2010–2019
“Haʻu Kiate Au mo e Loto Fakamātoato Moʻoni, pea Te u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu”
ʻOkatopa 2010


“Haʻu Kiate Au mo e Loto Fakamātoato Moʻoni, pea Te u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu”

Ko hotau Fakamoʻuí ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e Faifakamoʻui Lahí, pea ko Ia pē tokotaha te Ne lava ke fakamaʻa moʻoni kitautolu mei he nunuʻa ʻo e angahalá.

Te u vahevahe ha pōpoaki ʻo e fakanonga mo e fakamoʻui ki ha taha pē ʻoku ongoʻi tuenoa pe liʻekina, mole e nonga ʻo e ʻatamaí pe lotó, pe ongoʻi kuo ʻosi ho faingamālié. ʻE maʻu e fakamoʻui kakató mo e melinó he toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí.

ʻI hoku taʻu fitú, ne u nofo he Muitolotolo ʻo ʻAlepeá, ne faʻa talamai ʻe heʻeku ongomātuʻá ke tui maʻu pē hoku suú, pea ne mahino pē hono ʻuhingá. Ne u ʻilo ʻe maluʻi ʻe he suú hoku vaʻé mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e toafá, hangē ko e ngatá, sikopió, mo e talatalá. ʻI ha pongipongi ʻe taha hili ha kemi he toafá, ne u fie ʻalu ʻo takatakai, ka ne ʻikai te u fie tui hoku suú. Ne u pehē ko ha kiʻi ʻeva nounou pē, pea te u ofi mai pē ki he kemí. Ne ʻikai te u tui sū, kae tui silipa. Ne u pehē loto pē ko e silipá ko e faʻahinga sū—ia ʻe taha. Pea sai pē, he ko e hā ha meʻa ʻe hoko?

ʻI heʻeku lue atu he ʻoneʻone mokomokó—ʻi hoku silipá—ne u ongoʻi hangē ha talatala ʻoku tuʻu ʻi hoku vaʻé. Ne u sio hifo ʻoku ʻikai ko ha talatala, ka ko ha sikopio. ʻI heʻeku ʻilo ko e sikopió mo ʻilo e meʻa ne hokó, ne kamata ke totolo hake e langá ʻi hoku vaʻé. Ne u puke e konga ki ʻolunga hoku vaʻe ke taʻofi e mafola hake ʻa e langá, pea ne u ui tokoni. Ne lele mai ʻeku ongomātuʻá mei he kemí.

ʻI he feinga ʻeku tamaí ke tā ʻaki e sikopióe sāvolo, ne feinga ha taha lahi ko homau kaungāmeʻa ne kau he kemí ke toʻo e koná mei hoku vaʻé. Ne u pehē he taimi ko iá, te u mate. Ne utangi ʻi hono fakaheka au ki he kaá ʻo leleakiʻi ki he falemahaki ofi tahá, ʻa ia ʻoku houa ʻe ua hono mamaʻó. Ne fuʻu langa ʻaupito hoku vaʻé lolotonga e fononga ki falemahakí, pea ne u pehē pē te u mate.

ʻI heʻemau aʻu ki falemahakí, ne fakapapauʻi mai ʻe he toketaá ko e kau valevalé pē mo e niʻihi ʻoku fasimanavá ʻe fakatuʻutāmaki ki ai e huhu ʻa e faʻahinga sikopio ko iá. Naʻá ne huhu fakaongonoa au, pea ongonoa ai hoku vaʻé ʻo ʻikai toe langa. Hili ha houa ʻe 24, kuo ʻosi e langa mei he huhu ʻa e sikopió. Ka naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga.

Ne u ʻilo ne ʻikai ʻuhinga ʻeku ongomātuʻá ke tui suú ke tui silipa; pea ne u lahi feʻunga ke ʻilo ʻoku ʻikai ke tatau e malu ʻa e silipá mo e suú. Ka ʻi he pongipongi ko iá he toafá, ne u tuku e meʻa naʻá ku ʻilo naʻe totonú; ne u tukunoaʻi e meʻa ne toutou akoʻi heʻeku ongomātuʻá. Ne u fakapikopiko mo fakafepaki, peá u fua hono kanongatāmakí.

