2010–2019
Te te‘ote‘o e te Autahu‘araa
Atopa 2010


Te te‘ote‘o e te Autahu‘araa

Te te‘ote‘o o te pataraa ïa no te tupohe i te mana o te autahu‘araa. Te haehaa o te pataraa ïa no te tu‘ama ia’na.

E au mau taea‘e here, mauruuru i to outou haaputuputuraa mai na te ao atoa nei no teie tuhaa pureraa autahu‘araa o te amuiraa rahi. Ua riro to outou taeraa mai ei faaiteraa i to outou hinaaro ia parahi i piha‘i iho i to outou mau taea‘e tei mau i te autahu‘araa mo‘a, i te mau vahi atoa, e ia tavini e ia faatura i to outou Fatu e Taraehara, o Iesu Mesia.

E mea pinepine tatou i te faito i to tatou oraraa ia au i te mau ohipa i tupu o tei vaiiho i te tapa‘o i roto i to tatou feruriraa e i to tatou aau. E rave rahi mau ohipa mai te reira i roto i to‘u oraraa, e te hoê o te reira ua tupu ïa i te matahiti 1989 i te taime a faaroo ai au i te hoê a‘oraa faufaa roa tei horo‘ahia e te peresideni Ezra Taft Benson, « E ara i te Te‘ote‘o ». I roto i te omuaraa no taua a‘oraa ra, te parauhia ra e, ua riro teie tumu parau ei mana‘ona‘oraa maoro na te peresideni Benson.1

Ua ite au i te tahi teimaharaa mai te reira te huru i ni‘a ia‘u i te mau ava‘e i ma‘iri a‘e nei. Ua tura‘i mai te muhumuhu a te Varua Mo‘a ia‘u ia amui i to‘u reo ei ite atoa no te poro‘i a te peresideni Benson tei vauvauhia mai a 21 matahiti i ma‘iri a‘e nei.

Ua farerei a‘e nei te mau taata atoa i te hara o te te‘ote‘o. Aore roa hoê taata i ere i te reira; e mea iti tei upooti‘a. I to‘u parauraa i ta‘u vahine e, teie te parau tumu no ta‘u a‘oraa, ua ata oia e na ô maira e, « e mea maitai roa ia paraparau oe i te mau mea ta oe i mataro maitai ».

Te tahi atu Auraa o te Te‘ote‘o

Te haamana‘o atoa nei au i te tahi ohipa ta te a‘oraa a te peresideni Benson i faatupu. I te hoê tau fatata aita e ti‘a faahou i te mau melo o te Ekalesia ia parau e, « ua te‘ote‘o » ratou i ta ratou mau tamarii e aore râ, i to ratou fenua e aore râ, ua « te‘ote‘o » ratou i ta ratou ohipa. Mai te huru ra e ua opanihia te parau te‘ote‘o i roto i ta tatou parauraa.

I roto i te mau papa‘iraa mo‘a te ite nei tatou e rave rahi hi‘oraa no te mau taata maitai e te parau-ti‘a tei oaoa i roto i te parau-ti‘a e tei arue hoi i te maitai o te Atua. Te Metua i te Ao ra iho tei faaite mai i Ta’na Tamaiti Here i te na-ô-raa e « ua mauruuru roa vau Ia’na ».2

Ua faahanahana Alama i te feruriraa e, e riro oia « ei mauhaa i te rima o te Atua ».3 Ua faahanahana te Aposetolo Paulo i te haapa‘o maitai o te mau melo o te Ekalesia.4 Ua faahanahana te misionare rahi o Amona i to’na e to to’na mau taea‘e manuïa ei misionare.5

Te ti‘aturi nei au e, te vai ra te taa-ê-raa i rotopu i te te‘ote‘o no te tahi mea e te riroraa ei taata te‘ote‘o. Te te‘ote‘o nei au i te mau mea e rave rahi. Te te‘ote‘o nei au i ta‘u vahine. Te te‘ote‘o nei au i ta‘u mau tamarii e te mau mootua.

Te te‘ote‘o nei au i te feia apî o te Ekalesia, e te oaoa nei au i to ratou maitai. Te te‘ote‘o nei au ia outou, e au mau taea‘e here e te haapa‘o maitai. Te te‘ote‘o nei au ia ti‘a i piha‘iho ia outou ei mau taata tei mau i te autahu‘araa a te Atua.

