2010–2019
ʻOiauē, ʻa e Palani Olopoto ʻa e Tokotaha Angakoví
ʻOkatopa 2010


ʻOiauē, ʻa e Palani Olopoto ʻa e Tokotaha Angakoví

‘Oku ‘i ai e ‘amanaki lelei ki he kakai kuo maʻunimaá, pea ʻoku fakafou mai e ʻamanaki lelei ko ʻení ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Siʻi kāinga, ʻoku ʻomi ʻe he faʻahitaʻu fakatōlaú ki he ʻOtu Moʻunga Maká ni ha ngaahi lauʻiʻakau lanu fakaʻofoʻofa kuo liliu mei he lanu matá ki he lanu molí, kulokulá, mo e engeenga mataʻāʻā. Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu fakatōlaú ʻoku liliu ʻa natula kotoa ko e teuteu ki he faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa ʻo e momokó.

ʻOku fakafiefia e faʻahitaʻu fakatōlaú ki he kau taumātaʻu he vaitafé, he ko e taimi ʻeni ʻoku fiekaia lahi ai e fanga iká mo fie maʻu ke nau kai ke mālohi honau sinó he taimi ʻe nounou ai e meʻakaí lolotonga e faʻahitaʻu momokó.

Ko e taumuʻa e tangata toutaí ke maʻu ʻa e iká ʻaki ha founga taukei kākā moʻoni. ʻOku ako ʻe he tangata toutaí ʻa e tōʻonga ʻa e iká, ʻeá, tafe ʻa e vaí, mo e faʻahinga ʻinisēkite ʻoku kai ʻe he iká he taimi ʻoku nau fofoa aí. ʻOkú ne ngaohi nima pē ʻū mounu ʻokú ne fakaʻaongaʻí. Kuo pau ke lelei ʻaupito hono ngaohi e fanga kiʻi ʻinisēkite loi ko ʻeni ʻoku fakapipiki ai e fanga kiʻi mātaʻú koeʻuhí he ʻe lava pē ʻe he iká ʻo fakatokangaʻi ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi ʻaupito pea ʻikai ke ne kai e mounú.

Ko e meʻa fakafiefia e sio ki he puna hake ʻa e iká he fukahi vaí, folo e mounú mo fute ʻo aʻu ki heʻene hela pea fusi mai leva. Ko e feʻauhi ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻilo mo e taukei ʻa e tangata toutaí pea mo e ika fakaʻeiʻeiki ko e ʻutú.

Ko hono fakaʻaongaʻi e mounu loí ke maʻu e iká, ko ha fakatātā ia ʻo e fakatauvele, kākā mo e feinga ʻa Lusifā ke maʻu kitautolú.

Hangē pē ko e ʻilo ʻe he tangata toutaí ʻoku fakatauveleʻi e iká ʻaki ʻenau fiekaiá ʻoku pehē pē ʻa e ʻilo ʻe Lusifā hotau “uʻá” pe vaivaiʻangá ʻo fakatauveleʻi ʻaki kitautolu e ngaahi meʻa loi ʻe lava ke fusi ai kitautolu mei he vai ʻo e moʻuí ki hono ivi takiekina taʻeʻaloʻofá. Pea ʻikai hangē ko e tangata toutaí ʻa ia ʻokú ne maʻu peá ne tukuange ʻa e iká taʻe te ne fakalaveaʻi ia, he ʻikai tukuange mola ʻe Lusifā ha taha. Ko ʻene taumuʻá ke tau moʻui mamahi ʻo hangē pē ko iá.

Ne pehē ʻe Līhai: “Pea ko e meʻa ʻi heʻene [Lusifā] tō mei he langí, ʻo ne hoko ʻo mamahi ʻo taʻengatá, ko ia kuó ne feinga ai ke mamahi foki mo e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá” (2 Nīfai 2:18).