ʻI heʻeku lea atu kiate kimoutolu kau talavou loto-toʻá, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi hoʻomou tamaí, kau faiako, kau taki, mo e kaungāmeʻa, ʻa ia ʻoku nau feinga faivelenga ke mou hangē ko ia ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí. Ka ʻoku ou fakamoʻoni mei he meʻa ne u aʻusia ʻi heʻeku kei tamasiʻí, pea ʻi heʻeku fuʻu tangatá, ʻe hoko maʻu pē ha ngaahi nunuʻa ʻoku ʻikai manakoa mo maumau fakalaumālie ʻi hono liʻaki e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ko e fakapikopiko pe ko e fakafepaki. Neongo, ne ʻikai fakatuʻutāmaki e huhu ʻa e sikopió, ka naʻe hoko ai ha mamahi lahi mo e loto hohaʻa kiate au mo ʻeku ongomātuʻá. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakapikopiko pe fakafepaki ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau ʻilo e ngaahi fekaú mo e tuʻunga moʻui kuo tau fuakava ke tauhí. ʻI heʻetau fili ha hala kehe mei he hala totonú, ʻa ia ne akoʻi mai ʻe he ongomātuʻá mo e kau takí, pea fakapapauʻi mai ki hotau lotó ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hangē pē ia ko e lue silipa, ʻikai ko e sū he toafa ʻoneʻoné. ʻOku tau feinga ke fakatonuhiaʻi ʻetau fakapikopikó pe fakafepakí. ʻOku tau pehē ʻoku ʻikai hala e meʻa ʻoku tau faí, ʻoku ʻikai mahuʻinga, pea he ʻikai ha meʻa fakamamahi ʻe hoko kapau te tau kiʻi tukuange e vaʻa ukameá. Mahalo ʻoku tau fiemālie pē he fakakaukau ʻoku fai ia ʻe he taha kotoa—pe kovi ange kinautolu—he ʻikai uesia kitautolu ia. ʻOku tau pehē ʻoku tau makehe pea he ʻikai ha nunuʻa kapau ʻe maumauʻi ia. ʻOku tau fakafisi, pea loto ke “talangofua kakato”1—pē ki ai he taimi niʻihi, ʻo hangē ko ʻene ʻasi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí—pea ʻikai foaki kakato hotau lotó ki he ʻEikí. Pea tau faingataʻaʻia leva.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá “ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEiki ʻa e lotó,2 pea ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau ʻofa ki he ʻEikí mo tauhi kiate ia ʻaki “[hotau] lotó kotoa.”3 Ko e talaʻofá leva te “tau tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí” mo foki ki Hono ʻaó.4

ʻI he Tohi ʻa Molomoná naʻe tuku ʻe he kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻenau ngaahi meʻataú, pea tanu kinautolu ʻo fuakava he ʻikai ke nau toe tauʻi honau kāingá. Ka naʻe hulu ange e meʻa ne nau faí. “Naʻa nau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni” koeʻuhí “he naʻa nau tuku hifo ʻa e ngaahi mahafu naʻa nau angatuʻuʻakí, ʻo ʻikai te nau toe tauʻi ʻa e ʻOtuá.”5 Naʻe kakato mo moʻoni ʻenau uluí he “naʻe ʻikai ke nau toe hē.”6

Ka kimuʻa ʻi heʻenau uluí, manatuʻi e tuʻunga ne nau ʻi aí: naʻa nau moʻui ʻi he meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ko e “angatuʻu fakahāhā ki he ʻOtuá.”7 Kuo tauteaʻi kinautolu ʻe honau loto angatuʻú ke nau “ʻi he tuʻunga ʻoku faikehekehe mo e anga ʻo e fiefiá” koeʻuhí kuo nau “hē mei he anga ʻo e ʻOtuá.”8

ʻI he taimi ne tuku hifo ai ʻenau meʻatau ʻo e angatuʻú, ne nau feʻunga ke maʻu e fakamoʻui mo e melino ʻa e ʻEikí, pea te tau lava ‘o fai e meʻa tatau. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, “Kapau ʻe ʻikai te nau fakafefeka honau lotó, mo fakakekeva ʻa honau kiá kiate au, ʻe fakatafoki ʻa kinautolu, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.9 ʻOkú ta tali ʻEne fakaafé ke “tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa [kimoutolu].”10

Fakafehoanaki e fakamoʻui fakaofó ni mo e meʻa ʻoku hokó “ʻo ka tau ka feinga ke ʻufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá pe fakafiemālieʻi ʻetau loto-hīkisiá, [pe] ko ʻetau kakapa taʻeʻaongá. …ʻOku mahuʻi atu leva ʻa e ngaahi langí; ʻoku mamahi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí” pea liʻaki kitautolu “ke ʻakahi ʻa e ngaahi meʻa māsilá…pea fakafili ki he ʻOtuá.”11

Ngaahi tokoua, ʻoku tau maʻu pē ʻa e fakamoʻuí mo e fiemālié ʻi heʻetau omi ki he veʻe vaʻe ʻo e Fai Fakamoʻui Maʻongoʻongá, ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Kuo pau ke tuku hifo ʻetau ngaahi meʻatau ʻo e angatuʻú (pea ʻoku tau takitaha ʻilo pē kinautolu). Tuku ʻetau fai angahalá, laukaú, mo e hīkisiá. Kuo pau ke tuku ʻetau holi ke muimui ki he māmaní, ki he fakaʻapaʻapa mo e lāngilangi ʻo e māmaní. Kuo pau ke tuku ʻetau fakafili ki he ʻOtuá kae, foaki hotau lotó kotoa kiate Ia. Pea te Ne lava ke fakamoʻui kitautolu. Pea lava ke Ne fakamaʻa kitautolu mei he angahala kovi tahá.

