2010–2019
E Uiga i Mea e Sili Ona Taua
Oketopa 2010


E Uiga i Mea e Sili Ona Taua

Afai o le olaga ma lona saoasaoa nanativale ma le tele o le atuatuvale ua faafaigata ai ona e lagona le manao e olioli, ia atonu o se taimi lelei lenei e toe faatulaga ai mea e sili ona taua.

E maoae le tele o mea e mafai ona tatou iloa e uiga i le olaga i le suesueina o le natura. Mo se faataitaiga, e mafai e saienitisi ona vaai i lio o laau ma faia ai ni taumatematega poto e uiga i le tau ma tulaga na ola ae ai laau i le faitau selau ma le faitau afe o tausaga ua mavae. O se tasi o mea tatou te aoaoina mai le suesueina o le ola ae o laau o le, i le taimi o vaitau pe a manaia tulaga o le tau, e ola lelei laau i le vave e masani ai. Peitai, i vaitau e faalelelei tele ai tulaga o le tau, e tuai teisi le ola o laau ae tuuto atu lo latou malosi i elemene taua e manaomia e ola ai.

Atonu ua outou mafaufau nei, “Ia e manaia tele ma lelei ae o le a la le faiā ma le aveina o se vaalele?” Ia, sei ou tau atua.

Pe sa e i ai i totonu o se vaalele ma e aafia ai i se tulaga na e le mautonu lelei ai? O le mafuaaga masani o le le mautonu o le suia faafuasei o gaoioiga a le ea, lea e mafua ai ona faasaga i lalo po o luga le taumua o le vaalele, taumalua i autafa, ma taavilivili. E ui ina fausia vaalele ina ia talitalia ni le mautonu e ogaoga atu nai lo soo se mea e te oo i ai i se faigamalaga masani, ae e faapopoleina ai lava le pasese.

O le a se tou manatu o le a le mea e fai e pailate pe a feagai ma ni faafitauli? E ono mafaufau se tagata aoga faapailate, o le faateleina o le saoasaoa o se fuafuaga lelei lea aua o le a vave ai ona latou o ese mai le faafitauli. Ae atonu e le o le mea sao lena e fai. Ua malamalama lelei pailate atamamai, e i ai se saoasaoa e lelei atu e mafai ai ona feosofai i le faafitauli lea, o le a faapea ona tuuitiitia ai aafiaga le lelei o le faafitauli. Ma o le tele lava o taimi, o lona uiga o le faaitiitia o le saoasaoa. O le mataupu lava foi lea e tasi e faaaoga i patupatu i luga o se auala.

O lea la, o se fautuaga lelei le faalemu teisi, ia tumau pea i le ala, ma taulai atu i mea e taua pe a feagai ma ni tulaga faigata.

O Le Saoasaoa o le Olaga i Aso Nei

O se lesona faatauvaa lenei ae taua e tatau ona aoaoina. Atonu e foliga mai e lelei pe a tuu i tulaga o laau po o taimi e le mautonu ai, ae o se mea e ofo ai le faigofie ona le amanaia o lenei lesona pe a oo mai i le faaaogaina o nei mataupu faavae i o tatou lava olaga i aso uma. A maualuga le tulaga o le atuatuvale, pe a oo mai puapuaga, pe a feagai ma faalavelave, e masani lava ona tatou taumafai e alualu ai lava i lena faiga atuatuvale, pe faatelevaveina foi, ma le manatu, o le tele lava o lo tatou faanatinati, o le sili atu foi lea.

O se tasi o uiga o le olaga i aso nei e foliga mai o loo tatou minoi i se saoasaoa faateleina, e ui lava ina tatou feagai ma tulaga le mautonu po o mea faalavefau.

