2010–2019
A Farii i te Varua Maitai
Atopa 2010


A Farii i te Varua Maitai

E ere teie nau reta parau e ono – «A farii i te Varua Maitai» – e faahitiraa anaanatae-ore-noa; e faaueraa râ na te autahu‘araa – e faaueraa mana ia na-reira-hia, e eiaha râ ia rave-noa-hia.

E faatumu vau i ta‘u parau poro‘i i ni‘a i te faufaa no te tutavaraa i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa ia farii mau i te Varua Maitai. Te pure nei e te titau nei au i te Varua o te Fatu ia haapii e ia haamaitai ia tatou tata‘itahi.

Te Horo‘araa o te Varua Maitai

I te ava‘e titema 1835, a parahi ai o Iosepha Semita e o Elias Higbee i Washington D.C no te faatiti‘aifaro i te mau hape i ravehia i ni‘a i te feia mo‘a no Missouri, ua papa‘i raua ia Hyrum Smith : « I roto i to maua aparauraa i te peresideni (no te Hau Marite), ua ui mai oia ia maua eaha te vahi huru ê i roto i ta tatou faaroo e te tahi atu mau faaroo e vai nei. Ua parau atu te taea‘e Iosepha e mea huru ê ta matou huru bapetizoraa, e te horo‘araa i te varua maitai na roto i te tuuraa rima. Ua mana‘o matou e te vai nei i roto i te horo‘araa o te Varua Maitai te tahi atu mau hi‘oraa atoa. (Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita [2007], 97).

Te Varua Maitai o te toruraa ïa o te melo no te Atuaraa ; e tino varua oia e e faaite oia i te parau mau atoa. I roto i te mau papa‘iraa mo‘a ua pii-atoa-hia te Varua maitai e Faaa‘o (hi‘o Ioane 14:16–27 ; Moroni 8:26), e Haapii (hi‘o Ioane 14:26 ; PH&PF 50:14), e Heheu Parau (hi‘o 2 Nephi 32:5). E tae mai te mau heheuraa no ô mai i te Metua e te Tamaiti na roto mai i te Varua Maitai. E ve‘a e e ite Oia no te Metua e te Tamaiti.

E faaite mai te Varua Maitai i te mau tane e i te mau vahine i ni‘a i te fenua, mai te mana e te horo‘araa no te Varua Maitai. E nehenehe te mana e tae mai i te hoê taata na mua‘e i te bapetizoraa ; o te faaite papû e o Iesu Mesia to tatou Faaora e Taraehara. Na roto i te mana o te Varua Maitai e nehenehe ai e noaa i te feia imi mau i te hoê haapapûraa no te parau mau o te evanelia a te Faaora, te Buka a Moromona, te tupu-mau-raa te faaho‘i-raa-hia mai, e te piiraa peropheta o Iosepha Semita.

E horo‘ahia te horo‘araa o te Varua Maitai i muri iho ana‘e i te bapetizoraa tano e tei haamanahia na roto i te tuuraa o te rima e te feia e mau ra i te Autahu‘araa a Melehizedeka. Te faite nei te Fatu e :

« Oia ïa, a tatarahapa e ia bapetizohia, o outou paatoa, ei haamatararaa i ta outou ra mau hara ; oia ïa, ia bapetizohia i te pape, ei reira e ravehia‘i te bapetizoraa auahi e no te Varua Maitai. …

« E o tei roaa ia ratou te faaroo e haamau ïa orua ia ratou i roto i ta‘u nei ekalesia, na roto i te tuuraa rima, e na‘u e horo‘a’tu i te horo‘a o te Varua Maitai i ni‘a ia ratou ra » (PH&PF 33:11, 15).

Ua haamaramarama papû te Aposetolo Paulo i teie huru raveraa i to Ephesia a ui ai oia e :

« Ua noaa anei ia outou te Varua Maitai i to outou vai faarooraa nei ? Ua parau maira ratou ia’na, aita matou i ite e i horo‘ahia mai te Varua Maitai.

« Ua ui atura oia ia ratou, I bapetizohia ho‘i outou no te aha ? Ua na ô maira ratou, i te bapetizoraa a Ioane ra.

« Ua parau atu ra Paulo, i bapetizo â ho‘i Ioane i te bapetizoraa tatarahapa, ma te parau atu i te taata e, e faaroo ratou ia’na i te haere mai na muri mai ia’na ra, oia ho‘i Iesu Mesia ra.

« E ia faaroo ratou i te reira, bapetizohia ihora ratou i roto i te i‘oa o te Fatu ra o Iesu.

« E ua tuu atu ra Paulo i ta’na rima i ni‘a iho ia ratou ra, e ua haere maira te Varua Maitai i ni‘a iho ia ratou » (Te Ohipa 19:2-6).

