2010–2019
Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻOkatopa 2010


Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku ʻikai ko ha ngaahi lea noa pē e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení —“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”—ka ko ha fakaafe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko ha naʻinaʻi ke ngāue kae ʻikai tali pē ke toki fakakounaʻi.

ʻOku tukutaha ʻeku pōpoakí ʻi he mahuʻinga ʻo e feinga ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku ou lotua mo fakaafeʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne fakahinohinoʻi mo fakamaama kitautolu.

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻI he ʻi Uasingatoni D.C. ʻa Siosefa Sāmita mo ʻIlaiasi Hikipei ʻi Tīsema 1839 ke fai ha totongi huhuʻi ki ha ngaahi faihala ki he Kāingalotu Mīsulí, ne na tohi ai kia Hailame Sāmita ʻo pehē: “I heʻemau ʻinitaviu mo e Palesiteni [ʻo e ʻIunaiteti Siteití], naʻá ne fakafehuʻi ʻo kau ki he kehekehe ʻetau tui fakalotú mei he ngaahi tui fakalotu kehé. Ne pehē ʻe Siosefa ʻoku tau kehekehe ʻi he founga papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinimá. Naʻá ma pehē ʻoku fekauʻaki e ngaahi meʻa kehe kotoa pē mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 111).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá; ko ha laumālie pea ʻokú ne fakamoʻoni ki he moʻoni kotoa pē. ʻOku ui e Laumālie Māʻoniʻoní he folofolá ko e Fakafiemālié (vakai, Sione 14:16–27; Molonai 8:26), ko e Faiako (vakai, Sione 14:26; T&F 50:14) mo e Tokotaha Maʻu Fakahā (vakai, 2 Nīfai 32:5). ʻOku fakafou mai he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi fakahā mei he Tamaí mo e ʻAló. Ko ia e talafekau mo e fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló.

ʻOku hā e Laumālie Māʻoniʻoní ki he tangata mo e fefine ʻo e māmaní, ko e mālohi mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke hoko mai e mālohí ki ha taha ki muʻa pea toki papitaisó; ko e fakamoʻoni fakalotoa ia ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. ʻE lava ke maʻu ʻe he fiefanongo fakamātoató ha fakapapau ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, Tohi ʻa Molomoná, mo e moʻoni ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e uiuiʻi fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmita ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku toki foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hili e papitaiso ʻi he founga totonú mo fakamafaiʻi pea mo hilifakinima ʻe ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki. Ne folofola e ʻEikí:

“ʻIo, fakatomala pea papitaiso, ʻa kimoutolu kotoa pē, ke fakamolemoleʻi ai hoʻomou ngaahi fai angahalá; ʻio, mou papitaiso ʻi he vai, pea ʻe hoko mai leva ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

“Pea ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tuí ke mo fakamaʻu ʻa kinautolu ki hoku siasí, ʻi he hilifaki ʻo e nimá, pea te u foaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (T&F 33:11, 15).

Ne fakamahino e foungá ni ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai ʻEfesoó ʻi heʻene fehuʻi:

“Kuo mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní talu hoʻomou tuí? Pea naʻa nau pehē kiate ia, ʻOku heʻeki ai te mau fanongo pe ʻoku ai ha Laumālie Māʻoniʻoni.

“Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Pea ne mou papitaiso ki he hā? Pea nau pehē, Ki he papitaiso ʻa Sioné.

“Pea toki pehē ʻe Paula, Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻaki ʻe Sione ʻa e papitaiso ki he fakatomalá, ʻo ne pehē ki he kakaí, ke nau tui kiate ia ʻe fakamuimui ʻiate iá, ʻa ia ko Kalaisi Sīsū.

“Pea ʻi heʻenau fanongo hení, naʻa nau papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsuú.

“Pea kuo hilifaki ʻa e nima ʻo Paulá kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 19:2–6).

Ko e papitaiso ʻi he fakaukú, “ʻa e ouau ʻuluaki ʻo e ongoongoleleí, pea kuo pau ke hoko mai ai e papitaiso ʻo e Laumālié kae toki kakato” (Bible Dictionary, “Baptism,” 618). Ne fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e papitaisó ko ha ouau māʻoniʻoni ia ʻo e teuteu ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ko e fetuʻutakiʻanga pea mo e kī ia ʻe ngāue mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai lava ke maʻu e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he hilifaki ʻo e nimá, ʻi ha toe founga kehe, ka ko e tefitoʻi moʻoni pē ʻo e māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 110).