ʻOku ou poupou ki he leʻo ʻo hoku Kau Takí ko Sētané ko e tokotaha ʻatamai poto mo kākā. Ko e taha ʻo ʻene ngaahi founga ʻokú ne ngāue ʻakí ko e loí mo e kākaá ke pehē ʻoku lelei e koví pea kovi e leleí. Talu mei he Fakataha Lahi he Langí mo e “feinga [ʻa Sētane] ke fakaʻauha ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá, ʻa ia ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, kuó u foaki kiate iá. …

“Pea naʻá ne hoko ko Sētane, ʻio, ko e tēvoló, ko e tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē, ke kākaaʻi mo fakakuihi ʻa e tangatá, pea ke tataki pōpula ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá” (Mōsese 4:3–4).

ʻOku kei hoko atu he ʻahó ni hono tauʻi ʻo e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá ʻa ia ne foaki ʻe he ʻOtuá. ʻOku fokotuʻu takai ʻe Sētane mo hono kau muimuí ʻenau tauhelé mo ʻamanaki ke tau fihia ai ka ne maʻu kitautolu ʻaki ha ngaahi founga kākā. ʻOkú ne ngāue ʻaki ʻa e maʻunimaá ke kaihaʻasi ʻetau tauʻatāina ke filí. Fakatatau ki he tikisinalí, ko e maʻunimaá ko e tukulolo ia ki ha faʻahinga meʻa, pea mole ai e tauʻatāina ke filí ʻo fakafalala pē ki ha ngaahi meʻa pe ʻulungāanga fakatupu ʻauha.1

ʻOku pehē ʻe he kau fakatotoló ʻoku ʻi ai e konga hotau ʻutó ʻoku ʻiloa ko e senitā ʻo e fiefiá.2 Ko ʻene ueʻi pē ʻe ha faitoʻo pe ʻulungāanga pau, te ne maʻu e konga hotau ʻutó ʻokú ne puleʻi hotau lotó, fakakaukaú, fakaʻuhingá, mo e ʻulungāanga maʻá. ʻOkú ne takiakiʻi e tokotaha maʻunimaá ke ne siʻaki e meʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku totonú. Ko ʻene hokó pē, kuo ʻosi maau mai e mātaʻú ia pea pule leva ʻa Lusifā.

ʻOku ʻilo ʻe Sētane e founga ke tauheleʻi mo fakaʻauha kitautolu ʻaki e ngaahi meʻa loí mo e ngaahi tōʻonga fakafiefia fakataimí. Kuó u mamata ki ha fepaki ne hoko ʻi ha feinga ʻa ha taha ke ne toe mapuleʻi ia, ke tauʻatāina mei he ʻauhá mo e maʻunimaá, mo toe maʻu hono ngeiá mo e tauʻatāiná.

Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi faitoʻo konatapu te ne puleʻi e ʻutó mo toʻo ʻa e tauʻatāina ke filí ʻo ka fakaʻaongaʻi hala: nikotiní; ʻopiamú—heloiní, mōfiní mo e ngaahi faitoʻo ki he langá; faitoʻo fakamohé; kōkeiní, ʻolokaholó; maliuaná, mo e metaemifetaminí.

ʻOku ou houngaʻia he kau toketā kuo akoʻi ke nau ʻomi e faitoʻo totonu ke tokoni ki he langá mo e faingataʻaʻiá. Meʻapango ko ha tokolahi hotau tukui koló he kuongá ni, kau ai e kāingalotu ʻe niʻihi, kuo maʻunimā kinautolu pea nau ngāue hala ʻaki e faitoʻó. ʻOku ʻiloʻi ʻeni ʻe Lusifā, ʻa e tamai ʻo e ngaahi loi kotoa pē pea ʻokú ne ngāue ʻaki hono mālohí ke toʻo e tauʻatāina ke filí mei ha taha mo puke ia ʻaki ʻene ngaahi sēini fakamanavaheé (vakai, 2 Nīfai 28:22).