Te bapetizoraa na roto i te utuhiraa o te « parau tumu matamua ïa o te evanelia, e e ti‘a roa ia ravehia te bapetizoraa o te Varua no te faaoti roa i te reira » (Bible Dictionary, « Baptism »). Ua haamaramarama te peropheta Iosepha Semita e « e oro‘a hanahana te bapetizoraa no te faaineine i te fariiraa i te Varua Maitai ; e rave‘a e e taviri te reira no te horo‘araa i te varua Maitai. Eita te horo‘araa o te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima, e nehenehe e fariihia na roto i te tahi parau tumu ê atu maori râ te parau tumu no te parau-ti‘a » (Teachings : Joseph Smith, 95‐96).

Te oro‘a no te haamauraa i te hoê melo apî no te ekalesia e te horo‘araa i te horo‘a o te Varua Maitai e mea ohie e e mea hohonu ïa. E tuu te mau taata ti‘amâ o tei mau i te Autahuaraa a Melehizedeka i to ratou mau rima i ni‘a i te upoo o te hoê taata ma te pii atu i to’na i‘oa. I muri iho, na roto i te mana o te autahuaraa mo‘a e te i‘oa o te Faaora, e haamauhia taua taata ra ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Mau Mahana Hopea Nei e e faahitihia teie tuhaa parau faufaa roa : « A farii i te Varua Maitai ».

No te ohie o teie oro‘a i ore ai tatou e tau‘a roa i te faufaa o te reira. E ere teie nau reta parau e ono – « A farii i te Varua Maitai » – e faahitiraa anaanatae-ore-noa ; e faaueraa râ na te autahu‘araa – e faaueraa mana ia na-reira-hia, eiaha râ ia rave-noa-hia (hi‘o 2 Nephi 2:26). Eita te Varua Maitai e ohipa i roto i to tatou oraraa no te mea noa ua tuuhia te mau rima i ni‘a i to tatou upoo e ua parauhia taua mau reta parau faufaa e ono ra. A farii ai tatou i teie oro‘a, e farii tatou tata‘itahi i te hoê hopoi‘a mo‘a ia hinaaro, ia imi, ia rave, e ia ora ti‘amâ noa no te « farii i te Varua Maitai » e ta’na mau horo‘araa pae varua. « No te mea eaha ihora ïa te taata e faufaahia‘i ia tuuhia’tu te hoê horo‘a ia’na ra, e ia ore ho‘i oia ia farii mai i taua horo‘a ra ? Inaha, e ore roa oia e oaoa i te reira mea o tei horo‘ahia mai ia’na ra, e ore atoa ho‘i e oaoa ia’na ra o tei tuu mai i te horo‘a » (PH&PF 88:33).

Eaha râ ta tatou e rave no te faariro i teie faaueraa haamanahia ia imi i te hoaraa i te toru o te melo o te Atuaraa ei ohipa mau ? E faaite atu vau e e ti‘a ia tatou ia (1) hinaaro papû mau ia farii i te Varua Maitai, (2) ia ani au maitai i te Varua Maitai i roto i to tatou mau oraraa, e (3) ia haapa‘o maitai i te mau faaueraa a te Atua.

Hinaaro Papû Mau

Na mua roa e ti‘a ia tatou ia hinaaro, ia hiaai i te reira, e ia imi i te faahoaraa i te Varua Maitai. E nehenehe ia outou e ia‘u nei ia haapii mai i te hoê haapiiraa rahi roa no ni‘a i te mau hinaaro parau-ti‘a no roto mai i te mau pĭpĭ haapa‘o maitai a te Fatu tei faaitehia i roto i te Buka Moromona.

« E haapii a‘e ra te tino ahuru ma piti i te mau taata ra ; e inaha, ua faaue atu ra ratou ia tuu te mau taata i te turi i raro i te fenua, e ia pure atu ratou i te Metua i te i‘oa o Iesu. …

« E ani atu ra ratou i to ratou hinaaro rahi ; e te hinaaro ra ratou ia roaa te Varua Maitai ia ratou » (3 Nephi 19:6, 9).

Te haamana‘o atoa ra anei tatou i te pure ma te aau mau e te tuutuu ore no te mea o ta tatou e ti‘a ia hinaaro rahi roa, oia ho‘i te Varua Maitai ? Aore râ ua hahihia tatou e te mau mana‘o no teie nei ao e te mau ohipa tamau o te oraraa i te mau mahana tata‘itahi e ua haafaufaa ore aore râ ua tau‘a ore tatou i teie horo‘a o tei hau atu i te faufaa i te mau horo‘a atoa ? E haamata te fariiraa i te Varua Maitai na roto i to tatou hinaaro mau e te tuutuu ore no To’na hoaraa i roto i to tatou oraraa.

