2010–2019
E ore roa te aroha e mou
Atopa 2010


E ore roa te aroha e mou

Eiaha e haavâ e e faahapa i te tahi e te tahi, ia farii râ tatou i te aroha mau o te Mesia no to tatou mau hoa ratere i roto i teie nei tere o te oraraa.

Te oaoa nei to tatou varua i teie pô e ua tae roa i te ra‘i. Ua haamaitaihia tatou na roto i mau himene nehenehe e te mau parau poro‘i faaurûhia. Tei ô nei te Varua o te Fatu. Te pure nei au no Ta’na faaurûraa ia parahi mai i piha‘iho ia‘u a faaite atu ai au i te tahi o to‘u mau mana‘o.

E haamata vau na roto i te hoê aamu poto o te faahoho‘a mai i te hoê tumu o ta‘u e hinaaro i te parau.

Ua haere atu te hoê na taata faaipoipo-apî-hia, o Lisa e o John e faaea i roto i te hoê tuhaa oire apî. I te hoê po‘ipo‘i a tamaa ai raua ua hi‘o atu o Lisa i rapae au i te haamaramarama e ua ite atu i te vahine e ora ra i piha‘iho i to raua fare e tara‘i ra i ta’na ahu.

« Aita tera ahu i mâ ! » parau a‘e ra o Lisa. « Aita tera vahine i ite nahea i te pu‘a i te ahu ! »

Ua hi‘o atu ra o John e ua vai mamu noa oia.

I te mau taime atoa a tara‘i ai teie vahine i ta’na ahu, e parau noa Lisa i teie parau.

Tau hepetoma i muri iho, ua maere roa o Lisa i te hi‘oraa’tu i rapae i to’na haamaramarama e te iteraa’tu i te ahu mâ tei tara‘ihia i roto i te aua o to’na taata i piha‘iho mai. Ua parau oia i ta’na tane faaipoipo, « a hi‘o na e John – atahi ra oia i ite ai i te pu‘a maitai i te ahu ! Mea nahea ra oia i te iteraa ? »

Ua pahono atu ra o John, « e, to‘u hoa here, te vai nei ta‘u pahonoraa. E anaanatae paha oe i te ite e ua ti‘a oioi vau i teie po‘ipo‘i e ua horoi i to taua mau hi‘o ! »

Ua hinaaro vau i teie pô ia faaite atu ia outou i te tahi mau mana‘o no ni‘a i to tatou huru hi‘oraa i te tahi e te tahi. Te hi‘o ra anei tatou na roto i te hoê haamaramarama e ti‘a ia horoihia ? Te haavâ ra anei tatou, aita ana‘e tatou i farii atu ra i te taato‘araa o te ohipa e tupu ra ? Eaha ta tatou e ite nei ia hi‘o ana‘e tatou ia vetahi ê ? Eaha te mau haavâraa ta tatou e rave nei no ratou ?

Ua parau te Faaora « Eiaha e haavâ ».1 Te na ô faahou ra Oia, « E eaha oe i hi‘o ai i te pâpaa iti i roto i te mata o to taea‘e ra, e aore oe i ite i te raau rahi i roto i to oe iho mata ? »2 Aore râ, ei iritiraa, no te aha oe e mana‘o ai e mea repo te ahu o to oe taata tupu aita râ oe i haapa‘o i te repo o te hi‘o i roto i to oe iho na fare ?

Aita roa te hoê o tatou i maitai roa. Aita vau i ite i te hoê taata o te parau hua mai e e mea maitai a‘e oia. Tera râ no te tahi tumu, noa’tu to tatou iho mau paruparu, e vai mai te hiaai ia tatou ia hi‘opo‘a i te mau paruparu o vetahi ê. Te haavâ nei tatou i ta ratou mau ohipa i rave aore râ i ore i rave.

Aita roa e rave‘a e nehenehe ai ia tatou ia ite i te aau, i te mau mana‘o, aore râ te mau mea i tupu no te hoê taata tei parau paha aore râ tei rave paha i te tahi ohipa i ti‘a’i ia tatou ia faahapa’tu. No reira te faaueraa : « Eiaha e haavâ ».

