2010–2019
Te mau Mana‘ona‘oraa i te hoê Oraraa Haamo‘ahia
Atopa 2010


Te mau Mana‘ona‘oraa i te hoê Oraraa Haamo‘ahia

Te manuïaraa i roto i teie oraraa no roto mai i te haamo‘araa i to tatou oraraa, oia ho‘i, to tatou taime e ta tatou mau ma‘itiraa, no te mau opuaraa a te Atua

I to‘u apîraa, ua mata‘ita‘i au i te matahiti 1964 te Faaiteiteraa a te Ao nei i te oire no New York. Te hoê o te mau vahi faaiteiteraa au-roa-hia e au o te Fare Faaiteiteraa ïa a te Ekalesia Momoni e te hoho‘a o te mau tira o te hiero no Roto Miti. I reira no te taime matamua ua ite au i te hoho‘a teata L’homme à la recherche du bonheur [To te Taata Imiraa i te Oaoa]. Ua putapû rahi te aau o te feia mata‘ita‘i e rave rahi e o vau atoa i te tatararaa no ni‘a i te opuaraa no te faaoraraa i roto i te hoho‘a teata tei faati‘ahia e Elder Richard L. Evans. I roto i te tahi atu mau mea, ua parau o Elder Evans e :

« Ua pûpû mai te oraraa ia tatou e piti horo‘araa tao‘a rahi, te hoê oia te taime, te tahi te ti‘amâraa ia ma‘iti, te ti‘amâraa ia hoo mai i to outou taime i te mea ta outou e hinaaro. E ti‘amâraa to outou ia taui i to outou taime no te mau mea anaanataehia. E nehenehe ta outou e taui i te reira no te mau hiaai. E nehenehe ta outou e faaohipa te reira i roto i te nounou tao‘a. …

« Tei ia outou te ti‘amâraa ia ma‘iti. E ere ra te reira i te mau ohipa maitai, eita outou e ite i roto i te reira te oaoaraa măoro.

« E mea ti‘a ia tiaauhia i te mau mahana atoa, i te mau hora atoa, i te mau minuti atoa te roaraa matahiti o to outou oraraa tahuti nei i te tahi taime. E tei roto i teie nei oraraa outou e haere ai ma te faaroo e ia faaite e ti‘a ia outou ia ma‘iti i te maitai i ni‘a i te ino, te parau-ti‘a i ni‘a i te hape, te fariiraa i te oaoa eiaha râ te arearea noa. E riro ta outou utua mure ore mai te au i ta outou ma‘itiraa.

« Ua parau mai te hoê peropheta a te Atuae : ‘te vai nei te mau taata ia noaa to ratou oaoa’, te hoê oaoa e vai nei te îraa o te oraraa, te hoê oraraa tei pûpûhia i te taviniraa, i te here e te au-maitai-raa i roto i te utuafare e te mau hotu no te ohipa parau-ti‘a, te fariiraa i te Evanelia a Iesu Mesia — o ta’na mau titauraa e mau faaueraa.

« I roto ana‘e i te reira e ite ai outou i te oaoa mau, te oaoa o te ore roa e mo‘e e te mau mori e te upa e te mau taata ».1

Te faaite nei teie nei mau faahitiraa parau i te parau mau e ua riro to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei ei tiaauraa no te taime e no te mau ma‘itiraa tei horo‘ahia mai e tei Hamani ia tatou. Te faahaamana‘o nei te parau tiaauraa i roto i te feruriraa te ture no te haamo‘araa a te Fatu (a hi‘o, ei hi‘oraa, PH&PF 42:32, 53) tei roto ho‘i te reira te ohipa imiraa faufaa, hau atu râ i te reira, o te hoê ïa faaohiparaa i te ture tiretiera i te oraraa i ônei e i teie nei (a hi‘o PH&PF 105:5). Te haamo‘araa o te faataaraa ïa i te hiti aore râ te pûpûraa ïa i te tahi mea ei mea mo‘a, tei faataahia no te mau opuaraa mo‘a. Te manuïaraa i roto i teie oraraa no roto mai i te haamo‘araa i to tatou oraraa, oia ho‘i, to tatou taime e ta tatou mau ma‘itiraa, no te mau opuaraa a te Atua (hi‘o Ioane 17:1, 4 ; PH&PF 19:19). Na roto i te na-reira-raa, e faati‘a tatou Ia’na ia faateitei ia tatou i to tatou fâ teitei roa‘e.

