2010–2019
ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá
ʻOkatopa 2010


ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá

Ke ʻoua muʻa naʻa tau loto fakamaau mo fefakaangaʻaki, ka tau ongoʻi e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki hotau kaungā-fononga ʻi he moʻuí.

Kuo aʻu hake ki he langí he pooni e fiefia hotau laumālié. Kuo faitāpuekina kitautolu ʻe he hiva fakaʻofoʻofá mo e ngaahi pōpoaki fakalaumālié. ʻOku ʻi heni e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku ou lotua ke u maʻu ʻEne tatakí he taimí ni heʻeku ʻoatu ʻeku fakakaukaú mo hoku lotó.

ʻOku ou fie kamataʻaki ha kiʻi talanoa ke fakamahino ʻaki ʻeku pōpoakí.

Ne hiki mai ha ongomātuʻa ko Lisa mo Sione ki ha feituʻu foʻou. ʻI he pongipongi ʻe taha ʻi heʻena maʻu meʻatokoní, ne sio atu ʻa Lisa he matapā sioʻatá ʻoku taufō mai hono kaungāʻapí.

Ne pehē ange ʻa Lisa, “Meʻa ʻuli moʻoni ko e fō ko ʻeé! ʻOku ʻikai poto hotau kaungāʻapí he fō e valá ke maʻá!”

Ne fakasio ki tuʻa ʻa Sione mo ne fakalongo pē.

Ne fai ʻe Lisa e lau tatau he taimi kotoa ne taufō ai hono kaungāʻapí.

Uike siʻi mei ai, ne ʻohovale ʻa Lisa he sio atu ʻi hono matapā sioʻatá ʻoku tautau mai ʻi hono kaungāʻapí ha fō maʻa mo lelei. Naʻá ne pehē ange ki hono husepānití, “Sione sio atu —faifai pea poto he foó! Heiʻilo pe naʻá ne ʻai fēfē ia?”

Ne tali ange ʻe Sione, “ʻOfaʻanga te u ʻoatu e talí. Naʻe maʻa pē ʻa e foó ia. Ko hoʻo sió pē ʻaʻau naʻe ʻulí!”

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu he pooni ha fakakaukau ki he anga ʻetau vakai ki he niʻihi kehé. ʻOku tau sio nai ʻi ha matapā sioʻata ʻoku fie maʻu ke fufulu? ʻOku tau loto fakamaau nai taʻe te tau ʻiloʻi kotoa e moʻoní? Ko e hā ʻoku tau sio ki ai heʻetau vakai ki he niʻihi kehé? Ko e hā e fakamaau ʻoku tau fai kiate kinautolú?

Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOua naʻa mou fakamaau.”1 Naʻá Ne hoko atu, “Pea ko e hā ʻokú ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi he mata ʻo ho kāingá, ka ʻoku ʻikai te ke tokanga ki he fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata ʻoʻoú?”2 Pe, ko hono fakalea ʻe tahá, ko e hā ʻokú ke sio ai ʻo ʻilo e ʻuli e fō ʻa e kaungāʻapí kae ʻikai te ke fakakaukau ki he matapā sioʻata ʻuli ho fale ʻoʻoú?

ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe haohaoa. ʻOku teʻeki ke u ʻilo ha taha ʻokú ne tala pehē. Kae pangó, neongo hotau ngaahi vaivaí, ka ʻoku tau hehema pē ke tala e vaivai ʻo e niʻihi kehé. ʻOku tau fakamāuʻi ʻenau ngaahi meʻa ʻoku fai pe taʻe faí.

ʻOku ʻikai ha founga moʻoni ia ke ʻiloʻi ʻaki e lotó, taumuʻá pe tūkunga ʻo ha taha te ne leaʻaki pe fai ha meʻa te tau fakaangaʻi. Ka ko e fekaú ʻeni: “ʻOua naʻa mou fakamaau.”