Ne u toki talanoa kimuí ni mai mo ha fefine naʻe ʻi ha ʻiuniti ʻo e kau ʻatamai vaivaí ʻi ha falemahaki fakalotofonua. Naʻá ne vahevahe mai ʻene fononga fakamamahi mei he moʻui lelei fakaʻatamai mo fakaesinó, malí pea mo e fāmili leleí, ki he uesia fakaeʻatamaí, mahamahaki, mo e movete hono fāmilí—ko e kamata kotoa ia ʻe he ngāue hala ʻaki ha foʻiʻakau taʻofi langa.

Taʻu ʻe ua kimuʻa peá ma talanoá, ne lavea hono tuʻá ʻi ha fakatuʻutāmaki he kā. Ne ʻoange ʻe heʻene toketaá ha faitoʻo ke fakanonga ʻaki e langá. Naʻá ne pehē ʻe ia ʻokú ne fie maʻu ha faitoʻo mālohi ange, ʻo ne fakafonu loi ʻene laʻi tohi faitoʻó pea iku ʻo ne fakatau heloini. Ne hoko mo hono puke ia ʻo fakahū pilīsone. Ne maumauʻi ʻene nofo-malí ʻe he faitoʻo konatapú. Ne veteʻi ia ʻe hono husepānití pea ʻalu ia mo e fānaú. Naʻá ne fakamatala mai, makehe mei he tokoni e faitoʻó ki he langá, naʻá ne toe ʻoange foki mo ha ongo fakafiefia mo lelei taimi nounou. Ka ne lau houa pē hono lōloá pea fakaʻau ʻo siʻisiʻi ange ʻene tokoní. Ne kamata leva ke lahi ange ʻene ngāue ʻaki e faitoʻo konatapú ʻo aʻu ki hono maʻunimā ia. Naʻá ne moʻui ʻaki e faitoʻo konatapú. Ne feinga taonakita he pō kimuʻa peá ma talanoá. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ne kei matuʻuaki e mamahiʻia fakaesinó, fakaelotó, mo fakalaumālié. Naʻá ne ongoʻi ʻefihia—ʻo ʻikai pē ha toe ʻamanaki lelei.

ʻOku ʻikai kehe ʻa e palopalema ʻa e fefine ko ʻení mo e faitoʻo konatapú mo hono fakaʻaongaʻi halaʻí; he ʻoku lahi ʻene hokó. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻoku faʻa lahi ange e mate ʻa e kakaí mei he ngāue hala ʻaki e faitoʻó ʻi he fakatuʻutāmaki he hala puleʻangá.3 Kāinga, fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē te ke ʻefihia ai, naʻa mo ha kiʻi mihi pe foʻiʻakau ʻe taha, pe ipu ʻolokaholo, te ne ala maʻunimā koe. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha naʻe fakaakeake mei he ʻolokahōliká ko e faikehekehe ʻo e maʻunimaá mo e ʻatamai leleí ko e ipu pē ʻe taha. ʻOku ʻiloʻi ʻeni ʻe Sētane. ʻOua naʻa tuku ke ne puke koe ʻaki ʻene ngaahi mounu loí he ʻe vave ke tafoki mai ʻo ne maʻunimā koe.

ʻE kāinga, kātaki ʻo ʻoua ʻe maʻuhala ʻeku leá. ʻOku ʻikai te u fehuʻia e faitoʻo maʻanautolu ʻoku moʻua ʻi ha mahaki ʻe ala faitoʻó pe ʻoku matuʻaki langa ʻaupitó. Ko ha tāpuaki moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. Ko ʻeku ʻuhingá ke tau muimui totonu ki he lahi ʻo e faitoʻo ʻoku fakahinohino mai ʻe he toketaá. ʻOku fie maʻu ke tauhi ia ʻi ha feituʻu malu he ʻikai aʻu ki ai e fānaú pe ha taha kehe.