Te Te‘ote‘o o te Hara ïa o te Faateiteiraa Ia’na Iho

No reira eaha te vahi taa ê i rotopu i teie te‘ote‘o e te te‘ote‘o ta te peresideni Benson i parau e « te hara nui ? »6 E hara te te‘ote‘o, mai tei haapiihia mai e te peresideni Benson, no te mea e faatupu te reira i te riri e aore râ, i te inoino, a riro ai tatou ei feia pato‘i i te Atua e i to tatou mau taata tupu. I roto i to’na huru mau, te te‘ote‘o e hara ïa no te faaauraa, no te mea, e haamata te reira mai teie te huru « a hi‘o mai na i to‘u nehenehe e i te mau ohipa rarahi ta‘u i rave », e aita e hape, teie ïa te faahopearaa « no reira, e mea maitai a‘e au ia oe ».

Ia î ana‘e to tatou aau i te te‘ote‘o, ua rave ïa tatou i te hara ino roa, no te mea te ofati ra ïa tatou i na ture rahi e piti.7 Aita tatou e haamori faahou i te Atua e e aroha faahou i to tatou taata tupu, te faaite ra râ tatou i te tumu mau o ta tatou haamoriraa e to tatou aroha – oia ho‘i, te hoho‘a ta tatou e ite ra i roto i te hi‘o.

Te te‘ote‘o o te hara rahi ïa o te faateiteiraa ia’na iho. No te mau taata e rave rahi, ua riro te reira ei « Rameumepitoma » no te taata iho, oia ho‘i, te hoê terono mo‘a ei faati‘araa i te nounou, te arapo‘a nui e te aau teitei.8 E nehenehe e parau e, te te‘ote‘o o te hara matamua ïa, i te mea e, hou te haamau-raa-hia teie fenua, no te te‘ote‘o i hi‘a ai Lucifero, te tamaiti no te po‘ipo‘i « o tei mau i te mana i mua i te aro no te Atua ».9 Mai te mea e, ua faahi‘a te te‘ote‘o i te hoê taata aravihi e te ananahi teitei mai ia Lucifero te huru, eita anei ïa tatou e hi‘opo‘a atoa i to tatou iho varua ?

E Rave Rahi te Hoho‘a o te Te‘ote‘o

E au te te‘ote‘o mai te ma‘i pohe mariri ai taata. E hara teie e arata‘i te taata i roto i te tahi atu mau ino rau o te taata nei. E nehenehe râ e parau e, ua riro te tahi atu mau hara paatoa ei faaiteraa no te te‘ote‘o.

E rave rahi te hoho‘a o teie hara. E arata‘i oia i te tahi mau taata ia parahi ma te oaoa i roto i to ratou mana‘o no ni‘a ia ratou iho, i roto i ta ratou mau ohipa i rave, i roto i to ratou tareni, ta ratou faufaa, e aore râ, to ratou ti‘araa. Te faariro nei ratou i teie mau haamaitairaa ei faaiteraa e « e mau taata ma‘itihia ratou », « e mau taata maitata‘i a‘e », e aore râ, « e mau taata parau-ti‘a a‘e » ia vetahi ê. Teie te hara o te « mauruuru i te Atua i te mea e, e mea taa ê a‘e au ia oe ». E to’na tumu mau, o te hinaaro ïa ia aruehia e ia nounouhia ratou. Te hara teie o te faahanahanaraa-ia’na iho.

No vetahi ê, e huri te te‘ote‘o i roto i te nounou : e hi‘o ratou ma te riri rahi i te feia ti‘araa maitai a‘e, tareni rahi atu, e aore râ, faufaa rahi a‘e i ta ratou. E imi ratou i te rave‘a no te haamauiui, no te faaiti e no te vavahi ia vetahi ê, no te faateitei ia ratou iho na roto i te mau rave‘a tano ore. Ia topa ana‘e e aore râ, ia mauiui ana‘e te mau taata ta ratou e nounou ra, e oaoa huna noa ratou.

Te Hi‘oraa o te Tuaro

Aita paha e vahi maitai a‘e no te hi‘o i te hara o te te‘ote‘o maori râ i roto i te ohipa tuaro. E ohipa au roa na‘u te ohipa tuaro e te mata‘ita‘iraa i te reira. Tera râ, te fa‘i nei au e, i te tahi taime, ia ore ana‘e te faatura i te taata i roto i te tuaroraa, e mea fifi roa ïa. No te aha te mau taata maitai e te here e riro mai ei mau taata farii ore e te î i te riri i ni‘a i te tahi pŭpŭ tuaro e i ni‘a ho‘i i to ratou mau taata turu ?

Ua mata‘ita‘i au i te mau taata turu ia faaino e ia faadiabolo i te mau taata no te tahi pŭpŭ tuaro. E imi ratou i te mau hape atoa e i reira e puhara ai. Te faati‘a nei ratou i to ratou riri ei riri no te taato‘araa e te faatae nei i te reira i ni‘a i te mau taata atoa i au i te tahi pŭpŭ tuaro. Ia fifi ana‘e te tahi pŭpŭ, te oaoa ra ïa ratou.

