2010–2019
Ko Hono Ako mo Akoʻi ‘o e Ongoongoleleí
ʻOkatopa 2010


Ko Hono Ako mo Akoʻi ‘o e Ongoongoleleí

Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e tōʻonga mo e laumālie ʻoku faiako ʻaki ʻe he faiakó.

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke kamata ʻaki ʻeku leá he pongipongí ni ʻaki haʻaku pehē, “Mālō hoʻomou lelei kalasi.”

Ko ʻeku pōpoakí kiate kinautolu kotoa kuo ui ke faiako ʻi ha houalotu, ʻo tatau pē pe ko e toki papi ului foʻou koe ki he Siasí pe kuó ke faiako taʻu lahi.

He ʻikai te u lea ki he “founga” fakafaiakó ka te u lea ki he “founga” akó. ʻE lava ke ʻi ai ha faikehekehe lahi he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he faiakó mo ia ʻoku fanongo ki ai pe ako ʻe kinautolu he kalasí.

Fakakaukau ki ha faiako naʻá ne fai ha liliu ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā e meʻa fekauʻaki mo ia ʻoku tupu ai haʻo manatu ki ha meʻa naʻá ne akoʻi, fie ʻilo ai ʻa e moʻoní ʻiate koe pē, fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí pea ngāue kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāué—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ke akó? Ko e hā ne kehe ai e faiakó ni mei he toengá?

Ne pehē ʻe ha faiako mo ha tokotaha faʻutohi lavameʻa: “Ko e meʻa mahuʻinga taha he akó ko e tōʻongá. ʻA e tōʻonga ʻa e faiakó.”1

Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai mahuʻinga he akó ia ʻa e fuoloa e kau ʻa e faiakó ki he Siasí pe ko e lahi e taukei fakafaiako ʻa ha taha pea aʻu pē ki heʻene ʻilo ki he ongoongoleleí pe founga fakafaiakó. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e tōʻonga mo e laumālie ʻoku faiako ʻaki ʻe he faiakó.

Ne fai ʻe ʻEletā Sefilī R.Hōlani e talanoá ni ʻi ha fakataha ako fakaemāmani lahi: “Kuo taʻu lahi ʻeku saiʻia he talanoa ne toutou fai ʻe Palesiteni Peeka ʻo fekauʻaki mo e faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻa Viliami ʻE. Pāleti ʻi heʻene kei tamasiʻí. Ne ui ha tangata Tenimaʻake toulekeleka ke faiako ki ha fānau tangata longomoʻui. Ne ʻikai poto he lea ʻa e fonuá; kei mālohi ʻene tō faka-Tenimaʻaké; fuʻu motuʻa pea nimaʻi ngoue. Ka naʻe pau ke faiako ki he kau talavou taʻu 15 taʻemanongá ni. Neongo e fakakaukau mo e taumuʻá kotoa, naʻe hangē pē ʻoku taʻetotonú. Ka naʻe faʻa pehē ʻe Misa Pāleti—pea ko e konga ʻeni ne faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Pēká—ne akoʻi kinautolu ʻe he tangatá ni ʻo nau hao mei he ngaahi faingataʻá, fakalaka ʻi he ngaahi fakangatangata kotoa, peá ne aʻu ʻa e tangatá ni ki he loto ʻo e fānau taʻu 15 taʻemanongá ni, ʻo liliu ʻenau moʻuí. Ko e fakamoʻoni leva ʻeni ʻa Misa Pāletí ‘ʻNe mei lava pē ke fakamāfanaʻi hotau nimá ʻi he māfana ʻo ʻene tuí.’ ”2

ʻOku ʻofa e kau faiako lavameʻá ʻi he ongoongoleleí. ʻOku nau vēkeveke ki ai. Koeʻuhí ʻoku nau ʻofa heʻenau fānau akó, ʻoku nau fie maʻu ke nau maʻu pea aʻusia e ongo tatau. Ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ko hono vahevahe atu ia hoʻo ʻofa ki he ongoongoleleí.

ʻE kāinga, ʻoku ʻikai akoʻi e tōʻonga moʻui ʻa e faiakó; ka ʻoku maʻu ia.3

ʻE fēfē leva haʻatau fakatupulaki e tōʻonga moʻuí ke te hoko ko ha faiako lavameʻá? ʻOku ou fie lea ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe fā ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.

ʻUluakí, ako fakamātoato e folofolá. He ʻikai ke tau ʻofa he meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló. Fakatupulaki ha ʻulungāanga ʻo e ako folofola fakaʻahó ʻo kehe mei hoʻo teuteu lēsoní. Kimuʻa pea tau lava ke akoʻi e ongoongoleleí, kuo pau ke tau ʻilo ia.