ʻOku faingofua mo loloto e ouau hilifakinima ʻo ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí mo hono foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE hilifaki e nima ʻo ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki moʻui taau he ʻulu ʻo ha taha pea ui hono hingoá. ʻOku fakamaʻu leva ia ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí, pea lea ʻaki e kupuʻi lea mahuʻingá ni: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku ʻikai faʻa fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ouaú ni ko ʻene faingofuá. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi lea noa pē e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení —“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”—ka ko ha fakaafe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e naʻinaʻi ke ngāue kae ʻikai tali pē ke toki fakakounaʻi (vakai, 2 Nīfai 2:26). ʻOku ʻikai ko e hilifakinimá pē mo lea ʻaki e kupuʻi lea mahuʻingá ni ʻe faá pea ngāue leva e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau maʻu e ouaú ni, ʻoku tau takitaha tali ai ha fatongia toputapu mo tuʻuloa ke hoko atu e holi, fekumi, ngāue, mo moʻui taau ke tau “maʻu [moʻoni] ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” mo hono ngaahi meʻafoakí. “He ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata ʻo kapau ʻoku foaki kiate ia ha meʻaʻofa, pea ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e meʻaʻofá? Vakai, ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he meʻa ʻoku foaki kiate iá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fiefia ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá” (T&F 88:33).

Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ke fekumi maʻu ai pē ki he takaua ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá? ʻOku ou fokotuʻu atu ke tau (1) holi fakamātoato ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní; (2) fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí; pea (3) talangofua faivelenga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Holi Fakamātoató

ʻOku totonu ke tau ʻuluaki holi, fakaʻamu, mo kumi ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ta lava ʻo ako ha lēsoni mahuʻinga ʻo kau ki he ngaahi holi māʻoniʻoní mei he kau ākonga faivelenga ʻa e ʻEikí ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

“Pea naʻe akoʻi ʻe he toko hongofulu mā uá ʻa e kakaí; pea vakai, naʻa nau fekau ke tūʻulutui ʻa e kakaí ʻi he funga kelekelé, pea ke nau lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú. …

“Pea naʻa nau lotua ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:6, 9).

ʻOku tau fai pehē nai ʻo manatu ke lotua fakamātoato maʻu pē ngaahi meʻa ʻoku tau holi lahi taha ki aí, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní? Pe ʻoku tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní mo e ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí ʻo tukunoaʻi pea aʻu pē ʻo ngalo ai e meʻafoaki mahuʻinga tahá ni? ʻOku kamata ʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní mei heʻetau holi fakamātoato ke maʻu ʻEne takauá ʻi heʻetau moʻuí.

Fakaafeʻi he Founga Totonú

ʻOku tau mateuteu ange ke maʻu mo ʻiloʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakaafeʻi mai ia ʻi he founga totonu ki heʻetau moʻuí. He ʻikai lava ke tau fakamālohiʻi, fakaʻaiʻai pe fekauʻi e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku totonu ke tau fakaafeʻi Ia ki heʻetau moʻuí ʻi he founga angamalū mo e angavaivai tatau ʻokú Ne fai kiate kitautolú (vakai, T&F 42:14).

ʻOku tau fakaafeʻi e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he ngaahi founga lahi: ʻi hono fai mo tauhi e ngaahi fuakavá; lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili fakamātoató; fekumi faivelenga he folofolá; fakamālohia e vā fetuʻutaki mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá; feinga ke maʻu e ngaahi fakakaukau, tōʻonga, mo e lea ʻoku maʻá; moihū ʻi hotau ngaahi ʻapí, ʻi he temipale māʻoniʻoní, pea ʻi he falelotú. ʻE mavahe pe fakamamaʻo e Laumālié meiate kitautolu ʻo ka tau taʻetokanga pe maumauʻi e ngaahi fuakavá mo e tukupaá, ʻo ʻikai ke lotu mo ako folofola pea taʻe taau ʻetau fakakaukaú, ngāué, mo e leá.

Hangē ko e akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí: “Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻo ka hili hoʻomou ʻilo mo akonekina ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē, kapau te mou fai hala ʻo talangataʻa ki he meʻa kuo folofola ʻakí, ʻo mou fakamavaheʻi ai ʻa kimoutolu mei he Laumālie ʻo e ʻEikí, [ʻoku] ʻikai ai te ne maʻu hano nofoʻanga ʻiate kimoutolu ke fakahinohinoʻi ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi hala ʻo e potó koeʻuhí ke tāpuakiʻi, mo fakamonūʻiaʻi, mo maluʻi ʻa kimoutolu” (Mōsaia 2:36).