E maha ahuru ma hitu matahiti i ma‘iri a‘e nei i teie nei Amuiraa Rahi, ua piihia vau no te tavini i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. I taua tau ra, ua tavini na vau i roto i te hoê o te mau tomite faatere no te autahu‘araa a te Ekalesia, e no reira, hou to‘u i‘oa i faaitehia’i, ua parahi au mai tei matauhia i piha‘iho i to‘u mau hoa melo no taua tomite autahu‘araa ra. Area râ, ta‘u vahine faaipoipo aita ïa oia i ite e haere oia i hea e parahi ai, e i piha‘iho ia vai, e aita ho‘i e parahiraa vata faahou i roto i te Fare Menemene. Te parahi ra te hoê hoa here to maua, e melo oia no te hoê o te mau tomite faatere no te mau pŭpŭ i te vahi tei faataahia no te mau melo no te tomite, e ua ani oia i te tuahine Monson ia parahi i piha‘iho ia’na. Aita teie nei vahine i ite noa‘e no ni‘a i to‘u piiraa – o te faaitehia i muri a‘e – ua ite râ oia i te tuahine Monson, e ua ite i to’na mana‘o hepohepo e ua horo‘a oia i te hoê parahiraa no’na. Ua topa te hau i to‘u nei hoa here e ua mauruuru oia no teie peu maitai. I to’na râ parahiraa, ua faaroo oia i te mutamuta i muri ia’na a parau ai te hoê o te mau melo no te tomite i to’na au ore no te mea ua ani te hoê o to’na mau hoa tomite i te tahi taata no « rapae au » ia parahi i te vahi i faataahia no ratou ana‘e. Aita roa i tano to’na huru au ore, noa’tu o vai tei anihia ia parahi i reira. No reira, ia feruri au eaha ta teie vahine i mana‘o i to’na iteraa e teie taata « ĕê » o te vahine faaipoipo ïa a te aposetolo pii-api-hia.

Aita tatou i nava‘i noa i te haavâ i te mau ohipa e te mau parau a vetahi ê, e haavâ atoa râ, e rave rahi o tatou i te mau hi‘oraa rapae : te ahu, te huru o te rouru, te faito tino. E nehenehe te tapura i te roa atu â.

Ua neneihia te hoê aamu no ni‘a i te haavâraa na ni‘a noa i te hi‘oraa rapae i roto i te hoê ve‘a no te fenua Marite e rave rahi mau matahiti i teie nei. E aamu mau teie – te hoê aamu ta outou paha i faaroo o te ti‘a râ ia faati‘a-faahou-hia.

Te hoê vahine, o Mary Bartels te i‘oa, to’na fare tei te tahi a‘e pae o te poromu i te uputa tomoraa no te hoê fare ma‘i. Te ora ra to’na utuafare i te tahua i raro e ua horo‘a tarahu i te mau piha i ni‘a i te mau taata ma‘i no te fare ma‘i.

I te hoê ahiahi ua haere mai te hoê taata ruau hoho‘a huru ha‘iriiri to’na i te uputa no te ani e te vai ra anei te tahi piha no’na no te taoto i te pô. Ua fefe roa e ua mi‘omi‘o roa oia, e ua oruoru uteute roa e te putoto to’na hoho‘a mata. Ua parau oia e ua imi noa na oia i te hoê piha mai te hora ahuru ma piti maira i te avatea e aita â oia i manuïa’tura. « Te mana‘o nei au no to‘u paha hoho‘a mata », ta’na ia i parau. « Ua ite au e e mea huru ri‘ari‘a, tera râ ua parau mai te taote e nehenehe te reira e maitai mai i muri a‘e i te tahi atu â mau rapaauraa ». Ua faaite oia e e mauruuru oia ia taoto noa i ni‘a i te parahiraa i ni‘a i te taupee fare. A paraparau ai oia ia’na, ua ite a‘e ra o Mary e e mafatu rahi to teie nei taata ruau iti tei ta‘oti‘ahia i roto i taua tino na‘ina‘i ra. Noa’tu ua î roa te mau piha atoa, ua parau atu râ oia ia’na ia tia‘i i ni‘a i te parahiraa e e haere oia e imi i te hoê vahi taotoraa no’na.

I te hora taotoraa, ua tuu te tane a Mary i te hoê ro‘i iti afa‘ifa‘i i roto i te piha o te mau tamarii no teie taata. I te po‘ipo‘i a‘e i to Mary haereraa e hi‘opo‘a i te piha, ua tufetu-maite-hia te mau tapo‘i ro‘i e tei rapae oia i te taupee. Aita oia i hinaaro i te tamaa, hou râ oia e haere atu ai e tapapa i to’na pereoo uta taata, ua ani oia e nehenehe anei ia’na ia ho‘i faahou mai ia haere mai oia no te rapaauraa. Ua parau oia « Eita vau e faaohipa rahi ia outou ». « E nehenehe noa ta‘u e taoto i ni‘a i te hoê parahiraa ». Ua haapapû atu o Mary ia’na e e farii-poupou-hia oia ia ho‘i faahou mai oia.

I te mau matahiti e rave rahi a haere ai oia no te mau rapaauraa e a faaea ai oia i te fare o Mary, ua afa‘i teie taata ruau i te mau maa no te moana, e toroa tai‘a ho‘i to teie nei taata, aore râ te mau maa hotu no ta’na faaapu. I te tahi mau taime e hapono oia te mau afata maa na roto i te fare rata.

Ia farii ana‘e o Mary i teie nei mau tao‘a aroha, e mana‘ona‘o pinepine oia i te parau a te hoê taata e faaea ra i piha‘iho noa, i parau i muri a‘e i to teie nei taata ruau tua fefe e te hoho‘a mata ha‘iriiri faarueraa i te fare o Mary i taua po‘ipo‘i matamua ra. « Ua farii anei oe i tera taata hoho‘a ha‘iriiri i na pô ra ? Ua tiahi au ia’na. E nehenehe ta oe e ere i te mau hoani na roto i te fariiraa i taua huru taata ra ».

Ua ite Mary e ua ere paha oia i te mau hoani i te hoê aore râ e piti taime, tera râ ua feruri oia e, « ahani noa‘e ua haamatau ratou ia’na, penei a‘e ua mâmâ a‘e ïa to ratou mau ma‘i i te amo »

I muri a‘e i te poheraa o teie nei taata, ua haere atu o Mary e farerei i te hoê hoa e fare tiare ta’na. A hi‘o ai oia i te mau tiare a to’na hoa, ua ite atu oia i te hoê tiare nehenehe re‘are‘a Chrysantheme, ua maere roa râ oia i te tupuraa o teie tiare i roto i te hoê pakete tahito poopoo e te tutae auri. Ua parau to’na hoa e, « aita i nava’i ta‘u mau farii, e no to‘u iteraa i te nehenehe o teie tiare, ua mana‘o ihora vau e aita e fifi ia haamata oia i te tupu i roto i teie farii tahito. No te tahi noa taime poto e tae noa’tu i te taime e tuu atu ai au i te reira i roto i te aua tiare ».

Ua ataata o Mary a mana‘onao ai oia i te ohipa mai teie te huru tei tupu i te ra‘i ra. Ua parau paha te Atua i te varua o teie nei taata ruau iti e, « teie te hoê varua nehenehe roa, aita e fifi ia haamata oia i roto i teie tino na‘ina‘i e te hapepa ». Ua tupu teie e mea maoro a‘e nei, i teie nei eaha râ ia te teitei o te ti‘araa o teie varua here i roto i te aua a te Atua !3

E nehenehe atoa te mau huru rapae e horo‘a mai i te tahi hi‘oraa hape, aue ia rave‘a tano ore no te haava i te hoê taata. Ua a‘o te Faaora, « eiaha e haapa‘o i te huru i rapae au a‘e. »4

Ua amuamu te hoê melo no te hoê pŭpŭ vahine i te hoê taime a ma‘itihia’i te tahi vahine no te tia’tu no te pûpû. Aita roa‘e oia i farerei i te vahine, ua ite râ oia i te hoê hoho‘a no teie vahine e aita oia i au i te mea ta’na i ite, no to’na hi‘oraa poria. Ua parau oia, «I roto i te mau tauasini vahine i roto i teie nei pŭpŭ, e mea papû roa ua nehenehe ia ma‘itihia te tahi ti‘a maitai a‘e ».

Oia mau, e ere te vahine tei ma‘itihia i te mea « pararai roa ». Ua ite râ te mau vahine tei matau ia’na i to’na mau maitai tei ore i faaitehia mai i roto i te hoho‘a. Ua faaite mau ihoa te hoho‘a e e mata ataata to’na e e hi‘oraa papû to’na. Te mea râ ta te hoho‘a i ore i faaite mai o te parau ïa no te hoê hoa haapa‘o maitai e te aroha, te hoê vahine maramarama tei here i te Fatu e tei here e tei tavini i Ta’na mau tamarii. Aita te hoho‘a i faaite mai e ua horo‘a oia i to’na taime i rotopu i te taata e ua riro oia ei taata maitai e te here i te taata e ora ra na piha‘iho ia’na. Ei haapotoraa noa, aita te hoho‘a i faaite mai e o vai mau ra oia.