ʻOku kei manatu ʻofa ʻa Palesiteni Monisoni ki heʻene faiako Lautohi Faka-Sāpaté heʻene kei tamasiʻí. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku kei siʻí, ne tākiekina au ʻe ha faiako fakalaumālie moʻoni, naʻe fakafanongo mo ne ʻofa ʻiate kimautolu. Ko hono hingoá ko Lusi Kētisi. Naʻá ne akoʻi kimautolu ʻi heʻemau kalasi Lautohi Faka-Sāpaté fekauʻaki mo hono fakatupu ʻo e māmaní, Hinga ʻa ʻĀtamá mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú. Naʻá ne ʻomi ha kau fakaafe fakalāngilangi ki hono lokiakó, hangē ko Mōsese, Sosiua, Pita, Tōmasi, Paula pea mo Kalaisi foki. Neongo ne ʻikai ke mau mamata kiate kinautolu, ka ne mau ako ke ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi mo faʻifaʻitaki kiate kinautolu.”4

Ne lava ʻe Lusi Kētisi ʻo fakaafeʻi mai e niʻihí ni ki hono lokiakó he naʻá ne ʻilo kinautolu. Ko hano ngaahi kaungāmeʻa mamae. Koeʻuhí ko e meʻa ko iá, ne ako foki ʻene kalasí ke “ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi mo faʻifaʻitaki kiate kinautolu.”

Ne folofola e ʻEikí kia Hailame Sāmita, “ʻOua ʻe feinga ke malangaʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá.”5 ʻOku kaungatonu e fakatokangá ni kiate kitautolu.

Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fekumi ʻi he folofolá,6 keinanga ai7 pea [mataʻikoloaʻaki].8 ʻI heʻetau fekumi fakamātoato mo fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻEikí, te tau maʻu ai Hono Laumālié. Te tau ʻiloʻi lelei ange ai Hono leʻó.9

Hili hono ui au ko ha palesiteni fakasiteikí, ne akoʻi ʻemau kau palesitenisī fakasiteikí ʻe ha Fitungofulu Fakaʻēlia. Lolotonga e akó, ne u fehuʻi peá ne tali mai, “Ko ha fehuʻi lelei ia. Tau kumi e talí he Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí.” Ne mau kumi he tohi tuʻutuʻuní pea naʻe ʻi ai e tali ki heʻeku fehuʻí. Ne u toe fehuʻi he konga kimui ʻo e akó. Naʻá ne toe tali pē, “Fehuʻi lelei. Tau kumi he tohi tuʻutuʻuní.” Ne ʻikai te u toe fehuʻi. Ne u pehē ʻe sai ke u lau e tohi tuʻutuʻuní.

Kuó u pehē ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e tali tatau ʻi heʻetau ʻave kiate Ia ʻetau ngaahi hohaʻá mo e fehuʻí. ʻE lava ke Ne pēhe, “Ko ha fehuʻi lelei ia. Kapau te ke toe lau ʻa e ʻAlamā vahe 5 pe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 76, te ke manatuʻi kuó u ʻosi lea kiate koe ʻi he meʻá ni.”

ʻE kāinga, ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻo langí ke toutou fakamanatu fakafoʻituitui mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kuó Ne fakahā kiate kitautolu fakalūkufuá. Ko e folofolá ko e ngaahi lea ia ʻa Kalaisí. Ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Uá, fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ke akó. ʻI he fakaʻamu ʻa Hailame Sāmita ke kau ki he ngāue maʻongoʻonga ʻo e kuonga ní, ne folofola ʻa e ʻEikí kiate ia, “Vakai ko hoʻo ngāué ʻeni ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻio, ʻaki ho iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa.”10 ʻI heʻetau hoko ko e kau faiakó, ko ʻetau tefitoʻi ngāue mahuʻingá ko hono tauhi e ngaahi fekaú ʻaki hotau iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa.

Tolú, kumi ki ha tokoni fakalangi. Tautapa ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa ke maʻu Hono Laumālié. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié, ʻe ʻikai te mou faiako.”11 Ko hono ʻuhingá, neongo te ke faiako kotoa ʻaki e ngaahi founga fakafaiako totonú, kae ʻikai ʻaki e Laumālié, ʻoku ʻikai hoko moʻoni ha ako ia.