Ne ui au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha konifelenisi lahi peheni he taʻu ʻe fāngofulu mā fitu kuohilí. Taimi ko iá ne u ngāue he kōmiti lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí pea kimuʻa ke fokotuʻu hoku hingoá, ne u tangutu fakataha mo ha kau mēmipa ʻo e kōmiti ko iá. Ne ʻikai foki ʻilo ʻe hoku uaifí pe ʻe siʻi tangutu ʻi fē pea ʻikai ha taha ke na nofo ko ia ne ʻikai maʻu hano nofoʻanga he Tāpanekalé. Ne ʻi ai hama kaungāmeʻa mamae ne mēmipa he poate lahi ʻo e ngaahi houalotú pea naʻá ne nofo he feituʻu maʻá e kau mēmipa ʻo e poaté pea naʻá ne kole kia Sisitā Monisoni ke na tangutu fakataha. Ne ʻikai ʻilo ʻe he fefiné ni hoku uiuiʻí—ʻa ia ʻe fakahā ʻi ha taimi nounou mei ai—ka ʻi heʻene ʻiloʻi atu ʻa Sisitā Monisoni mo ʻene hohaʻá, naʻá ne ʻoange ha sea ke tangutu ai. Naʻe fiefia hoku uaifí mo houngaʻia he meʻá ni. Ka ʻi heʻene tangutú pē, naʻá ne fanongo atu ki ha fanafana leʻolahi mei hono tuʻá, ʻi hono fakahā ʻe ha mēmipa ʻo e poaté ki he niʻihi kehé ʻene fakaʻuliaʻia he lava ʻe ha mēmipa ʻo e poaté ʻo fakaafeʻi mai ha taha mei “tuʻa” ke tangutu he feituʻu ne taʻofi maʻanautolú. Naʻe ʻikai ha toe kumi ʻuhinga ki heʻene tōʻonga angakoví, ʻo tatau ai pē pe ko hai kuo fakaafeʻi ke tangutu aí. Ka mou fakaʻuta angé ki he ongo ne maʻu ʻe he fefiné ni heʻene toki ʻiloʻi ko e fefine “kehé ni” ko e uaifi ia ʻo e ʻaposetolo foʻou tahá.

ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau hehema ke fakamāuʻi e ngaahi tōʻonga mo e lea ʻa e niʻihi kehé, ka ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fakamāuʻi e fōtungá: ʻa e valá, sīpinga ngaahi ʻo e ʻulú, mo e lalahí. ʻE kei hokohoko atu pē e lisí.

Ne ʻi ai ha talanoa lelei ki hono fakamāuʻi ʻo e fōtungá, naʻe paaki ʻi ha makasini fakafonua he ngaahi taʻu kuohilí. Ko ha talanoa moʻoni—mahalo kuo mou fanongo ai, ka ʻoku taau ke toe fai.

Naʻe ʻi ai ha ʻapi ʻo Mele Pāteli naʻe hanga atu pē ki he hūʻanga ki ha falemahaki. Naʻe nofo hono fāmilí ʻi lalo kae nofo totongi he fungavaka ʻi ʻolungá ha kau mahaki ko e omi ki he kilīnikí.

ʻI ha efiafi ʻe taha ne haʻu ai ha tangata toulekeleka fōtunga faikehe ʻo kole ange pe ʻoku ʻi ai ha loki ʻe ʻatā ke nofo ai he pō ko iá. Naʻe tuʻapiko mo mingimingi pea palakū hono fofongá he naʻe fufula—ʻo kula mo kanokano-toto. Naʻá ne pehē ko e talu ʻene kumi kei hoʻatā ha loki mo e ʻikai pē maʻu. Naʻá ne pehē ange, “Mahalo pē ko hoku fofongá. ʻOku ou ʻilo ʻoku palakū, ka naʻe pehē ʻe he toketaá ʻe toe lelei ange hili ha ngaahi faitoʻo.” Naʻá ne pehē te ne fiefia pē ke mohe ʻi tuʻa he sea he fakafaletoló. ʻI he talanoa ki ai ʻa Melé, naʻá ne ʻiloʻi ko ha tangata ʻeni ne lahi hono mafú, kae siʻisiʻi pē hono sinó. Neongo ne fonu kotoa e ngaahi lokí, ka naʻá ne talaange ke tatali pē he seá ka ne kumi ha feituʻu ke mohe ai.

Ne fokotuʻu ʻe he husepāniti ʻo Melé ha kiʻi mohenga ke mohe ai e tangatá. ʻI he vakai atu ʻa Mele he pongipongí, kuo ʻosi pelupelu lelei e ʻū tupenu kafú pea kuó ne ʻosi ʻi he fakafaletoló. Naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ha meʻatokoni pongipongi ka ki muʻa pea mavahe ke tali ʻene pasí, naʻá ne kole ange pe ʻe lelei pē nai ke toe foki ange heʻene haʻu ka hoko ke fai hono faitoʻó. Naʻá ne palōmesi ange, “He ʻikai ke mou hela ʻiate au. Te u mohe pē au ʻi ha sea.” Naʻe talaange ʻe Mele ʻe talitali lelei ia kapau te ne toe foki ange.

