻo kole fakamolemole kiate ia.”3

Kapau ʻoku lava ʻe Palesiteni Fausi ne u ongoʻi ʻoku haohaoá ʻo tala e fehālaaki heʻene kei siʻí, ta he ʻikai te u lava ʻo fai ha meʻa ʻe siʻi ange ai, ka ke u fai e meʻa tatau he ʻahó ni ʻo fai ha fakamālō ki ha meʻa ne tonu ke fai he fuoloá.

ʻI he taimi ne ui ai au ke ngāue fakafaifekau he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne ʻikai hano tatau ʻo e fakamole ki he ngāue faifekaú. Naʻe takitaha fua pē ʻene fakamole ki he misiona ko ia ne ui ki aí. Ne ʻi ai ha ngaahi misiona ne fuʻu mamafa, pea ne ui au ki ha taha ʻo kinautolu.

Pea hangē ko ia ʻoku tau poupouʻi e kau faifekaú ke faí, ne u fakahaofi ha paʻanga pea fakatau atu e ngaahi meʻa fakafoʻituituí ke totongi ʻaki ʻeku folaú mo e meʻa te u malavá. Ne u fakakaukau ne feʻunga ʻeku paʻangá, ka ne ʻikai fakapapauʻi pe ʻe fēfē e ngaahi māhina fakaʻosi ʻeku ngāué. Pea ʻi he fakakaukau ko iá, ne tuku fiefia ai hoku fāmilí ka u folau ke aʻusia e lelei taha ʻoku ʻamanaki ki ai ha taha. Ne u ʻofa ʻi hoku misioná pea ʻoku ou tui kuo teʻeki ha talavou ʻe ʻofa pehē talu mei ai.

Ne u ʻosi maí mo hono ui ʻeku ongomātuʻá ke na ngāue fakafaifekau. Ko e hā leva ʻaʻaku ʻe faí? ʻE founga fēfē haʻaku totongi ke u ako ʻi ha ʻunivēsití? ʻE founga fēfē haʻaku totongi ha feituʻu ke u nofo ai? Pea ʻe anga fēfē haʻaku aʻusia e holi lahi ʻo hoku lotó, ke mali mo e taʻahine fakaʻofoʻofa mo haohaoa ko Petulisa Teulí? Te u tala atu naʻá ku loto foʻi pea manavahē.

Ne u ʻalu ki he pangikeé ʻo ʻeke ki he pulé, ʻa ia ko ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí, pe ko e paʻanga ʻe fiha ʻi heʻeku ʻakauní. Naʻá ne ʻohovale ʻo pehē mai, “ʻE Sefi, ʻoku tuku kotoa ʻi hoʻo ʻakauní. Naʻe ʻikai ke na talaatu? Naʻe fie maʻu ʻe hoʻo ongomātuʻá ke na fai e meʻa kotoa te na ala lavá ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo foki maí. Naʻe ʻikai pē ke na toho ha seniti talu hoʻo ngāue fakafaifekau. Ne u pehē naʻá ke ʻilo.”

Ko hono moʻoní, ne ʻikai ke u ʻilo. Ko e meʻa pē ne u ʻiló ko ʻeku tangataʻeikí, ko ha tangata ʻakauniteni, ʻa ia ne ʻiloa ʻi homau kiʻi kolo siʻisiʻí ko ha tokotaha “tauhi tohi” pea siʻi ʻene kau kasitomaá, naʻe teʻeki ai pē ke ne tui ha suti pe sote foʻou, pe ko ha sū foʻou ʻi ha taʻu ʻe ua kae lava ke maʻu ʻe hono fohá e ngaahi meʻa ko iá ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ngata aí, ne u toki ʻilo kimui ko ʻeku fineʻeikí, ʻa ia ne teʻeki pē ke ngāue talu ʻene malí, ne ngāue ia ʻi ha falekoloa kae lava ʻo maʻu e fakamole ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. Pea ʻikai pē teitei talamai ia kiate au lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻikai pē ha lau fekauʻaki mo ia. Ko e ngaahi tamai nai ʻe toko fiha ʻi he Siasí kuo nau fai e meʻa tatau mo ia ne fai ʻe heʻeku tangataʻeikí? Ko e ngaahi faʻē nai ʻe toko fiha, he ngaahi taimi faingataʻa fakaʻekonōmiká ni, ʻoku mou kei fai e meʻa ne fai ʻe heʻeku faʻeé?

Ko e taʻu eni ʻe 34 e mālōlō ʻeku tangataʻeikí, pea hangē ko Palesiteni Fausí, te u tali ke fakamālō kakato kiate ia he tafaʻaki ʻe tahá. Ka ʻoku mamata fiefia mai ʻa ʻeku faʻē ʻofá, ʻa ia ʻe taʻu 95 he uike kahaʻú, ki he fakamafolá ni mei hono ʻapi ʻi Seni Siaosí he ʻahó ni, pea ʻoku tonu ke fai ha fakamālō ki ai. Kiate kimoua, ʻeku Faʻē mo e Tamaí, pea ki he ngaahi faʻē mo e tamai mo e fāmili mo e kakai faivelnga kotoa ʻi ha feituʻu pē, ʻoku ou fakamālō atu ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku mou fai maʻa hoʻomou fānaú (pea mo e fānau ʻa e kakai kehé!), ʻi hoʻomou loto ke foaki kiate kinautolu e ngaahi faingamālie ne ʻikai ke mou maʻú, mo hoʻomou fie foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui fiefia taha te mou lava ke foakí.

ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu kotoa ko e kāingalotu fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí—pea mo e kakai lelei tokolahi ʻoku ʻikai ke tau tui tataú—ʻi hoʻomou fakamoʻoniʻi ʻi he ʻaho kotoa ʻo hoʻomou moʻuí ʻoku “ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata” ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”4 ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe ʻikai hano mahuʻinga, he ko kimoutolu ʻoku mou ʻai e tuʻunga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ʻaho ní—ko ha fakamanatu moʻui ʻo ʻEne ʻaloʻofá mo e manavaʻofá, ko hano fakahā fakafoʻituitui mo mālohi ʻi he ngaahi kolo iiki mo lalahí, ʻa e lelei naʻá Ne fakahokó mo e moʻui naʻá Ne foaki ke ʻomi ʻa e melinó mo e fakamoʻuí ki he niʻihi kehé. ʻOku mau lāngilangiʻia pea ʻikai maʻu ha lea feʻunga ke lau fakataha mo kimoutolu ʻi ha ngāue toputapu pehē.

Hangē ko e folofola ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí, ʻoku ou toe pehē atu he ʻahó ni:

“Koeʻuhí ko hoʻomou tuí …, ʻoku kakato ʻa ʻeku fiefiá.

“Pea ʻi he ʻosi ʻene folofola ʻaki ʻa e ngaahi folofolá ni, naʻá ne tangi.”5

ʻE kāinga, ʻi heʻeku mamata ki hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá, ʻoku ou toe fakafoʻou ʻeku fakapapau ke toe faivelenga ange—angalelei ange mo mateaki, anga faka-Kalaisi ange mo moʻoni ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e tokolahi ʻo kimoutolu. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo hotau Faʻifaʻitakiʻanga Maʻongoʻonga ʻi he meʻa kotoa pē—ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻēmeni.