2010–2019
ʻOua Naʻa Liʻaki Ia
ʻOkatopa 2010


ʻOua Naʻa Liʻaki Ia

ʻI hoʻo fili ke ʻoua naʻá ke ʻita pē maá, te ke ongoʻi leva ʻEne ʻofá mo ʻEne tali koé. Te ke fakatokangaʻi kuó ke hoko pē ʻo hangē ko Iá.

Siʻoku kāinga ʻofeina he funga māmaní, ʻoku ou fakahā atu ʻeku houngaʻia ʻi he tui mo e loto toʻa kuó u mātā ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi fakaofo—ka ʻoku faingataʻa.

ʻOku Fakatokanga Mai e ʻEikí ki he Ngaahi Faingataʻa ʻOku Tuʻunuku Maí

Kuo ʻikai tuku ʻe he ʻEikí ke tau tuenoa ʻi heʻetau feinga ke toe foki kiate Iá. Fakafanongo ki Heʻene ngaahi lea fakatokanga mai kiate kitautolú ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí: “Mou … vakai, leʻo pea lotu.”1 “Mou tokanga telia … naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu.”2 “Mou faʻa vakai lelei mo tokanga.”3 “Vakai telia naʻa takiekina foki ʻa kimoutolu ke … hinga mei hoʻomou tuʻu maʻu ʻamoutolú.”4

ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe hao mei he ivi tākiekina ʻo e māmaní. ʻOku maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi enginaki ʻa e ʻEikí.

ʻOku mou manatuʻi e meʻa naʻe hoko kia Sīsū ʻi Kāpaneumé, ʻi he ʻikai tali ʻe he kau ākonga ne muimui he Fakamoʻuí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamatala e folofolá: “Pea talu mei ai naʻe foki ki mui ʻa e tokolahi ʻo ʻEne kau ākongá … ʻo ʻikai toe ʻalu mo Ia.”5

Pea lea ai ʻa Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”6

ʻE ʻAlu Mo Kimoutolu Foki?

Kuo lahi ʻeku tali loto e fehuʻi ko ʻení: “ʻIkai ʻaupito! He ʻikai te u fai ia! He ʻikai te u teitei liʻaki Ia! Te u ʻi heni maʻu pē!” ʻOku ou ʻilo ʻoku mou fai e tali tatau.

ʻOku hanga ʻe he fehuʻi, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” ʻo ʻomi ke tau fakakaukau ki hotau vaivaí. ʻOku ʻikai faingofua fakalaumālie e moʻuí. ʻOku hū mai ki hotau ʻatamaí e lea ʻa e kau ʻaposetoló: “ʻEiki, ko au ia?”7

ʻOku tau foua e vai ʻo e papitaisó ʻi he loto fiefia mo vēkeveke. ʻOku fakaafe mai e Fakamoʻuí, “haʻu kiate au,”8 pea tau tali, ‘o ʻai Hono huafá kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau loto ke taimi nounou pe ngata ‘etau fononga fakalaumālie ‘i he ongoongoleleí. Ko e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai maʻanautolu ia ʻoku vaivai fakalaumālie e lotó. “Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho loto kotoá.9 “Ko ia ʻoku loto ke muimui ʻiate aú, ke ne siʻaki ʻe ia ia, kae toʻo ʻene kavengá ʻo muimui ʻiate au.”10

ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, ko e moʻoni te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. ʻI heʻetau maʻu e tuí, ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo ʻomi ha ului loloto ange ki hono moʻoni ʻo e Fakamoʻuí. Kapau te tau vakai fakamatelie ki ai, ʻe hanga ʻe he ngaahi aʻusia tatau ʻo ʻai ke tau puputuʻu pea fakavaivaiʻi ʻetau tukupaá. ʻE hē mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí ha niʻihi ʻoku tau ʻofa mo laukau ʻaki pea “ʻikai toe ʻaʻeva mo Ia.”

ʻE Anga Fēfē Haʻatau Tuʻumaʻu?

ʻOku anga fēfē ʻetau tuʻumaʻu ʻi he Fakamoʻuí, mo ʻEne ongoongoleleí, pea mo e ngaahi ouau ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku anga fēfē ʻetau fakatupulaki ʻa e tuí mo e mālohi ke ʻoua naʻa tau liʻaki Iá?

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.”11 ʻOku tau fie maʻu e loto tui ʻa e fānaú.

ʻI he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí, te tau hoko ai “ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, ʻo angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofá, pea loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei [ke tau] faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamaiʻi siʻi ki heʻene tamaí.”12 Ko e fuʻu liliu lahi ʻeni ʻo e lotó.13

ʻE vave pē haʻatau ʻilo e ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai e fuʻu liliu lahi ki he lotó. ʻOku ʻi ai ha ongo lea ʻokú na talamai e fakatuʻutāmaki he kahaʻú: ko e leá ko e tūkia mo e mā.

Fili ke ʻOua ʻe Lotolavea

Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū kiate kinautolu ne veiveiua ʻi hono faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí: “ʻOku tūkia ʻa kimoutolu ʻi he meʻá ni?”14 ʻI he talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtuuʻí, naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū, “ʻOkú [ne] … [kātakiʻi] siʻi pē ia: [ka ʻi he] hoko ʻa e mamahí pe ʻa e fakatangá koeʻuhí ko e folofolá, ʻoku hinga leva ia.”15

ʻOku founga kehekehe ʻa e fakatūkiá pea lahi e founga ʻoku toutou fakamamahiʻi ai kitautolú. ʻOku tau loto mamahi he kakai ne tau falala ki aí. ʻOku lahi ha ngaahi faingataʻa ne ʻikai fai ha ʻamanaki ki ai. Kuo ʻikai aʻu e moʻuí ki he tuʻunga pau ne fai ki ai e ʻamanakí. ʻOku tau fehālaaki, ongoʻi taʻe taau, pea hohaʻa pe ʻe fakamolemoleʻi kitautolu.ʻOku tau fifili ki ha kaveinga fakatokāteline. ʻOku tau ako ha meʻa ne lea ʻaki he tuʻunga malanga ʻa e Siasí he taʻu ʻe 150 kuohilí pea tau hohaʻa ki ai. Kuo ngaohikovia ʻetau fānaú. ʻOku fakaliʻeliʻaki pe taʻe fakahoungaʻi kitautolu. Mahalo ko ha meʻa ʻe teau, pea fuʻu ongo kiate kitautolu he taimi ko iá.16

ʻI he taimi ʻoku tau vaivai aí, ʻoku feinga e filí ke kaihaʻasi hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe toe foki hotau laumālie kei īki kuo laveá ki he tukuhāusiá, pea nofo malu he laukaú, ʻo liʻaki e māfana mo e maama fakahaofi ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ne fakamāuʻi taʻe totonu ai ʻa Paʻale P. Palate ʻi he 1835, ʻo tukuhifo mo fakamaaʻi ai ia mo hono fāmilí, naʻe faleʻi ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “[Paʻale], …ʻai ke hangē pē ia ha meʻanoá … [pea] ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtua Mafimafí.”17

Ko ha toe sīpinga ʻeni ʻe taha: ʻI he 1830, naʻe papitaiso ai ʻa Feletiliki G. Uiliamisi, ko ha toketā mataotao. Naʻá ne foaki hono talēnití mo ʻene koloá ki he Siasí. Naʻá ne hoko ko ha taki ʻi he Siasí. Naʻá ne foaki ha kelekele ki he Temipale Ketilaní. ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e 1837, ne fai ai ʻe Feletiliki G. Uiliamisi ha ngaahi fehālaaki mamafa. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā koeʻuhí “ko e ola ʻo [ʻene] faiangahalá [ko hono] tuʻunga kimuʻa [ʻi he tuʻunga taki ʻi he Siasí] kuo toʻo ia meiate [ia].”18

Ko e lēsoni fakaʻofoʻofa ʻoku tau ako meia Feletiliki G. Uiliamisí, ʻe tatau ai pē “ko e hā hono ngaahi vaivai fakatāutahá, ka ʻokú ne maʻu e mālohi ʻi hono ʻulungāangá ke [fakafoʻou] ʻene mateaki ki he [ʻEikí,] ki he Palōfitá pea … ki he Siasí, neongo ne mei faingofua ange ke ne nofo ʻi he loto ʻitá.”19 ʻI he konifelenisi lahi ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1840, naʻá ne tuʻu ai ʻo kole fakamolemole ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he fehālaaki kuó ne faí, pea mo ʻene loto moʻoni ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he kahaʻú. Naʻe fakahoko ʻe Hailame Sāmita ʻene kolé pea naʻe fakamolemoleʻi kakato ia. Naʻá ne mālōlō ko ha mēmipa faivelelenga ʻo e Siasí.

Ne u toki feʻiloaki mo e palesiteni ʻo e Temipale Lesife Palāsilá ko hono hingoá ko Feletiliki G. Uiliamisi. Naʻá ne fakamatalaʻi mai e hanga ʻe he fili mahuʻinga ne fai ʻe heʻene kui tangata hono tolú ʻo tāpuekina ʻa e fāmilí mo e laungeau ʻo hono hakó.

Fili Ke ʻOua ʻe Mā

ʻOku hoa maʻu pē ʻa e ongoʻi loto laveá mo e ongoʻi maá.

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná, ki he misi ʻa Līhai ʻo kau ki he ʻakau ʻo e moʻuí. ʻOku fakamatala e misí ki he ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ne nau “[vivili] mai ʻi he ʻao fakapoʻulí mo pīkitai pē ki he vaʻa ukameá,” ʻo nau aʻu pē ʻo “[kai] ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú.”20

Ne fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e fuʻu ʻakaú ko e “ʻofa ʻa e ʻOtuá,”21 pea fua ʻo ne “fakafonu [ʻa e] laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.”22

Hili hono ʻahiʻahiʻi ʻa e fua ʻo e ʻakaú, ne mamata ʻa Līhai “ki ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā … pea naʻe fonu ia ʻi he kakaí … motuʻa mo e talavou, … tangata pea mo e fefine; nau … tui ha ngaahi kofu fakaʻofoʻofa; naʻa nau … manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻi nima [ʻo e manuki] kiate kinautolu … [ne] nau lolotonga kai ʻi he fuá.”23 Naʻe fakamatala ha ʻāngelo ʻoku fakafofongaʻi ʻe he manukí, lumaʻí, mo e tuhu ʻi he loto tāufehiʻá, ʻa e loto hīkisia mo e poto ʻo e māmaní.24

Naʻe fakamatala mahinongofua ‘e Nīfai “ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu.”25

Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe ʻi ai e niʻihi ne ʻikai ke nau lototoʻa. ʻOku fakamatala ʻe he folofolá, “Hili ʻenau kai ʻi he fuá, naʻa nau mā, koeʻuhi ko kinautolu [ne nau] lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli.”26

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, ʻoku tau makehe ai mei he māmaní. ʻE ʻi ai pē ha ngaahi taimi te tau ongoʻi taʻe fiemālie ai ʻi he ngaahi nima ʻoku tuhu manuki maí pea tau tukuange leva ʻa e meʻa ʻoku toputapu kiate kitautolú.27 Ne fakatokanga mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Ka ʻikai ke loloto e aka ʻo hoʻomou fakamoʻoní, ʻe faingataʻa ke mou matuʻuaki e manuki ʻa e niʻihi ʻoku nau fakafaingataʻaʻiaʻi hoʻomou tuí.”28 Naʻe pehē ʻe Nīfai, “[ʻoua ʻe tokanga kiate kinautolu].”29 Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ʻo pehē, “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; … ʻOua ʻe … mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí.”30 ʻOua naʻa tau teitei liʻaki Ia.

Lolotonga haʻaku folau mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ki ʻIulope Hahake he taʻu kuo ʻosí, ne u ofo ʻi he tui mo e loto toʻa ʻa e kāingalotú. Naʻe talamai ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi ʻIukuleini kiate kimautolu hano ui ia ki he palesitenisī fakakoló he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1993 hili pē ia ha māhina ʻe ono mei hono papitaisó. ʻE fie maʻu ai ke ʻilo ʻe he kakaí ki heʻene tuí pea tokoni ke lesisita e Siasí ʻi he kolo ko Tinipolopetolovisikií. Ko ha taimi taʻe pau ʻeni ʻi ʻIukuleini, pea ko hono ʻiloʻi ko ia ʻe he kakaí ʻe tui kia Kalaisí pea mo e ongoongolelei ne toe fakafoki maí ʻe hoko ai ha faingataʻa, kau ai e malava ke mole ʻene ngāue ko ha pailaté.

Naʻe talamai ʻe he taki lakanga taulaʻeikí kiate kimaua, “Ne u toutou lotu. Ne u maʻu ha fakamoʻoni, pea ne u fai ha fuakava. Naʻá ku ʻiloʻi e meʻa ne fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u faí.”31 Naʻá ne laka atu mo hono uaifí ʻi he lototoʻa pea ʻi he tui, pea ʻikai mā ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

He Ko ia ʻOku Foaki ki ai ʻa e Meʻa Lahí, ʻOku ʻEkeʻi ʻa e Meʻa Lahi Meiate Ia

ʻOku faʻa ʻeke ʻe ha niʻihi, “ʻOku totonu nai ke u fuʻu makehe mei he niʻihi kehé?” “Te u lava nai ke hoko pē ko ha ākonga ʻa Kalaisi ʻo ʻikai fuʻu fakakaukau ki hoku ʻulungāangá?” “Te u lava pē nai ke ʻofa kia Kalaisi kae ʻoua ʻe tauhi e fono ʻo e angamaʻá?” “Te u lava pē nai ke ʻofa kiate Ia kau faʻiteliha pē he meʻa ke fai he Sāpaté?” Naʻe ʻomi ʻe Sīsū ha tali mahinongofua: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”32

ʻOku faʻa ʻeke ʻe ha niʻihi, “ʻIkai ʻoku lahi pē e ngaahi tui kehe ʻoku nau ʻofa ʻia Kalaisi?” ʻOku moʻoni ia! Ka neongo iá, ʻi heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea maʻu ha fakamoʻoni ki Hono moʻoní, ʻo ʻikai mei he Tohi Tapú pē, ka mei he Tohi ʻa Molomoná foki; pea ʻilo kuo toe fakafoki mai Hono lakanga fakataulaʻeikí ki māmani; pea fai mo e ngaahi fuakava toputapu ke muimui kiate Ia pea maʻu mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ʻi hono fakakoloaʻaki e mālohi ʻi Hono temipale māʻoniʻoní, pea kau he teuteu atu ki Heʻene toe hāʻele nāunauʻia mai ki he māmaní; he ʻikai ke tau lava ʻo fakafehoanaki ʻa e meʻa te tau aʻusiá mo kinautolu kuo teʻeki ai ke nau maʻu e ngaahi moʻoni ko ʻení: “He ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia.”33

Ne pehē ʻe he ʻEikí, “ʻOku ngofua ke ke fili maʻau.”34

ʻOku ou palōmesi atu kiate kimoutolu, ʻi hoʻo fili ke ʻoua naʻá ke ʻita pe maá, te ke ongoʻi leva ʻEne ʻofá mo ʻEne tali koé. Te ke fakatokangaʻi kuó ke hoko pē ʻo hangē ko Iá.35

ʻE mahino ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautolu? ʻIkai ʻaupito. Te tau tuku taʻe tali pē ha ngaahi meʻa ka ʻe toki mahino ia ʻamui.

ʻE lelei nai ʻa e meʻa kotoa? ʻIkai. Te tau tali e ngaahi meʻa he ʻikai te tau lava ʻo fakaleleiʻí, pea fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau mamahi aí.

Te tau ongoʻi māvahevahe nai ʻi ha taimi meiate kinautolu ʻoku tau feohí? ʻIo ʻe hoko ia.

Te tau ʻohovale nai ke mamata ʻi ha taimi ki he ʻita ʻa ha niʻihi ki he Siasi ʻo e ʻEikí, pea mo ʻenau feinga ke fakaʻauha e tui ʻa kinautolu ʻoku vaivaí?36 ʻIo. Ka he ʻikai te ne lava ke taʻofi e tupu pe ikuʻanga ʻo e Siasí, pe te ne fakatuaiʻi e tupulaki fakalaumālie ʻa kitautolu ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOua Naʻa Liʻaki Ia

ʻOku ou saiʻia he ngaahi lea mei ha himi manakoa:

“Ko e tokotaha kuó ne feinga ke falala kia Sīsuú

He ʻikai pea he ʻikai te u hola ki hono filí;

