2010–2019
Loto-toʻa he Tauhi Fānaú
ʻOkatopa 2010


Loto-toʻa he Tauhi Fānaú

Ko e meʻa ‘oku fie maʻu moʻoni ʻe māmaní ko ha ngaahi faʻē mo e tamai lototoʻa he tauhi fanaú ʻoku ʻikai ke nau ilifia ke lea pea taukaveʻi ha meʻá.

ʻOku ou fie lea ki he mātuʻa ʻa e toʻu tupú. Ko homou toʻu tupu lelei mo longomoʻuí ko e kahaʻu ia ʻo e Siasí pea ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻohofi ai kinautolu ʻe he filí. ʻOku fanongo mai he ʻahó ni ki he Konifelenisí ha ngaahi faʻē mo e tamai faivelenga, ʻoku mou lotua ha tali ke tokoni ki hono tataki hoʻomou fānaú ʻi he ngaahi taʻu mahuʻingá ni. ʻOku mahuʻinga e kaveingá ni kiate au he kuo lalahi hoku makapuná pea nau ʻi he toʻu tupú. ʻOku ʻikai ha mātuʻa ʻe haohaoa pe ha tali faingofua, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo falala ki ai.

Ko e kaveinga ʻo e Mutuale ʻa e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí ki he 2010 naʻe toʻo ia mei he tohi ʻa Sōsiuá. ʻOku kamata ʻaki ʻa e, “Ke ke mālohi koe peá ke loto toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē” (Sōsiua 1:9). ʻE hoko e kupuʻi lea mei he folofolá ni ko ha kaveinga lelei ia maʻá e mātuʻá foki. Ko e meʻa ʻoku fie maʻu moʻoni ʻe mamaní ko ha ngaahi faʻē mo e tamai lototoʻa he tauhi fanaú ʻoku ʻikai ke nau ilifia ke lea pea taukaveʻi ha meʻa.

Fakakaukau ange ʻoku tangutu ho ʻofefiné he halanga lēlué, pea ʻokú ke ongoʻi e ifi mai ʻa e lēlué. Te ke fakatokanga ange ke mavahe mei he halá? Pe te ke kiʻi momou, telia naʻá ne pehē ʻokú ke fuʻu fakapōpula? Ka ʻikai ke ne tokanga ki hoʻo fakatokangá, te ke fakavave nai ke ʻave ia ki ha feituʻu ʻoku malú? Ko e meʻa ia te ke faí! ʻE mālohi ange hoʻo ʻofa ki ho ʻofefiné ʻi he ngaahi fakakaukau kehe kotoa pē. Te ke mahuʻingaʻia heʻene moʻuí ʻo mahulu hake ia ʻi heʻene loto lelei atú.

ʻOku vave tatau e hoko ʻa e faingataʻá mo e ʻahiʻahí ki hotau toʻu tupú ʻo hangē ko e vave mo e mālohi ʻo ha lēlue. ʻOku fakamanatu mai ʻi he fanongonongo ki he fāmilí ko e fatongia ʻo e mātuʻá ke maluʻi ʻenau fānaú.1 ʻOku ʻuhinga ia ki he fakalaumālié mo fakatuʻasinó fakatouʻosi.

ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo kau ki he akonakiʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻí hono foha talangataʻá. Ne fai ʻe Kolianitoni ha fehālaaki lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ki he kau Sōlamí. Ne feʻunga e ʻofa ʻa ʻAlamā kiate iá ke ne lea hangatonu ki he palopalemá. Naʻá ne fakahā ʻa ʻene loto mamahi ʻi he angaʻuli ʻa hono fohá peá ne fakamatala kiate ia e ngaahi nunuʻa mamafa ʻo ʻene angahalá.

ʻOku ueʻi fakalaumālie au he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai e ngaahi lea fakalotolahi ʻa ʻAlamaá: “Pea ko ʻeni ʻoku folofola ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au: Fekau ki hoʻo fānaú ke failelei … ; ko ia ʻoku ou fekau kiate koe, ʻe hoku foha, ko e meʻa ʻi he manavahē ki he ʻOtuá, ke ke tuku hoʻo ngaahi fai hiá” (ʻAlamā 39:12). Naʻe hoko hono taʻofi kei taimi heʻene tamaí, ko ha liliu ʻanga ia kia Kolianitoni. Hili ia naʻá ne fakatomala pea hoko atu ʻene ngāue faivelengá. (vakai,ʻAlamā 42:31; 43:1–2).