ʻI he ngaahi taʻu naʻá ne toutou ʻalu ai ke faitoʻo mo nofo he ʻapi ʻo Melé, naʻe ʻomi maʻu pē ʻe he tangata toutai ko ʻení, ha meʻaʻofa ko e meʻa tahi pe vesitapolo mei heʻene ngoueʻangá. Naʻá ne toe fakafolau mai foki he meilí ha ngaahi meʻaʻofa.

ʻI hono maʻu ʻe Mele e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení, naʻá ne faʻa fakakaukau ai ki ha lea ne fai ʻe hono kaungāʻapí ʻo kau ki he tangata toulekeleka fōtunga kovi mo tuʻapiko ko ʻení hili ʻene mavahe atu ʻi he ʻuluaki pongipongi ne mohe aí. “Naʻá ke tauhi e tangata mata-fakailifiá ʻanepō? Ne ʻikai ke u tali ia. ʻE lava ke mole hoʻo kau kasitomaá ʻi hoʻo tali e faʻahinga kakai peheé.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mele, mahalo pē kuo mole tuʻo taha pe tuʻo ua haʻane kau kasitomā, ka naʻá ne fakakaukau, “Kapau ne nau maheni pē mo ia, mahalo ne mei toe faingofua ange ʻenau fuesia siʻonau ngaahi fokoutuá.”

Hili e mālōlō ʻa e tangatá, naʻe ʻaʻahi atu ʻa Mele ki hano kaungāmeʻa naʻe ʻi ai hano fale fakailiʻanga ʻakau. ʻI heʻene mamata ki he matalaʻiʻakau hono kaungāmeʻá, naʻá ne fakatokangaʻi atu ha fuʻu hone koula fakaʻofoʻofa, ka naʻá ne puputuʻu pe ko e hā naʻe tō ai ʻi ha kane motuʻa mo makokó. Naʻe talaange ʻe hono kaungāmeʻá, “Ne ʻosi ʻeku ʻū kane ʻakaú ka ʻi heʻeku ʻilo ʻe fakaʻofoʻofa e fuʻu ʻakaú ni, ne u pehē ai he ʻikai hano kovi kapau te ne kamata tupu hake he kane motuʻa ko ʻení. Ko ha kiʻi taimi nounou pē he te u hiki ʻe au ki tuʻa ʻo tō he ngoueʻangá.”

Ne malimali pē ʻa Mele heʻene fakakaukau atu ki ha meʻa tatau pē ʻi he langí. Mahalo naʻe folofola e ʻOtuá heʻene aʻu mai ki he laumālie ʻo e kiʻi tangata toulekeleka ko ʻení, “Ko ha tokotaha fakaʻofoʻofa makehe ʻeni. He ʻikai hano kovi ke ne kamata hake he kiʻi sino feifeiavale ko ʻení.” Ka ko e taimi fuoloa ʻaupitó ia, pau pē ʻoku tupu ʻafaʻafa atu ʻi he ngoueʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e laumālie fakaʻofoʻofa ko ʻení!3

ʻE lava pē ʻe he fōtungá ke takihala, pea ko ha meʻafua māʻulalo moʻoni ia ke fakaʻaongaʻi ki ha taha. Naʻe naʻinaʻi mai e Fakamoʻuí, “ʻOua te mou fakamaau ʻo fakatatau mo ia ʻoku hā maí.”4

Naʻe lāunga ha mēmipa ʻo ha kautaha ʻa ha kakai fefine he taimi naʻe fili ai ha fefine ke ne fakafofongaʻi e kautahá. Kuo teʻeki ai ke ne fetaulaki mo e fefiné ka naʻá ne sio pē ʻi hano laʻitā pea ʻikai ke ne saiʻia he meʻa naʻe sio ki aí, he naʻá ne pehē naʻe fuʻu sino e fefiné. Naʻá ne tala ange, “ʻOku lauafe e kau fafine ʻi he kautahá ni, naʻe tonu ke fili ha fakafofonga ʻoku sai angé.”

