2010–2019
ʻOkú Ne Akoʻi Kitautolu ke Tau Liʻaki e Tangata Fakakakanó
ʻOkatopa 2010


ʻOkú Ne Akoʻi Kitautolu ke Tau Liʻaki e Tangata Fakakakanó

ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakamaʻa, fakahaohaoaʻi pea ngaohi kitautolu mo hotau ngaahi ʻapí ke māʻoniʻoni.

ʻI ha pongipongi ʻe taha ne fakataha atu ha fāmili ke ako folofola. ʻI heʻenau fakataha atú ne ongoʻi ʻe he tamaí ha laumālie kovi: ne ʻikai vēkeveke ha niʻihi ʻo e fāmilí ke kau mai. Ne nau lotu fakafāmili pea ʻi he kamata ʻenau ako folofolá, ne fakatokangaʻi ʻe he tamaí ne ʻikai ha folofola ʻa ha taha ʻo hono ngaahi ʻofefiné. Naʻá ne talaange ke ʻalu ʻo ʻomi ʻene folofolá. Naʻá ne fakatoupīkoi, pea hili ha taimi lahi, naʻá ne foki mai ʻo tangutu, peá ne pehē, “Meʻa ní ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻeni he taimí ni?”

Ne fakakaukau e tamaí ne loto ʻa Sētane ke fakatupu ha palopalema ke ʻoua naʻa nau ako folofola. Ne feinga e tamaí ke fiemālie ʻo ne pehē ange: “ʻIo, kuo pau ke fai ia he taimí ni he ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku ʻikai te u fie fai ia ʻe au he taimí ni!”

Ne ʻita e tamaí pea hiki hake hono leʻó ʻo pehē: “Ko hoku ʻapi ʻeni pea te tau lau folofola maʻu pē ʻi hoku ʻapí!”

Ne loto mamahi hono ʻofefiné ʻi heʻene leʻo lahí peá ne toʻo ʻene folofolá ʻo lele ki hono lokí ʻo haʻaki mai e matapaá. Ne tuku ai e ako folofola fakafāmilí: ne ʻikai ha uouangataha mo ha ongoʻi ʻofa ʻi ʻapi.

Ne ʻilo ʻe he tamaí ne hala ʻene meʻa ne faí, ko ia naʻá ne ʻalu ki hono lokí peá ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻá ne kole tokoni ki he ʻEikí, ʻi heʻene ʻilo ne loto mamahi ha taha ʻo ʻEne fānaú, ko ha ʻofefine ne ʻofa moʻoni ai. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke toe fakafoki mai e laumālie ʻofa mo e uouangataha ʻi ʻapí kae lava ke hoko atu ʻenau ako folofola fakafāmilí. Lolotonga ʻene lotú, naʻe haʻu kiate ia ha fakakaukau: “ʻAlu ʻo kole fakamolemole.” Ne hoko atu ʻene lotu fakamātoató ʻo kole ki he laumālie ʻo e ʻEikí ke foki mai ki hono ʻapí. Ne toe haʻu e fakakaukaú, “ʻAlu ʻo kole fakamolemole.”

Naʻá ne fie hoko moʻoni ko ha tamai lelei mo fai e meʻa ʻoku totonú, ko ia naʻá ne tuʻu hake ʻo ʻalu ki he loki hono ʻofefiné. Naʻá ne tukituki tuʻo lahi he matapaá ka ne ʻikai ha tali. Ko ia, naʻá ne fakaava māmālie e matapaá ʻo ʻilo ʻoku tangi halotulotu hono ʻofefiné ʻi hono mohengá. Naʻá ne tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí ʻo pehē ange ʻi he leʻo vaivai, “Fakamolemole. ʻOku ou kole fakamolemole atu he meʻa ne u faí.” Naʻá ne toe pehē ange, “Fakamolemole, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, pea naʻe ʻikai ke u loto ke ʻai koe ke ke mamahi.” Ne lea ʻaki mai leva ʻe he ʻofefiné ʻa e lēsoni ne fie maʻu ʻe he ʻEikí ke akoʻi angé.

Ne tuku ʻene tangí, pea kiʻi fakalongolongo, peá ne toʻo mai ʻene folofolá ʻo ne kumi ki ha veesi. Ne sio pē e tamaí kae huke pē ʻe he ʻofefiné ʻa e folofolá. Naʻá ne maʻu e veesi naʻá ne kumí peá ne lau māmālie ʻi he leʻo vaivai: “He ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, pea kuo pehē ai pē ia talu mei he hinga ʻa ʻĀtamá, pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, angavaivai, anga-malū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa pea loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí.”1

Lolotonga ʻene tūʻulutui hono veʻe mohengá, ne lōmekina ia ʻe he loto-fakatōkilaló peá ne pehē loto pē, “Ne tohi e potufolofola ko iá maʻaku. Kuó ne akoʻi mai ha lēsoni maʻongoʻonga.”