Ko e fatongia e faiakó ke “tokoniʻi e fakafoʻituituí ke ne fatongia ʻaki hono ako e ongoongoleleí—ke langaki ʻiate kinautolu ha holi ke ako, mahino mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí.”12 ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku totonu ke ʻoua ʻe lahi ʻetau tokanga ki heʻetau faiakó ka ki he founga te tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí.13

Ko e fē e taimi fakamuimuitaha ne ke lotu ai ʻo kole ki he ʻEikí ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono tokoniʻi hoʻo lēsoní ka ke tokoni atu ke ke ʻilo mo feau e fie maʻu ʻa e fānau ako ʻi hoʻo kalasí? ʻOku ʻikai ha kalasi ʻe fuʻu lahi ʻo ʻikai lava ke tau lotua ha tataki fakalaumālie ki he founga ke tokoni ai ki he tokotaha ako kotoa.

ʻOku fakanatula pē ke ongoʻi taʻefeʻunga e faiakó. Kuo pau ke mahino “ʻoku ʻikai lava ke fai ha fetuʻutaki fakalaumālie mo e ʻEikí pea mo Hono Laumālié ʻo makatuʻunga ʻi honau taʻu motuʻá, tuʻunga fakamatuʻotuʻá pe ko e ako fakaʻatamaí.”14

ʻOku pau e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí. Kapau te ke fekumi fakamātoato ʻi he folofolá pea mataʻikoloaʻaki e ngaahi lea ʻo e moʻuí, kapau te ke tauhi e ngaahi fekaú ʻaki ho lotó kotoa pea lotua e fānau akó kotoa, te ke fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea te ke maʻu fakahā.15

Faá, kāinga,ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea ngāue leva ʻo ʻoua ʻe toloi, pea fakatatau mo e ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú.

Ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “ʻOku tau leʻo. ʻOku tau tatali. ʻOku tau fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. Pea ʻi he taimi ʻe lea mai aí, ʻoku talangofua ki ai ʻa e tangata mo e fefine potó. Kuo pau ke ʻoua naʻa fakatoloi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié.”16

Kuo pau ke ʻoua te ke ilifia ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí pea fakahoko e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku ʻoatu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ki ho lotó. Mahalo te ke ongoʻi taʻefiemālie he kamataʻangá ka ʻoku ou palōmesi atu ko e ngaahi taimi lelei mo fakaʻofoʻofa taha ʻi hoʻo faiakó ʻe hoko ia ʻi hoʻo tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻEikí pea muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE fakamālohia ʻe he ngaahi meʻá ni hoʻo tuí pea ʻoatu ha lototoʻa lahi ange ke ngāue ai ʻi he kahaʻú.

Siʻi kau faiako, ʻoku mou hoko ko e taha ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga ʻo e Siasí ni. ʻOku fai atu ʻa e falala toputapu kiate kimoutolu. ʻOku mau ʻofa mo falala atu. ʻOku ou ʻilo kapau te tau fekumi he folofolá pea moʻui taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fakatupulaki ʻe he ʻEikí hotau uiuiʻí mo e ngaahi fatongiá kae lava ke tau fai e fekau ʻa e ʻEikí kuo tuku mai kiate kitautolú. ʻOku ou lotua te tau fai ia, ʻi he huafa o Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. David McCullough, “Teach Them What You Love,” lea ne fai ʻi he ʻaho 9 ʻo Mē 2009, ʻi he Tāpanekale Sōleki Sití, Sōleki Siti, ʻIutā.

  2. Jeffrey R. Holland, “Ko e Akoʻí mo e Ako ʻi he Siasí,” Liahona, Sune 2007, 57.

  3. Vakai, David McCullough, “Teach Them What You Love.”

  4. Thomas S. Monson, “Ko Ha Ngaahi Sīpinga ʻo Ha Kau Faiako Maʻongoʻonga,” Liahona, Sune 2007, 74.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21.

  6. Vakai, Sione 5:39.

  7. Vakai, 2 Nīfai 32:3.

  8. Vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37.

  9. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:36; 84:52.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11: 20.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14.

  12. ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí (1999), 67.

  13. Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 196.

  14. J. Reuben Clark Jr., Ko e Taumuʻa Ke Tulifua Ki Ai ʻa e Siasí ʻi he Akó (lea ne fai ki he kau taki semineli mo e ʻinisititiuti ʻi Aspen Grove, ʻIutā, 8 ʻAokosi, 1938), 6.

  15. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 522.

  16. Thomas S. Monson, “ʻOku Foaki Moʻui e Laumālié,” Liahona, Sune 1997, 4.