E te mau taea‘e, te vahi fifi, maori râ, e mea pinepine roa tatou i te ite i teie anotau i teie huru peu ia faauru i te mau paraparau a te mau ti‘a politita, te ti‘a nunaa e o te faaroo.

E au mau taea‘e here o te autahu‘araa, to‘u mau hoa te pee nei i te Mesia, eita anei tatou e tuu ia tatou i te faito teitei a‘e ? Tatou tei mau i te autahu‘araa, e mea ti‘a ia tatou ia ite e, hoê â ahu to te taato‘araa o te mau tamarii a te Atua. Ta tatou pŭpŭ o te autahiraa ïa o te tane. Ta tatou tahua ha‘utiraa o teie ïa oraraa tahuti nei. Ta tatou opuaraa o te haapiiraa ïa ia here i te Atua e ia faatae atoa i te reira here i to tatou taata tupu. Tei ô nei tatou no te ora ia au i Ta’na ture e ia faati‘a i te basileia o te Atua. Tei ô nei tatou no te patu, no te faateitei, no te rave ma te au maite e no te faaitoito i te mau tamarii paatoa a te Metua i te Ao ra.

Eiaha E Huti

I to‘u pii-raa-hia ei Hui Mana Faatere Rahi, ua faana‘o vau i te mea e, to‘u mau taata haapiipii ia‘u o te mau taea‘e paari ïa i roto i te Ekalesia. I te hoê mahana, ua anihia ia‘u ia faahoro i te peresideni James E. Faust i roto i te hoê amuiraa tĭtĭ. A tere noa ai maua na ni‘a i te pereoo, ua rave te peresideni Faust i te taime no te haapii mai ia‘u i te tahi mau ture faufaa roa no ni‘a i ta‘u titauraa. Ua faaite mai oia i te maitai rahi o te mau melo o te Ekalesia, i ni‘a hoa râ i te mau Hui Mana Faatere Rahi. Na ô maira oia e, « E haapa‘o maitai ratou ia oe. E parau ratou i te mau parau maitai no ni‘a ia oe ». Ua ata rii oia e i muri iho, na ô mai nei e, « E Dieter, a faaite i te mauruuru no te reira. Tera râ, eiaha e huti i te reira ».

E haapiiraa maitai roa teie no tatou paatoa, e te mau taea‘e, i roto i te mau huru piiraa atoa e aore râ, i roto i te mau huru atoa o te oraraa. E nehenehe tatou e mauruuru no to tatou ea, no ta tatou faufaa, ta tatou mau tao‘a, e aore râ, to tatou ti‘araa, tera râ, ia haamata ana‘e tatou i te huti i te reira – ia haapa‘o noa tatou i to tatou parau ; ia hi‘o noa tatou i to tatou iho faufaa, to tatou mana, to tatou roo ; ia faaea noa tatou i ni‘a i te mana‘o o te taata no ni‘a ia tatou – i reira te fifi e haamata ai ; i reira te te‘ote‘o e haamata ai i te faaino.

E rave rahi te mau faaararaa no ni‘a i te te‘ote‘o i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, « tei te te‘ote‘o ana‘e ra e tupu ai te tama‘i ; area te feia i faaroo i te a‘o ra te reira te paari ».10

Ua faaara te Aposetolo Petero e, « e pato‘i ho‘i te Atua i tei te‘ote‘o, e horo‘a mai râ i te maitai no tei haehaa ».11 Te haapapû ra o Moromona e, « aore ho‘i te taata e itehia i mua i te Atua, maori râ o te mărû e te haehaa te aau ».12 E na roto i te opuaraa, ua ma‘iti te Fatu « i te mea paruparu o te ao nei, ei faahaamaraa’tu i te feia puai ».13 Ua rave te Fatu i te reira no te faaite e To’na rima tei roto i Ta’na ohipa, maori râ « ia ti‘aturi noa [tatou]i te rima tahuti nei »14