Ne tafoki hono ʻofefiné kiate ia ʻo pehē ange, “Tangataʻeiki, ʻoku ou kole fakamolemole atu. ʻOku ou kole fakamolemole atu.”

Ne ʻilo ʻe he tamaí he taimi pē ko iá naʻe ʻikai ko e lau ange ʻe hono ʻofefiné ʻa e vēsí ki ai ka ko ʻene lau maʻana pē. Naʻá ne fāʻofua kiate ia. Ne toe foki mai e ʻofá mo e uouangatahá ʻi he momeniti ko ʻeni ne na fakalelei aí tupu mei he folofola ʻa e ʻOtuá mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e folofola ko iá ne manatuʻi ʻe hono ʻofefiné mei heʻene ako folofola fakafoʻituituí, pea naʻe ongo ki hono lotó ʻi he māfana ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku totonu ke hoko hotau ʻapí ko ha feituʻu ke nofo’ia ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní. “Ko e ʻapí pē ʻe lava ke fakafehoanaki hono toputapú ki he temipalé.”2 ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻi hotau ʻapí maʻá e tangata fakakakanó. ʻOku faʻa feinga e tangata fakakakanó ke “ʻufiʻufi [ʻene] ngaahi angahalá, pe fakafiemālieʻi [ʻene] loto-hīkisiá, pe ko [ʻene] kakapa taʻeʻaongá, pe ngāue ʻaki ha fakakouna pe puleʻi pe fakamālohiʻi ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, [pea ʻi he taimi ʻokú ne ngāue ai] ʻi ha kihiʻi momoʻi founga taʻe-māʻoniʻoni, vakai, ʻoku mahuʻi leva ʻa e ngaahi langí; ʻoku mamahi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí; pea ʻo ka toʻo atu ia, ko e ʻĒmeni ia ki he lakanga fakataulaʻeiki pe ko e mafai ʻo e tangata ko iá.”3

ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone pe Faka-Melekisētekí “ʻoku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi; ʻi he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pe taʻe-ha-kākā.”4

ʻOku mavahe a e fekeʻikeʻí mei hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí ʻi heʻetau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisi ko ʻení. “Pea ke mou fefakamolemoleʻaki foki ʻa hoʻomou ngaahi faihalá; he ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate koe, ʻilonga ia ʻoku ʻikai te ne fakamolmoleʻi ʻa e ngaahi faihala ʻa hono kaungāʻapí ʻo ka ne ka pehē ʻokú ne fakatomala, kuó ne fakatupu hano fakahalaiaʻi ia.”5 “ Fakamolemole atu. Fakamolemole atu, Tangataʻeiki.”

ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa e founga ke tau fokotuʻu ai e melinó ʻi hotau ʻapí.

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau angamalū, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá ke tau tukulolo ki he finangalo pe mālohi ʻo e ʻEikí. “ʻAlu ʻo kole fakamolemole.”

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau angavaivai, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, ke tau “loto mokomoko; loto molū; angamalū; ʻikai ʻitangofua pe loto ʻita; faʻa fakamolemole; faʻa kātaki he taimi faingataʻaʻiá.”6

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau loto-fakatōkilalo, pe ko hono fakalea ʻe tahá ke tau “loto maʻulalo, ʻikai hīkisia; anga-malū; anga-vaivai; ʻo fehangahangai mo e hīkisiá, anga-hīkisiá, ʻulu māʻolungá, pe fiepotó.7

“Fakamolemole.ʻOku ou kole fakamolemole atu he meʻa ne u faí.”

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau faʻa kātaki pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, “Ke tau maʻu e ʻulungāanga ke kātakiʻi e koví ʻo ʻikai lāunga pe fakafiufiu” pe “loto mokomoko neongo e ngaahi mamahí mo e faingataʻá.”8

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau fonu ʻi he ʻofá.“ʻOku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ʻikai te u loto ke ke mamahi.”

ʻIo, siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻokú Ne akoʻi kitautolu ke tau liʻaki e tangata fakakakanó, hangē ko e tamai he talanoá ne kole ki he ʻEikí ke tokoniʻi ia. ʻIo, hangē ko e fāʻofua ʻa e tamaí ki hono ʻofefiné ʻi he ʻofá, ʻoku pehē pē ʻa e mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ke fāʻofua mai ʻi heʻetau fakatomala moʻoní.

ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau hoko ko ha “tokotaha māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Kalaisí”. Pea te tau fai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea te tau hoko ko e kaungāmeʻa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakamaʻa, fakahaohaoaʻi pea ngaohi kitautolu mo hotau ngaahi ʻapí ke māʻoniʻoni ʻi heʻetau feinga ke liʻaki e tangata fakakakanó kae muimui kiate Iá.

“Ko e lami ia ʻa e ʻOtuá,”9 “Ko ia ʻa e Tokotaha māʻoniʻoni mo angatonú,”10 “pea ʻe ui Hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e Pilinisi ʻo e Melinó.”11 ʻI he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.