O le mea faamaoni lava; e sili atu le faigofie o le i ai o ni gaoioiga e faapisi ai. E mafai uma lava ona tatou mafaufau i se lisi o mea e fai o le a faapea ona lofituina ai a tatou fuafuaga faataatitia. Atonu foi e manatu nisi o lo latou taua faaletagata lava ia e faalagolago lea i le uumi o a latou lisi o mea e fai. Latou te faatumulia avanoa o o latou taimi i lisi o fonotaga ma mea laiti—e oo lava i taimi o le tele o le gasu ma le lelavā. Ona o lo latou faafaigataina le talafeagai o o latou olaga, e masani ai ona latou lagonaina le tele o le ita, tau leai se fiafia, ma itiiti se lagona faatauaina o o latou olaga.

Fai mai o soo se amioga lelei lava, a soona fai foi, e mafai ona avea ma mea leaga. O le soona fai o fuafuaga o o tatou aso, o le a mautinoa lava le aafia ai i lenei agasala. E i ai le taimi e mafai ai ona avea mea tatou te ausia ma faalavefau, ae avea faamoemoega ma ni mea faasalavei.

O Le a la le Tali?

O le tagata atamai na te malamalama ma faaaoga lesona mai li’o o laau ma faafitauli o le ea. Latou te tetee i le faaosoosoga o le lāvea i totonu o le nanati fitivale o le olaga i aso uma. Latou te mulimuli i le fautuaga “E tele atu mea e uiga i le olaga nai lo le faateleina o lona saoasaoa.”1 O le aotelega, latou te taulai atu i mea e sili atu ona taua.

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks, i se konafesi aoao lata mai nei, “E ao ona tatou tuuese nisi o mea lelei ina ia filifili ai mea e lelei tele pe sili atu le lelei aua latou te atiina ae ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma faamalolosia ai o tatou aiga.”2

O le sailiga mo mea e sili ona lelei e mautinoa lava le oo atu ai i mataupu faavae autu o le talalelei a Iesu Keriso—o upumoni faigofie ma le matagofie ua faaalia mai ia i tatou e se Tama o i le Lagi agalelei, faavavau, ma silafia mea uma. O nei aoaoga faavae ma mataupu faavae autu, e ui lava ina faigofie ona malamalama i ai se tamaitiiti, ae e aumaia ai tali i fesili e sili ona faigata o le olaga.

E i ai se matagofie ma le manino lea e oo mai i le faafaigofie [o a tatou fuafuaga faataatitia] lea e i ai taimi tatou te le talisapaiaina ona o lo tatou mananao tele i tali faigata.

Mo se faataitaiga, e lei leva ona malaga faataamilo i le lalolagi le au feoai i le vateatea ma le au suesue vateatea a Rusia, ae latou iloa e le ola peniutu i le vateatea. O lea na galulue ai loa nisi o tagata atamamai e foia le faafitauli. E faitau afe itula ma faitau miliona tupe na alu ai, ma o le iuga, sa latou gaosia ai se peni e mafai ona ola i soo se nofoaga, i soo se tau, ma e toetoe lava o luga o soo se mea. Ae na faapefea ona taulimaina e le au feoai i le vateatea ma le au suesue vateatea a Rusia seia oo ina foia le faafitauli? Sa latou faaaogaina lava se penitala.

E faapea se faamatalaga a Leonardo da Vinci sa siiina mai “E sili mamao ai lava se taumafaiga faigofie.”3 A tatou vaai i mataupu faavae autu o le fuafuaga o le fiafia, le ata o le faaolataga, tatou te iloa ai ma talisapaia lona manino ma lona faigofie, le mataina ma le matagofie o le atamai o lo tatou Tama Faalelagi. O lona uiga o le liliu atu o o tatou ala i Ona ala o le amataga lea o lo tatou atamai.