E mau tavini tatou no to tatou Fatu e Faaora o Iesu Mesia. Aita te autahu‘araa i horo‘ahia ia tatou ei haamauruururaa ia tatou e ia oaoa tatou. Tei ô nei tatou no te fetu. Aita tatou i tapurahia no te hoê ohipa mataro-noa-hia. Ua piihia tatou no te faaineine i te ao nei no te haereraa mai o to tatou Fatu e Faaora o Iesu Mesia. Aita tatou e imi nei i to tatou iho hanahana, no te arue râ e no te faahanahana i te Atua. Ua ite tatou e, e mea ha‘iha‘i roa te ohipa ta tatou e rave nei ; noa’tu râ i te reira, mai te mea e, e faaohipa tatou i te mana o te autahu‘araa ma te parau-ti‘a, e nehenehe te Atua e faatupu i te hoê ohipa rahi e te maerehia na roto i ta tatou mau ohipa. E haapii ana‘e tatou mai ia Mose i haapii ra, oia ho‘i, « e mea faufaa ore te taata »15 area râ « i te Atua ra, e tupu te mau mea atoa ».16

O Iesu Mesia te Hi‘oraa Papû Maitai o te Haehaa

No ni‘a i te haapaeraa i te te‘ote‘o e i te mau mea atoa, o Iesu Mesia to tatou hi‘oraa papû maitai. A tamata ai Lucifero i te faahuru‘e i te rave‘a a te Metua no te faaoraraa e ia roaa te hanahana no’na iho, na ô a‘e ra te Faaora e, « e te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e amuri noa’tu ».17 Noa’tu to’na ite rahi e Ta’na mau ohipa i rave, ua vai noa te Faaora i roto i te marû e te haehaa.

E te mau taea‘e, te mau nei tatou « i te Autahu‘araa Mo‘a mai te au i te Haapa‘oraa a te Tamaiti a te Atua ».18 Te mana teie ta te Atua i horo‘a mai i te taata i ni‘a i te fenua nei no te rave i te ohipa No’na. No te faaohipa i To’na mana, e mea ti‘a ia tatou ia faaitoito ia riro mai te Faaora ra te huru. Te auraa maori râ, i roto i te mau mea atoa, e rave tatou i te hinaaro o te Metua, mai ta te Faaora i na reira atoa.19 Te auraa maori râ, e horo‘a tatou i te hanahana atoa no te Metua, mai ta te Faaora i na reira ra.20 Te auraa maori râ, e haamo‘e tatou ia tatou iho i roto i te taviniraa ia vetahi ê, mai ta te Faaora i na reira ra.

Te te‘ote‘o o te pataraa ïa no te tupohe i te mana o te autahuaraa.21 Te haehaa o te pataraa ïa no te tu‘ama ia’na.

Ia Haehaa e ia î i te Here

No reira e nahea tatou ia haavî i teie hara rahi e te ino o te te‘ote‘o ? Nahea tatou ia faarahi atu te haehaa ?

E ere i te mea ohie ia teitei i te te‘ote‘o mai te mea e, ua î to tatou aau i te aroha. « E aita e ti‘a i te hoê taata ia tauturu i teie ohipa maori râ ia haehaa oia e ia î ho‘i i te here ».22 Ia hi‘o ana‘e tatou i te ao e haati nei ia tatou na roto i te mata o te here mau o te Mesia, i reira tatou e haamata ai i te ite i te haehaa.

Te mana‘o nei te tahi mau taata e, te haehaa o te faahaparaa ïa ia tatou iho. E ere te haehaa te faaheporaa ia tatou iho ia ti‘aturi e, aita to tatou e faufaa, aita e maitai, e aore râ, e faufaa iti ha‘iha‘i roa to tatou. E ere atoa te haehaa i te hunaraa e aore râ, te tape‘araa i te mau tareni ta te Atua i horo‘a mai ia tatou nei. Eita e iteahia ia tatou te haehaa na roto i te feruriraa e mea iti roa to tatou faufaa ; e iteahia te haehaa ia tatou na roto i te faaitiraa i te feruri no ni‘a ia tatou. E tae mai te reira a rave ai tatou i ta tatou ohipa na roto i te mana‘o tavini i te Atua e i to tatou taata tupu.

Na te haehaa e arata‘i i to tatou mana‘o e to tatou here i ni‘a ia vetahi ê e i ni‘a i te mau opuaraa a te Metua i te Ao ra. Area te te‘ote‘o ra, e ohipa ê roa ïa ta’na e rave. Te huti mai nei te te‘ote‘o i to’na ora e to’na puai mai roto mai i te apoo hohonu o te nounou tao‘a. Ia faaea tatou i te rotahi te mana‘o i ni‘a ia tatou iho e ia haamo‘e ia tatou i roto i te taviniraa, e haere to tatou te‘ote‘o i te itiraa e e haamata i te pohe.

E au mau taea‘e here, e rave rahi te taata e parahi nei i roto i te hepohepo e o ta tatou e ti‘a ia haamana‘o eiaha râ tatou. E oia’toa eiaha ia mo‘ehia to outou iho utuafare, ta outou iho vahine. E rave rahi te mau rave‘a e ti‘a ai ia tatou ia tavini. Aita to tatou e taime no te feruri ia tatou iho.