ʻOku ʻi ai e hohaʻa ki he ngaahi tōʻonga ʻo e maʻunimaá hangē ko e pele paʻangá mo e ponokalafí ʻa ia ʻoku fakatupu ʻauha pea lahi ʻene hoko ʻi hotau sosaietí. Kāinga, manatuʻi ko e maʻunimaá ko ha tukulolo ia ki ha faʻahinga meʻa pē, ʻo tau fakafalala ki ai kae ʻikai kei tauʻatāina ke fili. ʻE tānaki atu e keimi vitioó mo e fetohiʻaki he telefoni toʻotoʻó ki ai. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi vaʻinga keimi ʻoku nau fakamoleki ha houa ʻe 18 he ʻaho, he ʻalu mei he tuʻunga ki he tuʻunga ʻo nau fakasītuʻaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻOku lava ke hoko e fetohiʻaki he telefoni toʻotoʻó ko ha meʻa ke ne maʻunimā kita ʻo mole ai e fetuʻutaki fakaetangata ʻoku mahuʻingá. Ne toki fakamatala mai ʻe ha pīsope kimuí ni mai ʻa e tuʻu fakataha pē ʻa ha ongo talavou ʻo fetohiʻaki pē kiate kinaua ʻi he telefoni toʻotoʻó kae ʻikai ke na feleaʻaki.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau fekumi fakafaitoʻó e maʻunimaá ko ha “mahaki ʻo e ʻutó.”4 ʻOku moʻoni ʻeni, ka ʻoku ou tui ko ʻene maʻu pē ʻe Sētane ha tahá, ʻoku hoko foki ia ko ha mahaki ʻo e laumālié. Pea neongo pe ko e hā ha faʻahinga maʻunimā kuo fihia ai ha taha, ʻoku kei ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki leleí ia. Ne akoʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ʻa e moʻoni taʻengatá ni ki hono ngaahi fohá:“Ko ia, ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki he kakanó; pea kuo foaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tangatá. Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló” (2 Nīfai 2:27).

Ka fie tauʻatāina ha taha mei he maʻunimaá, ʻoku ʻi ai e founga ki he tauʻatāina fakalaumālié—ko ha founga ʻe hao ai mei he pōpulá—pea kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ia. ʻOku kamata ia ʻaki ʻa e lotú—ʻa e fetuʻutaki fakamātoato maʻu pē mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia naʻá Ne fakatupu hotau laumālié mo e sinó. Ko e tefitoʻi moʻoni tatau ʻeni heʻetau feinga ke fakangata ha ʻulungāanga kovi pe fakatomala mei ha faʻahinga faiangahalá. ʻOku maʻu he folofolá e founga ke liliu ʻaki hotau lotó, sinó, ʻatamaí, mo e laumālié.

Naʻe faleʻi kitautolu ʻe he palōfita ko Molomoná: “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni … ; koeʻuhi ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; … koeʻuhi ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molonai 7:48).

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he potufolofolá ni mo ha niʻihi kehe ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei maʻanautolu ʻoku maʻunimaá pea ko e ‘amanaki leleí ʻoku maʻu ia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakavaivaiʻi kita ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea kole ke fakatauʻatāinaʻi kita mei he pōpula ʻo e maʻunimaá mo ʻohake hotau lotó kotoa kiate Ia ʻi he lotu fakamātoato.

ʻE lava ke tokoni e kau taki lakanga fakataulaʻeikí kiate kinautolu ʻoku maʻunimā mo kole faleʻi meiate kinautolú. Te nau lava ke ʻave kinautolu ki ha kau faifaleʻi taukei maʻu laiseni mo e Ngaahi Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí ki he Ngaahi Fāmilí. ʻOku maʻu ʻa e polokalama fakaakeake mei he maʻunimaá ʻo fakafou ʻi he ngaahi tokoni ʻa e Siasí maʻá e ngaahi fāmilí ʻa ia ʻoku toʻo mei he sitepu ʻe 12 ʻo e Fakaakeake mei he ʻOlokahōliká [Alcoholics Anonymous].