Te ui nei au : Mai te mea ua faaitehia mai te mau huru, te mau ohipa e te mau hinaaro i te pae varua i roto i te hi‘oraa rapae, ua riro anei te huru o te vahine tei amuamu ei hoho‘a maitai, mai to te vahine ta’na i faahapa ?

E to‘u mau tuahine here e, e mea otahi outou tata‘itahi. E mea taa ê outou te tahi i te tahi i roto i te mau huru atoa. Te vai nei o outou tei faaipoipohia. Te faaea nei te tahi o outou i te fare e ta outou mau tamarii, e te rave ra ïa te tahi o outou i te ohipa i rapae au i to outou utuafare. Vetahi o outou e mau metua otahi. Te vai nei o outou tei faaipoipohia aita râ e tamarii. Te vai nei o outou o tei taa i to outou hoa faaipoipo, o outou tei vai ivi. E rave rahi o outou e mau vahine aita i faaipoipohia. Te vai nei te tahi o outou e parau tuite no te fare haapiiraa teitei ; te tahi o outou aita. Te vai nei o outou o te nehenehe e fana‘o i te mau hoho‘a ahu apî e te tahi tei haamaitai-noa-hia i te fariiraa i te hoê ahu tano no te sabati. E mea hopea ore taua mau huru-ê-raa ra. Te faahema ra anei teie nei mau huru-ê-raa ia outou ia haavâ te tahi i te tahi ?

Ua parau te Metua Vahine Teresa, te hoê paretenia Katolika tei rave i te ohipa i rotopu i te feia veve i te fenua Inidia te rahiraa o to’na oraraa, i teie nei parau mau hohonu : « Mai te mea e haavâ outou i te taata, aita ïa to outou e taime no te here ia ratou ».5 Ua a‘o te Faaora « Teie ta‘u parau, Ia aroha outou ia outou iho, mai ia‘u e aroha’tu ia outou na ».6 Te ui nei au : E nehenehe anei ta tatou e here te tahi i te tahi, mai ta te Faaora i faaue, mai te mea e haavâ tatou te tahi i te tahi ? E te pahono atu nei au – e te Metua Vahine Teresa : Eita, eita ta tatou e nehenehe ».

Ua haapii te Aposetolo Iakobo e, « Te mana‘o nei râ te hoê taata… e e paieti to’na, e aore i tape‘a i to’na vaha, te haavare ra râ i to’na iho aau, e paieti haavare [to teie taata e aore râ vahine] ».7

E mea here roa na‘u ta outou te Sotaiete Tauturu parau tumu : « E ore roa te aroha e mou ».8 Eaha te aroha ? Ua haapii mai te peropheta Moromona ia tatou e « te aroha o te hinaaro mau ïa i te Mesia ».9 I roto i ta’na parau poro‘i hopea i to te Ati Lamana, ua parau o Moroni e, « Aore o outou e aroha, e ore roa outou e ora i roto i te basileia o te Atua ».10

Te faariro nei au i te aroha – aore râ te « hinaaro mau i te Mesia » – ei pato‘iraa i te faahaparaa e te haavâraa. No te parau o te aroha, aita vau e haamana‘o nei e tae noa mai i teie taime e e marû te hoê mauiui na roto i te horo‘araa i ta tatou maa. E mea ti‘a, e mea faufaa e mea tano te reira. I teie nei râ pô, te haamana‘o nei au i te aroha o te faaite ra ia’na iho, e ia farii ana‘e tatou i te huru o vetahi ê e ia ore e haavâ i ta ratou mau ohipa, te huru aroha o te faaore i te hapa, te huru o te aroha o te faaoroma‘i.

Te haamana‘o nei au i te aroha o te tura‘i ia tatou ia faahoa, ia aroha e ia faaore i te hapa, eiaha noa i te mau tau ma‘i e te ati e te hepohepo, i te mau taime atoa râ e paruparau ai aore râ e hape ai vetahi ê.