I te hoê taime te vai ra ta‘u hoê tuira e mea au roa na‘u ia faaohipa i roto i ta‘u ohipa raatira manureva. Na roto noa i te faaohuraa i te tapo‘i, e nehenehe ta‘u e ma‘iti i te hoê o na û e maha. Aita te tuira i amuamu a hinaaro ai au e faaohipa i te inita uteute eiaha râ te ninamu. Aita oia i parau mai ia‘u e, « eiaha paha oe e papa‘i faahou i muri a‘e i te hora 10 i te pô, i roto i te taime rupehu, e aore râ, i te vahi teitei roa ». Aita te tuira i parau mai e, « a faaohipa noa ia‘u no te mau parau faufaa, eiaha no te mau ohipa ha‘iha‘i no te mau mahana atoa ». Ua rave râ oia ma te afaro i te mau ohipa atoa ta‘u i hinaaro e rave, aita e parauraa e, e mea faufaa anei e aore râ, e mea faufaa ore anei. Ua ineine oia i te mau taime atoa ia tavini.

Mai te reira atoa tatou, e mauhaa tatou i roto i te rima o te Atua. Mai te mea e, tei te vahi ti‘a te vairaa to tatou aau, eita ïa tatou e amuamu e, aita te ohipa i horo‘ahia na tatou i tano i ni‘a i to tatou aravihi. E tavini tatou ma te oaoa i te mau huru vahi atoa i anihia ia tatou. Ia na reira ho‘i tatou, e nehenehe te Atua e faaohipa ia tatou i roto i te mau rave‘a eita e tae‘ahia i to tatou feruriraa, no te faaoti i Ta’na ohipa.

Te hinaaro nei au e opani na roto i te mau parau no roto mai i te poro‘i a te peresideni Ezra Taft Benson a 21 matahiti i ma‘iri a‘e nei :

« Te te‘ote‘o o te ofa‘i rahi turoriroriraa ïa no Ziona.

« E mea ti‘a ia tatou ia haamata na ni‘a ia tatou iho na roto i te aroraa i te te‘ote‘o. …23

« E mea ti‘a ia tatou ‘ia auraro i te parau a te Varua maitai,’ ia faaru‘e i te mau peu te‘ote‘o a te ‘taata tino nei,’ e ia riro ‘ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu’, e ia riro ho‘i mai ‘te tamarii ra i te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa’. …24

« E nunaa haehaa to te Atua… ‘Ia haamaitaihia te feia o tei faahaehaa ia ratou ma te ore e faahepohia.’ …25

« E faaoti ana‘e tatou ia haehaa. E nehenehe tatou ia na reira. Ua ite au e, e nehenehe ta tatou ».26

E au mau taea‘e here, e pee ana‘e tatou i te hoho‘a o to tatou Faaora e ia haere e tavini eiaha râ e titau i te arueraa e i te faahanahanaraa a te taata. Te pure nei au ia ti‘a ia tatou ia ite e ia huhuti i te te‘ote‘o parau-ti‘a ore i roto i to tatou aau, e ia mono atu i te reira i te « parau-ti‘a, i te paieti, i te faaroo, i te hinaaro, i te faaoroma‘i [e] te mărû ».27 Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Hi‘o Ezra Taft Benson, « Beware of Pride », Ensign, Me 1989, 4.

  2. 3 Nephi 11:7.

  3. Alama 29:9.

  4. Hi‘o 2 Tesalonia 1:4.

  5. Hi‘o Alama 26.

  6. Ezra Taft Benson, Ensign, Me 1989, 6.

  7. Hi‘o Mataio 22:36‐40.

  8. Hi‘o Alama 32:21.

  9. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 76:25.

  10. Maseli 13:10.

  11. 1 Petero 5:5.

  12. Moroni 7:44.

  13. 1 Korinetia 1:27.

  14. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 1:19.

  15. Mose 1:10.

  16. Mataio 19:26.

  17. Hi‘o Mose 4:1–2.

  18. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 107:3.

  19. Hi‘o Ioane 8:28‐29.

  20. Hi‘o Ioane 17:4.

  21. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 121:34‐37.

  22. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 12:8.

  23. Hi‘o Alama 6:2‐4 ; Mataio 23:25‐26.

  24. Mosia 3:19; hi‘o atoa Alama 13:28.

  25. Alama 32:16.

  26. Ezra Taft Benson, Ensign, Me 1989, 6‐7.

  27. 1 Timoteo 6:11.