Ko e moʻoni ko e fefine naʻe filí naʻe ʻikai “sino siʻisiʻi” ʻo hangē ko e kau mōtoló. Ka ki he kakai ne nau ʻiloʻi iá, ne nau ʻiloʻi ʻene ʻulungāanga leleí, ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ne ʻasi hake he laʻitaá. Naʻe ʻasi he laʻitaá ʻene fofonga malimalí mo ʻene loto-falalá. Ka ko e meʻa naʻe ʻikai ʻasi he laʻitaá, ko ha kaungāmeʻa līʻoa mo manavaʻofa ia, ko ha fefine poto ne ʻofa ki he ʻEikí, mo ʻEne fānaú pea tokoni kiate kinautolu. Naʻe ʻikai ʻasi ai naʻá ne ngāue taʻetotongi maʻá e koló pea ko ha kaungāʻapi fakaʻatuʻi mo tokanga ia. Ko hono fakanounoú, naʻe ʻikai ʻasi he laʻitaá ko hai moʻoni ia.

ʻOku ou fehuʻi atu: Kapau naʻe hā mai ʻa e ʻulungāangá, ngāué mo e tuʻunga fakalaumālié ʻi he fōtunga ki tuʻá, ne mei hā fakaʻofoʻofa nai e fofonga ʻo e fefine fakaangá ʻo tatau mo e fofonga ʻo e fefine naʻá ne fakaangaʻí?

Siʻi tuofāfine, ʻoku mou makehe kotoa. ʻOku lahi e founga ʻoku mou kehekehe aí. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mali. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku nofo pē ʻi ʻapi kae ngāue hamou niʻihi. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi kuo mavahe mei ʻapi hoʻomou fānaú. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mali kae hala fānau. ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo vete mali pea uitou ha niʻihi. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku tāutaha. ʻOku maʻu mataʻitohi hamou niʻihi; kae hala ha niʻihi. ʻOku ʻi ai ha niʻihi te nau lava ʻo fakatau e ākenga fakamuimuitaha ʻo e valá kae niʻihi ia ko e mālō pē maʻu ha kofu lelei ʻe taha ki he Sāpaté. ʻOku ʻikai faʻalaua e ngaahi faikehekehe peheé. ʻOku ueʻi nai kitautolu ʻe he ngaahi faikehekehé ni ke tau fefakamaauʻaki?

Naʻe lea ʻaki ʻe Mata Telesa, ko e taaupoʻou Katolika naʻá ne ngāue he kau masivá ʻi ʻInitia he konga lahi ʻo ʻene moʻuí, ʻa e moʻoni loloto ko ʻení: “Kapau ʻoku mou fakamāuʻi e kakaí, ta ʻoku ʻikai ha taimi te mou ʻofa ai ʻiate kinautolu.”5 Kuo naʻinaʻi mai e Fakamoʻuí, “Ko ʻeku fekaú ʻeni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”6 ʻOku ou fehuʻi atu: ʻe lava nai ke tau feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e fekau ʻa e Fakamoʻuí, kapau ʻoku tau fefakamaauʻaki? Te u tali atu—fakataha mo Mata Telesa: “ʻIkai; he ʻikai lava ia.

Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Sēmisí ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻokú ne mahalo ko e lotú ia kae ʻikai taʻofi hono ʻeleló, kae kākaaʻi hono loto ʻoʻoná, ʻoku taʻeʻaonga e lotu ʻa e tangata [pe fefine] ko iá.”7

Kuó u saiʻia maʻu pē hoʻomou moto ʻo e Fineʻofá: “ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”8 Ko e hā ʻa e ʻofa faka-Kalaisí? ʻOku akonekina kitautolu ʻe he palōfita ko Molomoná ko e “manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”9 Naʻe pehē ʻe Molonai ʻi heʻene pōpoaki fakaʻosi ki he kau Leimaná, “Pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá ʻe ʻikai teitei faʻa fakamoʻui ʻa kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”10

ʻOku ou lau e manavaʻofá—pe “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”—ko e fehangahangai ia ʻo e fakaangá mo e loto fakamāú. ʻI heʻeku lea ki he manavaʻofá, ʻoku ʻikai ke u fakakaukau au ki he tokoni ʻoku tau fai heʻetau foaki ʻetau koloá. Ko e moʻoni ʻoku fie maʻu mo totonu pē ia. Ka ʻoku ou fakakaukau he pooni ki he manavaʻofa ʻoku hāsino he taimi ʻoku tau kātakiʻi ai e niʻihi kehé mo ʻenau tōʻongá; ʻa e faʻahinga manavaʻofa ʻoku faʻa fakamolemolé, ʻa e faʻahinga manavaʻofa ʻoku faʻa kātakí.