A Titau Ma Te Au Maite

E rahi a‘e to tatou ineine i te farii e i te ite i te Varua o te Fatu ia titau ana‘e tatou Ia’na ma te au maite i roto i to tatou oraraa. Eita e nehenehe ia tatou ia faahepo, ia haavî, aore râ ia faaue i te Varua Maitai. E ti‘a râ ia tatou ia titau Ia’na i roto i to tatou oraraa ma te mặrû e te pure faaroo mai ta’na atoa e na reira ia tatou (a hi‘o PH&PF 42:14).

E ravehia ta tatou mau titauraa i te hoaraa i te Varua Maitai na roto i te mau rave‘a huru rau : na roto i te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa ; na roto i te mau pure parau-ti‘a a te taata hoê e a te utuafare ; na roto i te imi itoitoraa i te mau papa‘iraa mo‘a ; na roto i te haapaariraa i te mau auraa maitai e te mau melo o te utuafare e te mau hoa ; na roto i te imiraa i te mau mana‘o, te mau ohipa, e te mau parau viivii-ore ; e na roto i te haamoriraa i roto i to tatou mau utuafare, i roto i te hiero mo‘a, e i te fare pureraa. I te tahi atu pae, e faatupu te tau‘a-ore-raa aore râ te ofatiraa i te mau fafauraa e te mau faaauraa, te pure-ore-raa e te tai‘o-ore-raa i te mau papa‘iraa mo‘a, e te mau mana‘o, te mau ohipa, e te mau parau tano ore i te varua ia faatea ê atu aore râ ia ape ia tatou.

Mai ta te Arii Beniamina i haapii i to’na nunaa, « E teie nei, e parau atu vau ia outou, e au mau taea‘e, ia hope teie mau mea atoa i te itea e i te haapiihia ho‘i ia outou, ia hara outou, e ia haere ê atu i tei parauhia ra, e ia faarue ho‘i outou i te Varua o te Fatu ra, i ore ai to’na vahi i roto ia outou ia arata‘i ia outou na te e‘a o te paari ra, e haamaita‘ihia‘i, e e haamanuïahia‘i, e e faaorahia‘i ho‘i outou » (Mosia 2:36).

A Haapa‘o Maitai

E titauhia te haapa‘o-maitai-raa i te mau faaueraa a te Atua no te farii i te Varua Maitai. E faahamana‘ohia ia tatou teie parau mau i te mau hepetoma atoa a faaroo ai tatou i te mau pure no te oro‘a e a rave ti‘amâ ai tatou i te pane e te pape. A faaite ai tatou i to tatou hinaaro ia rave i te i‘oa o Iesu Mesia i ni‘a iho ia tatou, ia haamana‘o noa Ia’na e ia haapa‘o maitai i Ta’na mau faaueraa, ua fafauhia ïa ia tatou e vai noa To’na Varua i roto ia tatou (hi‘o PH&PF 20:77). No reira, te tumu o te mau mea atoa ta te evanelia a te Faaora e haapii ia tatou ia rave e ia riro no te haamaitai ïa ia tatou ia noaa te hoaraa i te Varua Maitai.

A feruri na i te mau tumu e pure ai e e tai‘o ai tatou i te mau papa‘iraa mo‘a. Oia mau, e hiaai tatou i te aparau na roto i te pure i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te i‘oa o Ta’na Tamaiti. Oia mau, e hinaaro tatou ia noaa te maramarama e te ite e vai ra i roto i te mau buka. Tera râ a haamana‘o e te tumu matamua roa o teie mau ohipa hanahana, e mau rave‘a ïa e haamana‘o noa ai tatou i to tatou Metua i te Ao ra e i Ta’na Tamaiti Here e e titauhia te reira ia noaa te hoaraa i te Varua Maitai.

A feruri na i te mau tumu e haamori ai tatou i roto i te fare o te Fatu e i roto i ta tatou mau pureraa i te sabati. Oia ïa, te tavini nei tatou i to tatou feia pohe i roto i te hiero – e i to tatou mau utuafare e mau hoa i roto i te mau paroita e mau amaa i reira ho‘i tatou e ora ai. Oia mau, te oaoa nei tatou i te auraa maitai e vai nei i rotopu i to tatou mau taea‘e e mau tuahine. Tera râ te tumu matamua roa e haaputuputu amui ai tatou no te imi ïa i te mau haamaitairaa e te mau arata‘iraa no ô mai i te Varua Maitai ra.