“He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani; ka koeʻuhí ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.”12

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo pehē:

“Ko e taimi ʻoku hoko ai e talangofuá ko haʻatau taumuʻá, ʻoku ʻikai ke toe faingataʻa ia; ʻoku ʻikai hoko ia ko ha maka tūkiaʻanga, ka ʻoku hoko ia ko ha maka ke fai ʻaki ha langa. …

“… ʻOku fakatauʻatāinaʻi moʻoni kitautolu ʻe he talangofuá. Ko e lahi ange ʻetau talangofua ki he moʻoni kuo ʻosi fakahā maí, ko e lahi ange ia hono fakatauʻatāinaʻi kitautolú.”13

ʻI he uike kuo ʻosí ne u feʻiloaki mo ha tangata taʻu 92 ne kau he ngaahi feingatau lahi ʻo e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní. Kuó ne hao mei he lavelavea lalahi ʻe tolu, ko e taha mei ha pā ʻa ha foʻi maina he meʻalele ne fononga aí, ʻo mate ai e fakaʻulí. Naʻá ne ako kuo pau ke te muimui pē he hala ʻoku lele ai e meʻalele ʻi muʻá kae hao mei he mainá. Ka afe ki he mataʻú pe hemá ʻe lavea—pea ko e moʻoni ne hoko—ʻo mate ai.

Kuo toutou talamai ʻe hotau kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau takí mo e mātuʻá, e hala ke tau ʻalu ai ke hao mei he fakaʻauha fakalaumālié. Kuo nau ʻilo e hala ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha mainá (pe sikopió), pea nau fakaafe mai ke tau muimui ange. ʻOku lahi ha ngaahi tauhele fakatuʻutāmaki te ne fakatauveleʻi ke tau afe. Te tau hangatonu atu ki he fakaʻauhá kapau te tau ʻahiʻahiʻi e faitoʻo konatapú, ʻolokaholó, ponokalafí, pe angaʻuli ʻi he ʻinitanetí pe ʻi ha vaʻinga vitiō. ʻE lava ke tau mate fakalaumālie ʻi haʻatau afe ki hema pe mataʻu mei he hala totonú ʻo tatau pē pe ko ʻetau fakapikopiko pe angatuʻu. ʻOku ʻikai ha fakaʻatā makehe mei he laó ni.

Kapau kuo tau hē mei he halá, ʻe lava ke tau liliu, te tau lava ʻo foki, ʻe lava ke toe maʻu e fiefia mo e nonga ʻi hotau lotó. Te tau ʻilo ʻe maʻu ai ha fiemālie lahi ʻi he foki ki he hala kuo toʻo mei ai e mainá.

He ʻikai nonga ha taha ʻi ha feituʻu fonu mainá.

Ko hotau Fakamoʻuí e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e fai Fakamoʻui Maʻongoʻongá, ko Ia pē te Ne lava ʻo toʻo e mamahi ʻo e angahalá mo e kona ʻo e hīkisiá, pea liliu hotau loto angatuʻú ki ha loto kuo ului mo fakafuakavaʻi. Ko ʻEne Fakaleleí ʻoku taʻe-fakangatangata ʻo tau kau kotoa ki ai.

ʻOku kei fai pē kiate kitaua ʻa e fakaafe tatau ne fai ki he kau Nīfaí, he taimi naʻá Ne hāʻele atu ai ko e Kalaisi kuo toetuʻú: “ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? Mou ʻomi ʻa kinautolu ki heni. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ketu, pe kui, pe heke, pe pipiki, pe kilia, pe mate ha kupu ʻo honau sinó, pe tuli pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha? ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.14

ʻOku teʻeki ai ke liʻaki ʻe ha taha ʻiate kimoutolu hono faingamālie fakaʻosí. Te ke lava ke liliu, te ke lava ke foki mai, te ke lava ke maʻu e ʻaloʻofá. Haʻu ki he Tokotaha ko Ia pē te Ne lava ke fakamoʻuí, pea maʻu ai e nongá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.