2010–2019
«E Haere mai Ia‘u ma te Aau Hinaaro Hoê, e Na‘u e faaora ia outou»
Atopa 2010


«E Haere mai Ia‘u ma te Aau Hinaaro Hoê, e Na‘u e faaora ia outou»

To tatou Faaora o te Arii no te Hau, te Faaora rahi, te taata hoê roa e nehenehe e tamâ ia tatou i te hau‘a ino o te hara.

I teie pô, te hinaaro nei au e horo‘a’tu i te hoê poro‘i tamahanahana e te faaora ia outou tei vai otahi noa e aore râ, tei mana‘o e, ua faaru‘ehia outou, ia outou te ere ra i te hau o te varua e aore râ, o te aau, e aore râ, tei feruri e, ua faaru‘e outou i ta outou rave‘a hopea no te maitai. E iteahia te ora e te hau hope i te pae avae o te Faaora.

I to‘u tau tamarii-rii-raa e hitu matahiti, a ora ai au i te fenua Arapia, e parau pinepine to‘u na metua ia‘u ia oomo tamau noa i to‘u tiaa, e ua ite au e no te aha. Ua ite au e, na taua tiaa ra e paruru i to‘u avae i te mau fifi e rave rahi e itehia i roto i te medebara – mai te ophi, te pata e te tataramoa. I te hoê po‘ipo‘i i muri a‘e i te puhaparaa i taua pô ra i roto i te medebara, ua hinaaro vau e haere e mata‘ita‘i rii, aita râ vau i hinaaro e faaohipa rahi i te oomoraa i to‘u tiaa. Ua feruri au e, eita vau e maoro roa, e eita vau e haere atea roa i te puhaparaa. No reira aita vau i oomo i te tiaa, e savate noa râ. Ua parau vau ia‘u iho e, – e nehenehe e parau e, e tiaa atoa te savate. E eaha te ohipa e tupu mai ?

A ori haere noa ai au na ni‘a i te one to‘eto‘e – e te savate i ni‘a i te avae – ua ite a‘e ra vau i te hoê mea mai te tara i te ôraa i roto i to‘u avae. Ua hi‘o a‘e ra vau i raro e ua ite atu ra vau e ere te tara, e pata râ. I to‘u iteraa e, e pata, ua taa a‘e ra ia‘u te ohipa i tupu, ua haamata a‘e ra te mauiui o te patia i te ta‘umaraa na roto i to‘u avae. Ua haru a‘e ra vau i te ni‘araa o to‘u avae no te tamata i te tape‘a i te mauiui puai eiaha ia parare rahi, e ua tuo vau no te ani i te tauturu. Ua horo maira to‘u na metua na roto mai i te puhaparaa.

Ua taparahi to‘u papa i te pata i te hoê ope, e na te hoê hoa paari tei puhapa atoa i piha‘iho ia matou, na’na i tamata i te ote, ma te ri‘ri‘a ore, i te taero i rapae i to‘u avae. I taua taime ra, ua mana‘o vau e, e pohe au. Ua ta‘i au a amo ai to‘u na metua ia‘u i roto i te hoê pereoo e ua tere vitiviti na roto i te medebara e tapapa i te fare ma‘i fatata roa a‘e, i te atearaa e piti hora. Aita e faaauraa te mauiui i roto i to‘u avae taatoa, e ua feruri au i taua mahana taato‘a ra e, te pohe ra vau.

Tera râ i to matou taeraa i te fare ma‘i, ua ti‘a i te taote ia haapapû mai ia matou e, te mau tamarii na‘ina‘i ana‘e e tei rava‘i ore i te maa, o ratou te nehenehe e pohe i te patia a tera huru pata. Ua patia maira oia i te raau faataoto i to‘u avae e ua ore roa te mauiui. E 24 hora i muri a‘e, aita vau i ite faahou hoê noa a‘e mea no te patia pata. Tera râ, ua apo mai au i te hoê haapiiraa puai.