Te u toe fakaongo atu, kiate kinautolu ʻoku fekuki fakatāutaha pe fakafāmili mo e maʻunimaá, ko e kī ki hono maʻu ʻo e ivi fakalaumālie ke maʻu e nongá mo ikunaʻi ʻaki ʻa e maʻunnimaá, ko e lotu fakamātoato. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa, ko ia ai fakamālō mo fakahā hoʻo tui kiate Iá. Kole ha ivi ke ikunaʻi e meʻa ʻokú ne maʻunimā koé. Siʻaki hoʻo hīkisiá kae momoi hoʻo moʻuí mo e lotó ki he Tamai Hēvaní. Kole ke fakafonu koe ʻaki e mālohi ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke toutou fakahoko tā tuʻo lahi ʻeni, ka ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu kiate koe ʻe lava ke liliu ho sinó, ʻatamaí, mo e laumālié, pea fakamaʻa koe, mo ke ongoʻi kuó ke kakato, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi koe. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e maama ʻo māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12).

Koeʻuhí ko ʻetau taumuʻá ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí pea moʻui taau ke nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku fie maʻu ke tau aʻusia kotoa ha fuʻu liliu lahi ʻi hotau lotó ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatala ki ai e palōfita ko ʻAlamaá he Tohi ʻa Molomoná (vakai, ʻAlamā 5:14). ʻOku fie maʻu ke hā ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ngaahi filí mo e ngāue fakaʻahó. Kuó Na talaʻofa mai e melinó, fiefiá, mo e nēkeneká kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻEna ngaahi fekaú.

ʻE kāinga, fakatauange ke tau tokanga telia e ngaahi mounu ʻoku lī mai ʻe he tangata toutai kākā ko Lusifaá. ʻOfa pē ke tau maʻu ʻa e poto mo e ʻilo fakalaumālie ke taʻofi mo fakaʻikaiʻi ʻaki e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki lahi ʻokú ne fakaʻaongaʻí.

Pea kiate kimoutolu kuo maʻunimā ʻe ha faʻahinga meʻa pē, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei koeʻuhí he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú kotoa, pea ʻe malava ke hoko e meʻa kotoa pē ʻi he Fakalelei mo e ʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kuó u mātā e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e fakaakeaké mo e tauʻatāina mei he ngaahi sēini ʻo e maʻunimaá. Ko hotau Tauhí e ʻEikí pea he ʻikai ke tau masiva ʻi haʻatau falala ki he mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻOku ou ʻilo ʻe lava pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu kuo maʻunimaá mei honau pōpulá, pea hangē ko e malanga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú.” (Filipai 4:13). Ko ʻeku lotú ia kāinga, mo fakatauange ke hoko ʻeni kiate kinautolu ʻoku fekuki mo e faingataʻá ni ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻenau kei moʻuí, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. ʻOku tolu e ʻuhinga ʻo e maʻunimaá heʻene tuʻu ko e nauná. Ko e ʻuhinga ʻe taha ko e “tukulolo ki ha meʻa ʻokú ne puleʻi kita” (www.audioenglish.net/dictionary/addiction.htm)

  2. Vakai, National Institute on Drug Abuse, Drugs, Brains, and Behavior—the Science of Addiction (2010), 18, drugabuse.gov/scienceofaddiction/sciofaddiction.pdf.

  3. Vakai, Erika Potter, “Drug Deaths Overtake Auto Deaths in Utah,” Dec. 2009, universe.byu.edu/node/4477.

  4. Vakai, National Institute on Drug Abuse, “The Neurobiology of Drug Addiction,” section IV, no. 30, drugabuse.gov/pubs/teaching/teaching2/teaching5.html; vakai foki, drugabuse.gov/funding/budget08.html.