Fakafehoanaki e sīpinga ʻa ʻAlamaá mo ha tamai ʻe taha mei he folofolá, ko ʻĪlai he Fuakava Motuʻá. Ne ngāue ʻa ʻĪlai ko ha taulaʻeki lahi ʻi ʻIsileli ʻi he taimi ne kei tamasiʻi ai e palōfita ko Samuelá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he folofolá hono valokiʻi fefeka ia ʻe he ʻEikí “ko e meʻa ʻi he faiangahala lahi hono ongo fohá, pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ʻa kinaua” (1 Samuela 3:13). Naʻe ʻikai pē ke fakatomala e ongo foha ʻo ʻĪlaí, pea naʻe faingataʻaʻia kotoa ai ʻa ʻIsileli koeʻuhí ko ʻena angahalá. ʻOku akoʻi mai ʻe he talanoa kia ʻĪlaí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ilifia e mātua ʻoku ʻofa heʻenau fānaú.

Ne fakamanatu mai ʻe ʻEletā Siō J. Kulisiteniseni he konifelenisi lahi ʻo e ngaahi taʻu kuo hilí: “ʻoku ʻikai ko ha feʻauhi manakoa e fatongia fakaemātuʻá.”2 ʻI he laumālie tatau, ne fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili, “ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku tau manavahē ai ki heʻetau fānaú—ʻo ilifia ke faleʻi kinautolu telia naʻa tau fakaʻitaʻi kinautolu.”3

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne fie ʻeva he fakaʻosinga ʻo e uiké, ʻa homa foha taʻu 17 mo hono ngaahi kaungāmeʻá, pea ko ha tamaiki tangata angalelei kotoa ʻeni. Naʻá ne kole ha ngofua ke ʻalu. Ne u fie ʻio ange, ka ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ne ʻikai ke u fiemālie ai ki he ʻevá ni. Ne u vahevahe e ongo ne u maʻú mo hoku uaifí, pea naʻá ne poupouʻi au. Naʻá ne talamai, “ʻoku fie maʻu ke ta fakafanongo ki he leʻo ko ia ʻo e fakatokangá.”

Ne loto mamahi homa fohá peá ne ʻeke mai e ʻuhinga ne ʻikai ke ma loto ai ke ʻalú. Ne u tali totonu ange pē naʻe ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá. Ne u fakamatalaʻi ange “ʻOku ʻikai pē te u ongoʻi fiemālie ki ai, pea ʻoku ou fuʻu ʻofa ʻiate koe ke tukunoaʻi e ngaahi ongo ko iá.” Ne u fuʻu ʻohovale heʻene pehē mai, “ʻOku sai pē ia, tangataʻeiki. ʻOku mahino pē ia kiate au.”

ʻOku mahino e meʻa lahi ki he toʻu tupú ʻo mahulu ange ia he meʻa ʻoku tau fakakaukau atu ki aí he ʻoku nau maʻu foki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau feinga ke ʻiloʻi e taimi ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālié mo siofi ʻetau tā sīpingá. ʻOku nau ako meiate kitautolu ke tokanga ki hono ueʻi fakalaumālie kinautolú,—ka “ʻikai ke nau ongoʻi fiemālie ʻi ha meʻa” ʻe sai taha pē ke tuku.

ʻOku mahuʻinga ke fāitaha e husepānití mo e uaifí ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia fakaematuʻá. Ka ʻikai ongoʻi fiemālie ha taha ʻi ha faʻahinga meʻa, pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fakangofua ia. Ka ʻikai ongoʻi fiemālie ha taha ʻi ha heleʻuhila, faiva he televīsoné, keimi vitiō, paati, kofu, vala kaukau tahi, pe ha ʻekitivitī he ʻInitanetí, loto-toʻa ke mo fepoupouaki pea talaange ʻikai.