Ua ite au e, ia parau mai to‘u na metua ia oomo i te tiaa, aita raua e parau ra i te savate ; ua nava‘i to‘u paari no te ite e, eita te savate e paruru mai te tiaa te huru. Tera râ, i taua po‘ipo‘i ra i roto i te medebara, ua haafaufaa ore au i te mea ta‘u i ite e, ua tano ; Ua haamo‘e au i te mea ta to‘u na metua i haapii tamau noa ia‘u. Ua hupehupe au e ua pato‘ito‘i atoa, e no reira, ua aufau vau i te hoo o te reira.

A a‘o atu ai au ia outou e te feia apî itoito, ia outou e te mau metua, te mau orometua, te mau ti‘a faatere e te mau hoa, te haapoupou nei au i te mau taata atoa o te tautoo itoito nei ia riro mai ratou mai ta te Fatu e hinaaro. Tera râ, te faaite papû atu nei au na roto i to‘u iho iteraa tamarii, e ei taata paari atoa e, ia haafaufaa ore ana‘e tatou i te mea ta tatou i ite e ua tano, no to tatou anei hupehupe e aore râ, no to tatou anei pato‘ito‘i, e faatupu mai te reira i te mau hopearaa ino e te hinaaro-ore-hia i te pae varua. Aita, aita te pata i haape‘ape‘a i to‘u oraraa, ua faatupu râ te reira i te mauiui rahi e te pe‘ape‘a i roto ia‘u e i to‘u na metua. No ni‘a i te parau e nahea tatou ia haapa‘o i te evanelia, eiaha e pahono na roto i te hupehupe e aore râ, te pato‘ito‘i.

I roto i to tatou ti‘araa ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, e ei mau taea‘e tei mau i te autahu‘araa, ua ite tatou i te mau faaueraa e te mau ture ta tatou i fafau e haapa‘o. Mai te mea e, e ma‘iti tatou i te tahi e‘a taa ê atu i te e‘a ta tatou i ite e, ua tano, mai tei haapiihia mai e to tatou mau metua e te mau ti‘a faatere, e mai tei haapapûhia mai e te Varua Maitai i roto i to tatou aau, e au ïa e, te haere ra tatou na roto i te medebara e te savate i ni‘a i te avae e ere râ te tiaa. Ei reira tatou e imi ai i te rave‘a no te faatano i to tatou hupehupe e aore râ, to tatou pato‘ito‘i. E parau tatou ia tatou iho e, eita tatou e rave i te hoê noa a‘e ohipa ino, e aita ho‘i e fifi roa, e eita i te mea fifi roa mai te mea e, e faaru‘e rii noa tatou i te auri. E tamarû paha tatou ia tatou iho ma te feruri e, te na reira nei te mau taata atoa – e e mea ino roa’tu – e eita tatou e fifi roa. E imi tatou i te mau rave‘a atoa no te parau ia tatou iho e, e mea taa ê tatou, e e na reira tatou i te paruru ia tatou i te mau hopearaa o te ofatiraa i te ture. E pato‘i tatou, ma te hinaaro mau i te tahi taime, « ia haapa‘o hope roa »1 – mai tei parauhia i roto i te Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia – e e tape‘a tatou i te hoê tuhaa o to tatou aau i te Fatu. E i reira tatou e puta ai.

Te haapii mai nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e « te titau nei te Fatu i te aau »,2 e ua faauehia ia tatou ia here i te Fatu e ia tavini Ia’na « ma to [tatou] aau atoa ».3 Te fafauraa maori râ « ia ti‘a parau-ti‘a mai [tatou] i mua i te aro o te Atua ia tae i te mahana hopea ra » e ia ho‘i i mua i To’na ra aro.4

I roto i te Buka a Moromona, ua tahuna te Aniti-Nephi-Lehi i ta ratou mau mauhaa tama‘i i raro roa i te repo, ma te fafau e, e ore roa tatou e rave faahou i te mauhaa tama‘i no te aro i to ratou mau taea‘e. Tera râ ua hau roa’tu te ohipa ta ratou i rave. « Ua riro ho‘i ratou ei feia parau-ti‘a » no te mea « ua faaru‘e ratou i ta ratou mauhaa tama‘i no te orurehau, e aore atu ra ratou i tama‘i faahou i te Atua ».5 No te maitai e te rahi to ratou faafariuraa « aita roa’tura ratou i taiva ».6