Neongo ʻa e feinga ʻa heli ke fakaʻauha ʻene tuí,

He ʻikai pē te u teitei liʻaki ʻa e tokotaha ko iá,

He ʻikai, pea he ʻikai pē, ke u lava ʻo liʻaki!”37

ʻOku ʻikai maʻu e haohaoá he moʻuí ni, ka ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Kuo palōmesi mai ʻa Palesiteni Monisoni, “Ko e taimi ia ʻe maluʻi ai koe ʻe hoʻo fakamoʻoní, ʻo kapau te mou tanumaki ia.”38 ʻOku tau fakamālohia hotau aka fakalaumālié, ʻi he keinanga fakaʻaho ʻi he lea ʻa Kalaisi ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku tau falalala ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí kuo tuku mai ke fakahinohino e hala kiate kitautolú. ʻOku tau lotua, pea fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne tataki atu kitautolu pea folofola ʻaki ʻa e fiemālié ki hotau laumālié. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e faingataʻa te tau fehangahangai mo iá, he ʻikai pea he ʻikai ke tau liʻaki Ia.

Ne ʻeke ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”39

Ne tali ʻa Pita:

“ʻEiki te mau ʻalú kia hai? ʻOku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“… Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”40

ʻOku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Maʻake 13:33.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:76.

  4. 2 Pita 3:17.

  5. Sione 6:66.

  6. Sione 6:67.

  7. Mātiu 26:22.

  8. 3 Nīfai 9:14.

  9. Mātiu 22:37.

  10. Maʻake 8:34.

  11. Mātiu 18:3; vakai foki Maʻake 10:15; Luke 18:17; 3 Nīfai 9:22; 11:37–38.

  12. Mōsaia 3:19.

  13. Vakai, ʻAlamā 5:14.

  14. Sione 6:61.

  15. Mātiu 13:21.

  16. Vakai, David A. Bednar, “Pea He ʻIkai Tūkia ʻa Kinautolu ʻi ha Meʻa,” Liahona, Nov. 2006, 89–92.

  17. Joseph Smith, ʻi he Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 118.

  18. ʻI he History of the Church, 3:46, footnote.

  19. Frederick G. Williams, “Frederick Granger Williams of the First Presidency of the Church,” BYU Studies, vol. 12, no. 3 (1972): 261.

  20. 1 Nīfai 8:24.

  21. 1 Nīfai 11:25.

  22. 1 Nīfai 8:12.

  23. 1 Nīfai 8:26–27; vakai foki, veesi 33.

  24. Vakai, 1 Nīfai 11:35–36; 12:18–19.

  25. 1 Nīfai 8:33.

  26. 1 Nīfai 8:28; toki tānaki atu e fakamamafá.

  27. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “Makatuʻunga mei he ngāue ʻa e televīsoné [mo e ʻInitanetí], ʻoku ʻikai ke tau kei sio atu ki he fuʻu fale ʻataʻataá, ka ko hono moʻoní, ʻoku tau lolotonga ʻi loto” (“Ko ʻEtau Kau ʻi he Misi ʻa Līhaí,” Liahona, ʻAokosi 2010, 29).

  28. ʻI he lea tatau pē, ne pehē ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ʻi he meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, ʻa e niʻihi ʻi he māmaní ʻoku nau manukiʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea mo taukae kiate kinautolu ʻoku nau tali ia mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí pea moʻui ʻaki e ngaahi fekaú.” (“Ke ke Maʻu ha Lototoʻa,” Liahona, Mē 2009, 126).

  29. 1 Nīfai 8:33.

  30. 2 Tīmote 1:7–8.

  31. Mei ha talanoa fakatāutaha pea mo e fakamatala ne liliu hano konga mei he hisitōlia ne fai ʻe Alexander Davydov, toe hiki he ʻaho 6 ʻo Siulai 2010.

  32. Sione 14:15.

  33. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:3.

  34. Mōsese 3:17.

  35. Vakai, 1 Nīfai 19:9.

  36. Vakai, 2 Nīfai 28:20.

  37. “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 85.

  38. Thomas S. Monson, Liahona, Mē 2009, 123.

  39. Sione 6:67.

  40. Sione 6:68–69.