ʻOku ou fie vahevahe atu ha tohi mei ha faʻē loto mamahi. Ne mōlia atu e laumālié mei heʻene tamasiʻí ʻo ne māmālohi pē he Siasí. Naʻá ne fakamatalaʻi e founga ne hoko ai ʻení: “Ne u hohaʻa he taimi kotoa ne taʻu hongofulu tupu ai ʻeku tama tangatá, mo feinga ke taʻofi ʻene vaʻinga keimi vitiō ʻoku fai ai e fetauʻakí. Ne u lea ki hoku husepānití mo fakaʻaliʻali ange e fakamatala he Ensign mo e nusipepá ki hono koví. Ka naʻe pehē ʻe hoku husepānití ʻoku sai pē ia. Naʻá ne pehē ke tuku ʻeku hohaʻá he naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe homa fohá e faitoʻo konatapú. Ne u faʻa fūfuuʻi e konga ʻokú ne puleʻi e keimí [controllers) ka ne fakafoki ange pē ia ʻe hoku husepānití. Ne fakaʻau ke faingofua ange ke u fakavaivai… ʻOku ou ongoʻi ʻoku maʻunimā tatau pē ʻa e keimí mo e faitoʻo konatapú, ʻi hono fakafepakiʻí. Te u fai ha meʻa pē ke ʻoua naʻa aʻusia ʻeni ʻe ha mātuʻa kehe.”

ʻE kāinga, ka ʻoku ʻikai ongoʻi fiemālie ho hoá ʻi ha meʻa, fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi ongo ko iá. ʻI haʻo tukunoaʻi ʻo taʻe lea pe fai ha meʻá, ʻe lava ke ke tokoniʻi ai e ʻulungāanga fakatupu ʻauhá.

ʻE lava ke taʻofi ʻe he mātuʻá ha loto mamahi lahi ʻaki hono akoʻi ʻenau fānaú ke fakatoloi e feʻofaʻaki fakakaumeʻá kae ʻoua kuo nau mateuteu ki he nofo-malí. ʻOku fakatuʻutāmaki e ō tauhoa holo mo ha tamasiʻi pe taʻahine ko ha kaumeʻá. ʻOku fakatupu ʻe he “tauhoá” ha ongo fakaeloto fafale pea faʻa iku ki he feohi fafale fakaesinó. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane e fakahokohoko e meʻá ni peá ne fakaʻaongaʻi ia ki heʻene leleí. Te ne fai ha meʻa pē ke ʻoua naʻa ngāue fakafaifekau e kau talavoú, mo taʻofi e mali temipalé.

ʻOku mahuʻinga ke loto-toʻa e mātuʻá ke nau lea pea fai ha meʻa kimuʻa naʻa ikuna ʻa Sētane. Ne akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku tau maʻu e totonu mo e fatongia ke lea fakatokanga ʻi heʻene fekauʻaki mo e angamaʻá.”4

Ne u tui maʻu pē he ʻikai hoko ha meʻa lelei moʻoni he fuoloa e poó, pea ʻoku fie maʻu ke ʻilo ʻe he toʻu tupú e taimi ʻoku tau ʻamanaki atu ke nau foki ai ki ʻapi he poʻulí.

ʻOku ʻi ai e fakapotopoto ʻi he ʻā ʻa e mātuʻá ʻo tali ke foki mai ʻenau fānaú ki ʻapí. ʻE fai ʻe he kau talavoú mo e kau finemuí ha fili lelei ange ʻi heʻenau ʻilo ʻoku kei ʻā ʻenau mātuʻá ʻo tatali ke nau foki ange ke fanongo ki he meʻa ne nau fai he efiafi ko iá pea ʻuma ange ka nau toki mohé.

Tuku muʻa ke u ʻoatu e fakatokanga fakatāutaha ʻo kau ki ha ʻulungāanga ʻoku fai ʻi he ngaahi fonua lahi. Ko ʻeku ʻuhingá ki he mohetaha ʻi he ʻapi ʻo hato kaungāmeʻa. Ne u ʻilo ʻi heʻeku kei pīsopé ko e fuofua taimi ne maumauʻi ai ʻe ha toʻu tupu tokolahi e Lea ʻo e Potó pe Fono ʻo e Angamaʻá ne hoko ia ʻi ha mohetaha. ʻOku nau faʻa ʻuluaki sio he ponokalafí mo fetaulaki mo e kau polisí ʻi heʻenau mohe mavahe mei ʻapí.