Hou a‘e râ ratou a faafariuhia ai, a haamana‘o na i to ratou huru : i ora na ratou i roto i te mea ta te mau papa‘iraa e parau nei e « ua pato‘i hua’tu ïa oia i te Atua ».7 Na to ratou aau pato‘i i faautua ia ratou ia ora noa i roto « i te au-ore-raa i te huru mau o te oaoa » no te mea ua « haere ê ratou i to te Atua ra hinaaro ».8

A tuu ai ratou i ta ratou mau mauhaa aro i raro, ua faaineine ratou ia ratou iho no te farii i te ora e te hau o te Fatu, hoê â huru ïa no tatou. Te haapapû nei te Faaora e, « mai te mea e ore ratou e faaetaeta i to ratou ra mau aau, e i to ratou mau a‘i ho‘i ia‘u nei, e faafariuhia mai ratou, e e na‘u e faaora ia ratou. »9 E nehenehen tatou paatoa e farii i ta’na aniraa ia « ho‘i mai e e tatarahapa, e e haere mai ia’u ma te aau hinaaro hoê, e na’u e faaora ia [outou] ».10

A faaau na i teie semeio o te faaoraraa i te mea e tupu « ia tamata tatou i te tapo‘i mai i ta tatou mau hara, e aore râ ia haamauruuru i to tatou te‘ote‘o, [e aore râ] to tatou ho‘i opuaraa hahavai ra… e faananaue atu te mau ra‘i ia ratou iho ; e oto te Varua o te Fatu » e ua vaiihohia’tu ai oia ia’na ihora, « ia tue atu i te mau tara ra… e ia tama‘i i te Atua ra ».11

E te mau taea‘e, te rave‘a hoê roa e iteahia ai ia tatou te ora e te tauturu, o te tuuraa ïa ia tatou i te hiti avae o te Taote Rahi, to tatou Faaora o Iesu Mesia. E mea ti‘a ia tuu tatou i ta tatou mauhaa aro i raro e ti‘a ai (e ua ite tatou tata‘itahi eaha te reira mau mauhaa). E mea ti‘a ia tuu tatou i ta tatou hara, to tatou faaahaaha e to tatou te‘ote‘o i raro. E mea ti‘a ia faaru‘e tatou i to tatou mau hinaaro ia pee i te mau mea o te ao nei, e ia auraro mai e ia haapoupou mai to te ao ia tatou. E mea ti‘a ia faaea tatou i te aro i te Atua, e ia horo‘a tatou i to tatou aau Ia’na ra, ma te huna ore i te hoê noa a‘e mea. I reira e ti‘a ai Ia’na ia faaora ia tatou. I reira e ti‘a ai Ia’na ia tamâ ia tatou i te taero o te hara.

« Aore ho‘i te Atua i tono mai i ta’na Tamaiti i te ao nei e faahapa mai i to te ao, ia ora râ to te ao ia’na ».12

Ua haapii mai te peresideni James E Faust :

« Ia riro ana‘e te haapa‘oraa ei hoê fâ na tatou, aita ïa tatou e riri; e ere faahou i te hoê ofa‘i turoriraa, e ofa‘i paturaa râ. …

« … E arata‘i te haapa‘oraa i te ti‘amâraa mau. Ia haapa‘o ana‘e tatou i te parau mau tei heheuhia mai, e faati‘amâhia tatou ».13

I teie hepetoma i ma‘iri a‘e nei, ua farerei au i te hoê ruau e 92 matahiti to’na tei ô i roto i te mau pû tau tama‘iraa e rave rahi no te Tama‘i Piti o te Ao nei. Ua ora mai oia mai roto mai e toru ati, e te hoê o te reira, o te harururaa ïa te tupita hunahia i roto i te repo i ni‘a i te pereoo uiraa e terehia ra e a’na, tei haapohe i te taata faahoro pereoo. Ua haapii mai oia e no te ora mai i roto i te hoê fenua tei hunahia te tupita e mea ti‘a ia pee maitai i te mau taahiraa e terehia e te pereoo uira i mua ia outou. Te mau taviriraa i te pae atau e aore râ i te pae aui – e hopearaa – fifi te tupu mai.