Talangofua Faivelenga

ʻOku mahuʻinga e talangofua faivelenga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakamanatu mai e moʻoni ko ʻení he uike takitaha ʻi heʻetau fanongo ki he lotu sākalamēnití pea maʻu moʻui taau e maá mo e vaí. ʻI heʻetau fuakava ke toʻo kiate kitautolu ʻi he fiemālie e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu maʻu pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku talaʻofa mai ai te tau maʻu maʻu pē Hono Laumālié (vakai, T&F 20:77). Ko ia, ʻoku fakataumuʻa e meʻa kotoa pē ʻoku akoʻi mai ʻe he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ke tau maʻu mo aʻusiá, ke faitapuekina ai kitautolu ʻe he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻetau lotu mo ako folofolá. ʻIo, ʻoku tau fakaʻamu ke fetuʻutaki ʻi he lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa Hono ʻAló. Pea ʻoku tau fakaʻamu ke maʻu e maama mo e ʻilo ʻoku lava ke maʻu ʻi he folofolá. Ka ke kātaki ʻo manatuʻi ko e ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ko ʻení ko e ngaahi founga ia ʻe lava ke tau manatuʻi maʻu pē ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pea ʻoku fie maʻu ia kae hokohoko hono maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku tau lotu ai ʻi he fale ʻo e ʻEikí mo e ngaahi fakataha he Sāpaté. ʻIo, ʻoku tau tokoni ki hotau kāinga kuo pekiá ʻi he temipalé—mo hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi hotau uōtí mo e kolo ʻoku tau nofo aí. Pea ʻoku tau fiefia he feohi mo hotau kāingá ʻi he māʻoniʻoní. Ka ko hono tefitoʻi ʻuhinga ʻetau fakataha ʻi he uouangatahá ke kumia ai e ngaahi tāpuaki mo e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa mavahe e lotú, akó, fakatahá, huú, tokoní mo e talangofuá ʻi ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa ke tau fai ʻi he ongoongoleleí. Ka ko e ngaahi founga māʻoniʻoni ko ʻení, ko e konga mahuʻinga kinautolu ʻi he fekumi ke fakahoko ʻa e fekau ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ia ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea talangofua ki he faleʻi fakalaumālie mei he kau takí, ke tau maʻu ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakatefito moʻoni e ngaahi akonaki mo e ngāue kotoa ʻi he ongoongoleleí ʻi he haʻu kia Kalaisí ʻi hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku totonu ke tau feinga ke tatau mo e kau tau kei talavou ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne “fai pau matematē ki he fekau kotoa pē; ʻio, pea naʻe hoko kiate kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau tuí. …

“… Pea ʻoku nau fuʻu tokanga lahi ke manatuʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá mei he ʻaho ki he ʻaho; ʻio,ʻoku nau tokanga ke tauhi ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuní, mo hono ngaahi finangaló, mo ʻene ngaahi fekaú maʻu ai pē” (ʻAlamā 57:21; 58:40).

Fakamoʻoní

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní” (T&F 1:30). ʻOku moʻoni ʻa e Siasi ko ʻeni ne toe Fakafoki maí he ko e Siasi ia ʻo e Fakamoʻuí; ko Ia e “halá, mo e moʻoní pea mo e moʻuí” (Sione 14:6). Pea ko e Siasi ʻoku moʻui tupu mei he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻi māmani ai e lakanga fakataulaʻeikí, pea tau lava ʻo maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono fakapoongi e Pālofita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne hā kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo fai ange e faleʻi tuʻuloá ni: “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea te Ne taki totonu kinautolu. Tokanga ke ʻoua naʻa tekeʻi ʻa e kihiʻi leʻo vanavanaikí; te Ne akoʻi [kimoutolu ʻi he meʻa] ke mou faí mo e potu ke mou ō ki aí; te Ne ʻomi ʻa e ngaahi fua ʻo e puleʻangá. Tala ki he kau takí ke fakaava honau lotó pea lotoʻaki, koeʻuhí, ʻo ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, ʻe mateuteu honau lotó ke tali Ia. Te nau lava pē ke tala ʻa e faikehekehe ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí mei he toenga ʻo e ngaahi laumālie kehé. Te Ne fanafana ange ʻa e nongá mo e fiefiá ki heʻenau moʻuí, pea te Ne toʻo atu ʻa e loto koví, tāufehiʻá, meheká, fekeʻikeʻí, pea mo e kovi kotoa pē mei honau lotó; pea te nau fakaʻamu maʻu pē ke fai lelei, ʻomi ʻa e māʻoniʻoní, mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Tala ki he kau takí kapau te nau muimui ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻe tonu ʻenau fonongá” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 112-13).

ʻOku ou lotua ke tau maʻu e holi moʻoni pea fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní he founga totonu ki heʻetau moʻuí. ʻOku ou lotua foki ke tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou palōmesi atu ʻoku maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku fanongo pe lau e pōpoakí ni ʻa e ngaahi tāpuaki ne fakamatalaʻi ʻe he Pālofita ko Siosefa Sāmitá kia Pilikihami ʻIongí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni mo moʻui e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha taha maʻu fakahā, fakafiemālie, mo e faiako tuʻukimuʻa ia ʻoku totonu ke tau ako mei ai. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ngāue e ngaahi tāpuaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻi he kuongá ni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.