ʻOku ou fakakaukau ki he manavaʻofa ʻokú ne fakatupu ʻetau ongoʻi fiekaungā-mamahí, angaʻofa mo mohu ʻaloʻofá, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻo e puké, mamahí mo e faingataʻaʻiá, ka ʻi he taimi foki ʻo e ngaahi vaivai pe fehālaaki ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku fie maʻu vivili e manavaʻofa ʻoku tokanga ki he taʻeʻiloá, ʻoange ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku lotofoʻí pea mo tokoni ki he faingataʻaʻiá. Ko e manavaʻofa moʻoní ʻa hono ngāueʻi ʻo e ʻofá. ʻOku fie maʻu e manavaʻofá ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻOku fie maʻu e manavaʻofa ʻoku ʻikai ke fiefia pē he fanongó pe toe leaʻaki e faingataʻa ʻoku hoko ki he niʻihi kehé, tukukehe kapau ʻe kau lelei ia ki he tokotaha faingataʻaʻiá. Naʻe pehē ʻe he tangata poto mo politikale ʻAmelika ko Hōlasi Maní, “Ke fakaʻofaʻia he mamahí ko ha ongo fakatangata pē ia; ka ke fakafiemalieʻí, ʻoku faka-ʻOtua ia.”11

Ko e manavaʻofá ko haʻate kātakiʻi ha taha kuo faihala mai. Ko hono fakafepakiʻi ia e ongoʻi ʻitangofuá. Ko hono tali ia ʻo e ngaahi vaivaí mo e tōnounoú. Ko hono tali ia ʻo e kakaí ʻi honau tuʻunga totonú. Ko e vakai atu ia ʻo fakalaka he fōtunga fakaesinó ke aʻu ki he ngaahi ʻulungāanga he ʻikai toe mōlia he ʻalu ʻa e taimí. Ko hono fakafepakiʻi ia ʻo e ongoʻi ke fakakalakalasi e niʻihi kehé.

ʻOku fakahā ʻa e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻoku fononga mamaʻo ai ha kau finemui mei ha uooti tāutaha ke kau atu he ouau meʻafakaʻeiki ʻo ha faʻē ʻa ha taha ʻo honau ngaahi tokoua he Fineʻofá. ʻOku hāsino e manavaʻofá he taimi ʻoku toutou foki mai ai e ongo faiako ʻaʻahi mateakí he māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻu, ki he fefine fakaanga mo taʻe fietokanga angé. ʻOku hāsino ia he taimi ʻoku manatua ai ha uitou toulekeleka pea siʻi ʻave ki he ngaahi ʻekitivitī fakauooti ʻa e Fineʻofá. ʻOku ongoʻi ia he taimi ʻoku fai ai e fakaafé ni ki ha fefine ʻoku tangutu fakaumiuminoa he Fineʻofá, “Haʻu ke ta tangutu fakataha.”

ʻOku lahi fau e ngaahi founga ʻoku mou tui ai e pulupulu ʻo e manavaʻofá. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haohaoa ʻi he moʻuí. Kae ʻoua muʻa naʻa tau loto fakamaau mo fefakaangaʻaki, ka tau ongoʻi e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki hotau kaungā-fononga ʻi he moʻuí. ʻOfa ke tau ʻiloʻi ʻoku fai ʻe he taha kotoa pē hono lelei tahá ke fekuki mo e ngaahi faingataʻá pea ʻofa ke tau faifeinga ke fai hotau lelei tahá ke tokoni.

Kuo fakaʻuhingaʻi e manavaʻofá ko e “faʻahinga ʻofa māʻolunga taha, fakaʻeiʻeiki taha, mo mālohi tahá,”12 ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí … ; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia [ki he fefine ko iá].”13

“ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.” ʻOfa ke tataki kimoutolu ʻe he moto tuʻuloa mo taʻe fakangatangata ko ʻeni ʻo e Fineʻofá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí. ʻOfa ke ne nofoʻia homou lotó pea ke hāsino ia ʻi hoʻomou fakakaukaú mo e tōʻonga kotoa pē.

Siʻi tuofāfine, ʻoku ou ʻofa lahi atu mo lotua ke ʻamoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Mātiu 7:1.

  2. Mātiu 7:3.

  3. Toʻo mei he Guideposts, June 1965, 24.

  4. Sione 7:24.

  5. Mother Teresa, in R. M. Lala, A Touch of Greatness: Encounters with the Eminent (2001), x.

  6. Sione 15:12.

  7. Sēmisi 1:26.

  8. 1 Kolinitō 13:8.

  9. Molonai 7:47.

  10. Molonai 10:21.

  11. Horace Mann, Lectures on Education (1845), 297.

  12. Bible Dictionary, “Charity.”

  13. Molonai 7:47.