Te faaite tamau noa mai nei to tatou mau peropheta e te mau aposetolo, te feia faatere e te mau metua i te e‘a te titauhia ia tatou ia pee mai te mea e, e hinaaro tatou e ape i te haruru tupita o to tatou varua. Ua ite ratou i te e‘a ua tamâhia te mau tupita (e aore râ, te mau pata), e te ani mai nei ratou ia tatou ma te rohirohi ore ia pee na muri iho ia ratou. E rave rahi te mau herepata ino no te ruri ê ia tatou i rapae i te haere‘a. Mai te mea e, e haere tatou i roto i te raau taero, te ava, te mau hoho‘a faufau, e aore râ, te peu faufau, i ni‘a i te itenati e aore râ, i roto i te ha‘uti uira, na te reira e arata‘i ia tatou i te vahi e haruru ai te tupita. Ia faahipa tatou i te atau e aore râ, i te aui i te e‘a papû i mua ia tatou, no to tatou faatau anei, e aore râ, orurehau, e mea fifi ïa no to tatou oraraa pae varua. Aita e otoheraa no teie ture.

Mai te mea e, ua na rapae tatou i te e‘a, e nehenehe tatou e taui, e nehenehe tatou e ho‘i mai, e nehenehene tatou e haru faahou mai i to tatou oaoa e to tatou hau rahi. E ite tatou e, ia ho‘i faahou tatou i ni‘a i te e‘a tei iritihia te mau tupita, e horo‘a mai te reira i te hau rahi.

Eita roa e itehia i te hoê taata te hau i roto i te hoê fenua i hunahia te tupita.

To tatou Faaora o te Arii no te Hau, te Faaora rahi, te taata hoê roa e nehenehe e tamâ ia tatou i te hau‘a ino o te hara e i te ta‘ero o te te‘ote‘o, e ia taui i to tatou aau orure hau ei aau faafariuhia e te fafau. E mea mure ore To’na Taraehara e no tatou paatoa ho‘i te reira.

Te aniraa i horo‘ahia i te Ati Nephi ra, a utuutu ai Oia ia ratou ra i roto i to’na huru Mesia ti‘afaahou, te vai noa ra te reira no outou e no‘u nei : « E feia ma‘i to outou ? A hopoi mai i ônei. E piri‘o‘i anei to outou, e matapo, e lepera, e hapepa, e vava, e feia roohia i te tahi huru ma‘i ? A hopoi mai ia ratou i ônei e na‘u e faaora ia ratou. »14

Aore roa hoê o outou i faaru‘e i to outou maitai hopea. E nehenehe outou e taui, e nehenehe outou e ho‘i mai, e nehenehe outou e titau i te aroha. A haere mai i te Taata Hoê roa e nehenehe e faaora, ei reira e itehia ai ia outou te hau. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia : Te Hoê Arata‘i no te Ohipa Misionare (2004), i roto i te api tapo‘i.

  2. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 64:34; faahauhia te papa‘i opa.

  3. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 4:2; 59:5 ; faahauhia te papa‘i opa.

  4. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 4:2.

  5. Alama 23:7 ; faahauhia te papa‘i opa.

  6. Alama 23:6.

  7. Mosia 2:37; Alama 3:18; hi‘o atoa Moromona 2:15.

  8. Alama 41:11.

  9. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 112:13; faahauhia te papa‘i opa.

  10. 3 Nephi 18:32.

  11. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 121:37, 38.

  12. Ioane 3:17.

  13. James E. Faust, « Obedience : The Path to Freedom », Liahona, Tiurai 1999, 55, 53 ; Ensign, Me 1999, 47, 45.

  14. 3 Nephi 17:7; faahauhia te papa‘i opa.