ʻOku mālohi ange e teke ʻa e mālohi fakatoʻú he mavahe ʻetau fānaú meiate kitautolú, pea hōloa honau ngaahi maluʻí he fuoloa e poʻulí. Ka ʻi ai ha taimi ʻoku ʻikai te ke fiemālie ai ki ha ʻekitivitī ʻoku fai poʻuli, loto-toʻa ke ke tali e leʻo ʻo e fakatokanga ko ia ʻi lotó. Lotua maʻu pē ke maluʻi hoʻo fānau mahuʻingá.

ʻOku ʻikai ko e loto-toʻa he tauhi fānaú ke “ʻikai” maʻu pē. ʻOku fie maʻu foki ke loto-toʻa e mātuʻá ʻo tali e faleʻi ʻa e kau palōfita ʻo onopōní. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he kau taki hotau siasí ke fokotuʻu ha sīpinga ʻo e anga-māʻoniʻoní ʻi hotau ʻapí. Fakakaukau ki he tefitoʻi founga ʻe nima ʻoku ʻi ai e mālohi ke fakamālohia hotau toʻu tupú: lotu fakafāmili, ako folofola fakafāmili, efiafi fakafāmili ʻi ʻapi, maʻu meʻatokoni fakafāmili fakatahá mo hono ʻinitaviu taha taha maʻu pē e fānaú.

ʻOku fie maʻu e loto-toʻá ke tānaki mai ai e fānaú mei he meʻa ʻoku nau lolotonga faí pea lotu fakafāmili fakatahá. ʻOku fie maʻu e loto-toʻá ke tāmateʻi ai e televīsoné mo e komipiutá, pea fakahinohinoʻi ho fāmilí ʻi he ngaahi peesi ʻo e folofolá he ʻaho kotoa. ʻOku fie maʻu ha loto-toʻa ke fakafisingaʻi ha ngaahi fakaafe kehe he pō Mōnité, kae lava ke ke tuku mavahe ha taimi he efiafi ko iá maʻa ho fāmilí. ʻOku fie maʻu ha loto-toʻa mo ha loto lahi ke fakaʻehiʻehi mei he tōtuʻa hono fakafemoʻuekinaʻi ho taimí, kae lava ke ke ʻi ʻapi mo ho fāmilí ki he houa kai efiafí.

Ko e taha e ngaahi founga lelei taha ʻe lava ke tau tākiekina ai hotau ngaahi foha mo ʻofefiné, ko hono faleʻi kinautolu ʻi ha ʻinitaviu fakafoʻituitui. Te tau ʻilo e ngaahi holi honau lotó ʻi haʻatau fakafanongo fakalelei, tokoni ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku māʻoniʻoní, pea vahevahe e ngaahi ongo fakalaumālie kuo tau maʻu ʻo kau kiate kinautolú. ʻOku fie maʻu ha lototoʻa ki he fai faleʻí.

Fakakaukau ki he meʻa ʻe aʻusia ʻe he toʻu tangata kei tupu haké kapau ʻe fakahoko e founga ʻe nimá ni he ʻapi kotoa. ʻE hangē ʻetau toʻu tupú ko e kau tau ʻa Hilamaní: ʻo ʻikai mole ha taha (vakai, ʻAlamā 57:25–26).

Ko ha ngāue fakatupu loto fakatōkilalo e tauhi fānaú ki he toʻu tupu ʻo e kuonga fakaʻosí ni. ʻOku feinga ʻa Sētane mo hono kau muimuí ke tukuhifo e toʻu tangatá ni; ʻoku falala e ʻEikí ki ha mātuʻa loto-toʻa ke ʻohake kinautolu. Ngaahi mātuʻá, “Ke ke mālohi koe pea ke loto-toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē” (Sosiua 1:9). ʻOku ou ʻilo ʻoku fanongo mai e ʻOtuá pea te ne tali hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku poupou mo tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí e mātuʻa loto-toʻá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

  2. Joe J. Christensen, “Rearing Children in a Polluted Environment,” Ensign, Nov. 1993, 11.

  3. Robert D. Hales, “ʻAki e ʻOfa Kotoa ʻa ha Mātuʻa Angaʻofa: Ko ha Pōpoaki ʻo e ʻAmanaki Lelei ki he Ngaahi Fāmilí,” Liahona, Mē 2004, 90.

  4. Boyd K. Packer, “Our Moral Environment,” Ensign, May 1992, 67.