O Le Mana o Mea Faavae

O le tala na faamatalaina i le faiaoga lauiloa o le lakapi o Vince Lombardi, sa i ai sa na gaoioiga masani e faia i le aso muamua o le koleniga. Na te uuina i luga se polo lakapi, faaali atu i le au taaalo na taaalo i le taaloga mo le tele o tausaga, ma faapea atu, “Alii, … o le polo lakapi le mea lenei!” Sa talanoa e uiga i lona telē ma lona foliga, le auala e mafai ai ona kiki, uu, po o le pasiina foi. Na te aveina le au i le malae gaogao ma fai atu ia i latou, “O le malae lakapi le mea lenei.” Na te faasavalia faataamilo i latou, a o faamatalaina atu lona telē, o foliga, o tulafono, ma le faiga o le taaloga.4

Na iloa lelei e lenei faiaoga e oo lava i nei tagata taaalo talenia, ma o le mea moni o le au atoa, na pau lava le auala e avea ai ma ni tagata taaalo maoae o le iloa lelei lea o vaega faavae o le taaloga. E mafai ona latou faaaluina o latou taimi e faataitai ai ni taga faigata faatogafiti, ae sei iloga lava latou te malamalama lelei i vaega autu o le taaloga, ona faatoa mafai lea ona avea i latou ma se au siamupini.

Ou te manatu o le toatele o i tatou e malamalama lelei i le taua o vaega autu. Ae o nisi taimi e faalavelavea ai i tatou e le tele naua o mea e foliga mai e sili atu ona faatosina.

O tusi ma mea e lomiaina, o ala o faasalalauga eseese ma le tele, o meafaigaluega faaeletonika ma masini faaeletonika ninii—e aoga uma lava pe a faaaoga tatau—e mafai ona avea ma ni maagao ogaoga po o nofoaga e le i ai se alofa i le tuua toatasi.

Peitai i le totonugalemu o le anoanoai o leo ma filifiliga, o loo faatalitali mai le Tagata lotomaulalo o Kalilaia ma ona aao o loo faaloaloa mai. O Lana savali o se savali faigofie: “Sau, ma mulimuli mai ia te a’u.”5 Ma e le fetalai mai o Ia i se masini malosi faaleotele leo ae o se leo malu ma le itiiti.6 E faigofie lava ona le iloa le savali faigofie o le talalelei i le totonugalemu o le tele o faamatalaga e taia ai i tatou mai itu uma o le lalolagi.

O tusitusiga paia ma afioga tulei a perofeta soifua o loo faamamafa mai ai mataupu ma aoaoga faavae autu o le talalelei. O le mafuaaga tatou te foi atu ai i nei mataupu faavae, i aoaoga faavae mama, aua o le faitotoa lea i upumoni e loloto le taua. O faitotoa ia i aafiaga e sili ona taua lea na semanu e le mafai ona oo i ai lo tatou malosi e malamalama ai. O nei mataupu faavae faigofie o le ki lea i le ola fiafia faatasi ma le Atua ma tagata. O ki ia e matala ai pupuni o le lagi. Latou te taitai atu i tatou i le filemu, olioli, ma le malamalama ua folafola mai e le Tama Faalelagi i Ana fanau o e faalogo ma usitai ia te Ia.

Ou uso e ma tuafafine pele, o le a lelei mo i tatou le o lemu teisi, faaauau i le saoasaoa e sili ona fetaui ma o tatou tulaga, taulai atu i mea e taua, ea i luga o outou fofoga, ma iloa moni atu ai i mea e sili ona taua. Ia tatou magafagafa i mataupu faavae ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi i Ana fanau, o le a faapea ona faatuina ai se faavae o se olaga faaletino faamanuiaina ma tamaoaiga i folafolaga o le fiafia e faavavau. O le a aoaoina ai foi i tatou ina ia faia “nei mea uma … i le poto ma le auauai lelei; aua e le tatau ona [tatou] taufetuli saoasaoa atu nai lo le malosi [ua tatou maua]. Ae e talafeagai ai ma le atamai ona [tatou] filifiliga, [ma] ina ia … manumalo ai i le taui.”7

Uso e ma tuafafine, o le faia ma le maelega o mea e sili ona taua, o le a taitai atu ai i tatou i le Faaola o le lalolagi. O le mafuaaga lena “tatou te tautalatala ai ia Keriso, tatou te olioli ia Keriso, tatou te tala’i atu Keriso, tatou te vavalo atu foi ia Keriso, …ina ia [tatou] iloa le mea [tatou] te faamoemoe ai mo le faamagaloina o a [tatou] agasala.”8 I le faigata, fenumiai, ma le vevesivale o le olaga i aso nei, o le auala lenei e “sili atu le lelei.”9

O a la mea e taua?

A o tatou liliu atu i lo tatou Tama Faalelagi ma saili atu mo Lona atamai e uiga i mea e sili atu ona taua, tatou te aoaoina pea lava pea le taua o sootaga autu e fa: ma lo tatou Atua, ma o tatou aiga, ma o tatou uso a tagata, ma i tatou lava. A o tatou iloiloina o tatou lava olaga ma se mafaufau naunautai, o le a tatou iloa ai vaega na tatou o ese mai ai mai le auala e sili atu le lelei. O le a matala mata o lo tatou malamalama, ma o le a tatou iloa mea e tatau ona fai e faamama ai o tatou loto ma toe faatulaga ai o tatou olaga.

Muamua, o la tatou sootaga ma le Atua e aupito sili ona paia ma taua. O i tatou o Ana fanau agaga. O Ia o lo tatou Tama. E finagalo o Ia ia tatou fiafia. A o tatou saili atu mo Ia, a o tatou aoao i Lona Alo o Iesu Keriso, a o tatala atu o tatou loto i uunaiga a le Agaga Paia, o le a atili mausali ma saogalemu ai o tatou olaga. Tatou te oo i le filemu, fiafia, ma le faamalieina sili atu a o tatou faia mea e sili e ola ai e tusa ma le fuafuaga e faavavau a le Atua ma tausi Ana poloaiga.

Tatou te faaleleia atili lo tatou sootaga ma lo tatou Tama Faalelagi e ala i le aoao ia te Ia, e ala i le talanoa ma Ia, e ala i le salamo ia tatou agasala, ma e ala i le mulimuli ma le naunautai ia Iesu Keriso, aua “e le alu atu lava se tasi i le Tama, ae e ala atu ia [Keriso].”10 Ina ia faamalosia lo tatou sootaga ma le Atua, tatou te manaomia nai taimi anoa e na o i tatou ai ma Ia. O le taulai atu ma le filemu i tatalo patino i aso uma ma le suesueina o tusitusiga paia, ia taumafai e le aunoa ia agavaa mo se pepa faataga o aoga pea o le malumalu—o nisi nei o teugaoa atamai o o tatou taimi ma taumafaiga ia latalata atili atu ai i lo tatou Tama Faalelagi. Ia tatou usitai i le valaaulia a le faisalamo: “Ina soia, ma ia outou iloa o a’u lava o le Atua.”11

O le tatou sootaga autu lona lua, o le sootaga ma o tatou aiga. Talu ai “e leai lava se tulaga faamanuiaina e mafai ona suitulaga i le toilalo”12 iinei, o lea e tatau ai ona ave la tatou faamuamua maualuga i o tatou aiga. Tatou te fausia ni sootaga loloto ma le agalelei faaleaiga i le faia faatasi o mea faigofie, e pei o taumafataga faaleaiga, ma afiafi faaleaiga, ma le tau lava o le faia o ni gaoioiga malie. I sootaga faaleaiga o le sipelaga moni o le alofa o le t-a-i-m-i, taimi. O le faaavanoa o le taimi mo le tasi ma le isi o le ki lea i le nofo lelei o le aiga. Tatou te talanoa faatasi o le tasi ma le isi, nai lo le [talanoa] e uiga i le tasi ma le isi. Tatou te aoao mai le tasi ma le isi ma tatou te talisapaia o tatou eseesega faapea foi ma mea tatou te tutusa ai. Tatou te faia se sootaga paia o le tasi ma le isi a o tatou o atu faatasi i le Atua e ala i tatalo faaleaiga, suesueina o le talalelei, ma tapuaiga i Aso Sa.

O le sootaga taua lona tolu o loo ia i tatou o le sootaga ma o tatou uso a tagata. Tatou te fausia lenei sootaga ma le tagata e toatasi i le taimi—i le nofouta i manaoga o isi, auauna atu ia i latou, ma le tuuina atu o o tatou taimi ma taleni. Sa faagaeetia au e se tuafafine e toatasi o lē sa feagai ma luitau o le soifua matua ma gasegase, ae sa filifili e ui lava e le tele ni mea e mafai ona ia faia, ae e mafai ona ia faalogo atu. Ma o vaiaso uma lava e na te vaavaai ai mo tagata o foliga mafatia pe lotovaivai, ma na te faaaluina le taimi e faatasi ai ma i latou, e faalogo atu [ia i latou]. Sa avea o ia ma se faamanuiaga maoae i olaga o le toatele o tagata.

O le sootaga taua lona fa o le sootaga ma i tatou lava. Atonu e foliga o se mea e ese lava le mafaufau le i ai o se sootaga ma i tatou lava, ae e i ai. O nisi tagata e le fiafia ia i latou lava. Latou te faitioina ma ta’u faatauvaaina i latou lava i le aso atoa seia oo ina latou feita ia i latou lava. Sei ou fautua atu ia e tuuitiitia le nanativale ae ia faaalu sina taimi faaopoopo itiiti e te faamasani lelei ai ia te oe lava. Savalivali i le siosiomaga, vaavaai mo se la oso, fiafia i foafoaga a le Atua, mafaufau loloto i upumoni o le talalelei toefuataiina, ma sue po o a o latou uiga ia te oe lava. Aoao e vaai ia te oe lava e pei ona silasila le Tama Faalelagi ia te oe—o Lona afafine po o le atalii faapelepele ua i ai ni gafatia faalelagi.

Olioli i le Talalelei Mama

Uso e ma tuafafine, ia tatou atamamai. Ia tatou liliu atu i vai manino o aoaoga faavae o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ia tatou tofo ma le olioli i ai i lo latou faigofie ma le malamalama. Ua toe matala le lagi. Ua toe i ai le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi, ma o ona upumoni faigofie o ni vaipuna e tele o le olioli!

Uso e ma tuafafine, ioe o loo i ai le mafuaaga tele e olioli ai. Afai o le olaga ma lona saoasaoa nanativale ma le tele o le atuatuvale ua faafaigata ai ona e lagona le manao e olioli, ia atonu o se taimi lelei lenei e toe faatulaga ai mea e sili ona taua.

O le malosi e le oo mai mai gaoioiga fitivale ae e oo mai i le faatulaga i luga o se faavae mautu o le upu moni ma le malamalama. E oo mai i le tuuina atu o o tatou taulaiga ma taumafaiga i aoaoga faavae autu o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. E maua mai le gauai atoatoa atu i mea o le lagi ia e sili ona taua.

Ia tatou faafaigofie teisi o tatou olaga. Ia tatou faia suiga e tatau ai e toe faatulaga ai o tatou olaga i le matagofie faagaeetia o le ala faigofie ma le faatauvaa o le avea ma se soo Kerisiano—o le ala lea e tau atu i taimi uma i se olaga tauaogaina, fiafia, ma le toafilemu. Ou te tatalo atu ai i nei mea ma tuuina atu ai a’u faamanuiaga, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

  1. Mahatma Gandhi, i le Larry Chang, Wisdom for the Soul (2006), 356.

  2. Dallin H. Oaks, “Lelei, Lelei Tele, Lelei Silisili,” Liahona, Nov. 2007, 104, 105.

  3. Leonardo da Vinci, i le John Cook, comp., The Book of Positive Quotations, 2nd ed. (1993), 262.

  4. Vince Lombardi, i le Donald T. Phillips, Run to Win: Vince Lombardi on Coaching and Leadership (2001), 92.

  5. Luka 18:22.

  6. Tagai 1 Tupu 19:12.

  7. Mosaea 4:27.

  8. 2 Nifae 25:26.

  9. 1 Korinito 12:31; Eteru 12:11.

  10. Ioane 14:6.

  11. Salamo 46:10.

  12. J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; tagai foi i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 1935, 116.