Te pureraa, te tai‘oraa, te haaputuputuraa, te haamoriraa, te taviniraa, e te haapa‘o-maitai-raa, e ere ïa i te mau tuhaa taa ê e te otare e vai ra i ni‘a i te hoê tabula no te mau mea e ti‘a ia ravehia. Tera râ, ua riro te tuhaa tata‘itahi o teie mau raveraa, ei hoê ïa tuhaa faufaa i roto i te titauraa varua no te faatupu i te faaueraa ia farii i te Varua Maitai. Te faatumu nei te mau faaueraa a te Atua ta tatou e haapa‘o nei e te a‘oraa faaurûhia a te feia faatere no te Ekalesia ta tatou e pee nei i ni‘a i te fariiraa i te hoaraa i te Varua. Oia mau, ua faatumuhia te taato‘araa o te mau haapiiraa e te mau faaoaoaraa no te evanelia i ni‘a i te fariiraa i te Varua Maitai i roto i to tatou mau oraraa.

E ti‘a ia outou e o vau nei ia tutava ia riro mai te mau faehau itoito tei faaitehia i roto i te Buka a Moromona, tei « haapa‘o maitai i te mau parau e te mau faaue atoa ra ma te hapa ore ; oia ïa, mai te au i to ratou faaroo ua roaa ïa to ratou …

« … E ua itoito ratou i te haamana‘o i te Fatu ra to ratou Atua aita e mahana tuua ; e ua haapa‘o maite ho‘i ratou i ta’na mau ture, e ta’na mau faufaa, e ta’na mau faaue ma te tuutuu ore » (Alama 57:21 ; 58:40).

Te Iteraa Papû

Ua parau te Fatu e, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei o « te ekalesia parau-ti‘a ana‘e e te mea ora i ni‘a i te ao paatoa nei » (PH&PF 1:30). E mea mau teie nei Ekalesia tei faaho‘i-faahou-hia mai no te mea o te Ekalesia ho‘i a te Faaora ; o Oia « te e‘a, te parau mau e te ora » (Ioane 14:6). E e Ekalesia ora no te mau ohipa e te mau horo‘araa a te Varua Maitai. Auê ïa tatou i te haamaitaihia no te ora i te hoê tau a vai ai te autahu‘araa i ni‘a i te fenua nei, e e nehenehe ai ia tatou ia farii i te Varua Maitai.

E rave rahi mau matahiti i muri a‘e nei i te taparahi-pohe-raa-hia te peropheta Iosepha Semita, ua fâ oia i te peresideni Brigham Young e ua horo‘a oia i teie nei a‘oraa faufaa roa. « A parau atu i te nunaa ia vai haehaa e ia haapa‘o e ia haapapû i te tape‘a i te Varua o te Fatu e e arata‘i oia ia ratou ma te ti‘a. A ara e eiaha e fariu ê atu i te reo ha‘iha‘i ; e haapii oia [ia outou te mea] e rave e te vahi e haere ; e faatupu mai oia i te mau hotu no te basileia. A parau atu i te mau taea‘e e ia vai matara noa to ratou aau i te parau mau e ia haere ana‘e mai te Varua Maitai ia ratou ra, ua ineine ïa to ratou mau aau i te fariiraa i te reira. E nehenehe ta ratou e ite i te Varua o te Fatu i te tahi ê atu mau varua. E omuhumuhu mai oia i te hau e te oaoa i to ratou mau varua, e e rave ê atu oia i te ino, te au ore, te nounou, te mârôraa, e te mau ino atoa mai roto atu i to ratou mau aau ; e to ratou hinaaro atoa o te rave ïa i te maitai, te faatupuraa ïa i te parau-ti‘a e te paturaa ïa i te basileia o te Atua. A parau i te mau taea‘e mai te mea e pee ratou i te Varua o te Fatu e maitai ïa ratou » (Teachings : Joseph Smith, 98).

Te pure nei au e e hinaaro mau tatou e e ani tatou ma te au maitai i te Varua Maitai i roto i to tatou mau oraraa i te mau mahana atoa. Te pure atoa nei au e ia haapa‘o maite tatou tata‘itahi i te mau faaueraa a te Atua e ia farii mau ihoa tatou i te Varua Maitai. Te fafau nei au e, te mau haamaitairaa tei faaitehia e te peropheta Iosepha Semita ia Brigham Young, e ravehia ïa e e roaa ïa i te mau taata atoa o tei faaroo e o tei tai‘o i teie nei poro‘i.

Te faaite papû nei au e te ora mau nei te Metua e te Tamaiti. Te faaite papû nei au e e heheu parau, e faaa‘o, e e orometua hopea roa te Varua Maitai, e ti‘a ia tatou ia haapii mai. E te faaite papû nei au e te ohipa nei te mau haamaitairaa e te mau horo‘araa a te Varua i roto i te Ekalesia mau e te ora a Iesu Mesia tei faaho‘ihia mai i teie nei mau mahana hopea nei. Te faaite papû nei au i te reira i te i‘oa mo‘a o te Fatu ra o Iesu Mesia, amene.