Te hinaaro-mau-hia nei te aroha e haapa‘o i te feia tei ore i tau‘ahia, e horo‘a i te ti‘aturiraa i te feia tei paruparu, e tauturu i te feia tei roohia i te ati. Te aroha mau o te here ïa na roto i te ohipa. E hinaarohia te aroha i te mau vahi atoa.

Hinaaroraa o te aroha ia o te ore e imi i te oaoa i roto i te faarooraa aore râ i te afa‘ifa‘iraa i te mau fifi tei tupu i ni‘a i te tahi mau taata, maori râ na roto i te na-reira-raa o te feia ati ïa te fana‘o. I te hoê taime, ua parau te taata haapii Marite e e taata politita o Horace Mann e, « Te aroharaa i roto i te ati e peu ïa na te taata ; te tamarûraa râ i te reira e peu ïa na te Atua ».11

Te aroha o te faaoroma‘iraa ïa i te tahi taata tei faainoino ia outou. O te pato‘iraa ïa ia inoino ohie noa. O te fariiraa ïa i te mau paruparu e te mau manuïa-ore-raa. O te fariiraa ïa i te taata mai to ratou iho huru mau. O te hi‘oraa ïa i ni‘a’tu i te mau huru rapae i te mau maitai o te ore roa e mohimohi na roto i te tau. O te pato‘iraa ïa ia tuu ia vetahi ê i roto i te tahi mau faito.

Te aroha, o te hinaaro mau o te Mesia, e itehia te reira, a tere ai te hoê pŭpŭ vahine apî o te hoê paroita e hanere kilometera te atea no te haere atu i te hunaraa o te metua vahine o te hoê o to ratou tuahine o te Sotaiete Tauturu. E itehia te aroha ia ho‘i ana‘e te mau tuahine hahaere haapa‘o maitai i te mau ava‘e atoa, i te mau matahiti atoa, i taua noa â tuahine anaanatae ore ra e te faahapa i te tahi taime. E itehia te reira ia haamana‘ohia te hoê vahine ivi paari e ia afa‘ihia’tu oia i te mau faaoaoaraa a te paroita e te mau ohiparaa a te Sotaiete Tauturu. E itehia ia farii ana‘e te tuahine o te parahi ra ona ana‘e i roto i te Sotaiete Tauturu i te aniraa, « A haere mai – e parahi i piha‘iho ia matou ».

Te faaite paatoa nei outou na roto i te mau rave‘a huru rau i te parau no te aroha. E ere te oraraa i te mea maitai roa no te hoê noa‘e o tatou. Eiaha e haavâ e e faahapa i te tahi e te tahi, ia farii râ tatou i te aroha mau o te Mesia no to tatou mau hoa ratere i roto i teie nei tere i roto i te oraraa. Ia ite tatou e te faaitoito nei tatou tata‘itahi i te faaruru i te mau tamataraa o te tae mai nei, e ia tutava tatou i te rave mai to tatou maitai atoa no te tauturu.

Ua faataahia mai te aroha mai te « huru aroha teitei roa‘e, hanahana roa‘e e te puai roa‘e »,12 « te hinaaro mau ïa o te Mesia… e o te itea te aroha i roto ia’na i te mahana hopea ra, e maitai ïa to’na ».13

« E ore roa te aroha e mou ». Ia arata‘i teie nei parau tumu maoro a te Sotaiete Tauturu, teie parau mau hopea ore, ia outou i roto i te mau mea atoa ta outou e rave. Ia itehia te reira i roto i to outou iho mau varua e ia ohipa te reira i roto i to outou mau mana‘o e ta outou mau ohipa.

Te faaite atu nei au i to‘u here ia outou, e to‘u mau tuahine, e te pure nei au e ia vai noa mai te mau haamaitairaa no te ra‘i i ni‘a ia outou. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Mataio 7:1.

  2. Mataio 7:3.

  3. Faatanohia no roto mai i te Guideposts, Tiunu 1965, 24.

  4. Ioane 7:24.

  5. Metua Vahine Teresa, i roto R. M. Lala, A Touch of Greatness : Encounters with the Eminent (2001), x.

  6. Ioane 15:12.

  7. Iakobo 1:26.

  8. 1 Korinetia 13:8.

  9. Moroni 7:47.

  10. Moroni 10:21.

  11. Horace Mann, Lectures on Education (1845), 297.

  12. Bible Dictionary, « Te Aroha ».

  13. Moroni 7:47.