Te hinaaro nei au e hi‘opo‘a amui tatou e pae tufaa no te hoê oraraa haamo‘ahia : te viivii-ore, te ohipa, te faaturaa i to’na iho tino, te taviniraa e te parau-ti‘a.

Mai ta te Faaora i faaite mai, te oraraa haamo‘ahia o te hoê ïa oraraa viivii-ore. Noa’tu e o Iesu ana‘e te taata tei ora i te hoê oraraa hara ore, e ti‘araa to te feia e haere mai Ia’na ra e ia rave i Ta’na zugo i ni‘a iho ia ratou ia ani i To’na maitai, o te faariro ia ratou mai Ia’na te huru, te hara ore e te porao ore. Na roto i te aroha rahi te faaitoito nei te Fatu ia tatou na roto i teie nei mau parau : « E tatarahapa, e to te mau oti‘a no te fenua, e haere mai ia‘u, e bapetizohia i to‘u i‘oa, ia mo‘a outou i te noaaraa mai te Varua Maitai, ia ti‘a outou ma te porao ore i mua ia‘u i te mahana hopea ra » (3 Nephi 27:20).

No reira te haamo‘araa o te tatarahaparaa ïa. E ti‘a i te aau etaeta, te pato‘i e te marô ia faaru‘ehia, e ia monohia te reira e te auraro, te hinaaro ia faatiti‘aifarohia, e te fariiraa i te mau mea atoa ta te Fatu e titau. Teie te mea ta te Arii Beniamina i parau oia ho‘i te faaru‘eraa i te mau peu a te taata tino nei, te auraroraa i te mau arata‘iraa a te Varua Mo‘a e te riroraa « ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu » (Mosia 3:19). Ua fafauhia i teie huru taata e e parahi măoro mai te Varua Mo‘a ia’na ra, te hoê fafauraa o te haamana‘ohia e te faaapîhia i te mau taime atoa e rave ai te hoê varua tatarahapa i te oro‘a a te Fatu (a hi‘o PH&PF 20:77, 79).

Ua parau o Elder B. H. Roberts i te hoê taime i te tereraa na roto i teie mau parau : « Te taata o te haere na roto i te maramarama e te paari e te mana o te Atua, e faariro ïa oia, na roto i to’na amuiraa’tu i te reira, i te maramarama e te paari e te mana o te Atua no’na iho – ma te firi i taua mau hihi anaana i roto i te hoê fifi hanahana, ma te tuati ia’na iho e amuri noa’tu i te Atua e te Atua ia’na ra. Teie te auraa o te mau parau aro a te Mesia, ‘Mai ia oe e tau Metua i roto ia‘u nei ra, e mai Ia‘u ho‘i i roto ia oe na – aita’tu e ohipa rahi roa’tu e nehenehe i te taata ia faatupu ».2

Te hoê oraraa haamo‘ahia o te hoê ïa oraraa ohipa. I te omuaraa o To’na oraraa, ua haapa‘o Iesu i ta ta’na Metua ohipa (a hi‘o Luka 2:48-49). Ua faahanahanahia te Atua iho e Ta’na ohipa i te faatupuraa i te tahuti ore e te ora mure ore a Ta’na mau tamarii (a hi‘o Mose 1:39). Ua hinaaro ihoa tatou i te amui atu Ia’na i roto i Ta’na ohipa, e na roto i te na-reira-raa, e ti‘a ia tatou ia ite e te mau ohipa parau-ti‘a atoa e ohipa ïa na te Atua. Mai ta Thomas Carlyle i parau, « E mea mo‘a te mau Ohipa mau atoa ; i roto i te mau Ohipa mau atoa, noa’tu e ohipa rave-rima-hia, te vai nei te tahi mea hanahana i roto. Te ohipa, mai te aano o te fenua, tei ni‘a oia i te teiteiraa o te Ra‘i ».3

Ua faanaho te Atua i teie nei oraraa tahuti no te titau i te tautooraa tamau. Te haamana‘o nei au i te faahitiraa parau ohie a te peropheta Iosepha Semita, « Na roto i te rave-tamau-noa-raa i te ohipa, ua roaa mai [ia matou] te faufaa e nava‘i no te oraraa nei » (Iosepha Semita – Aamu 1:55) Na roto i te ohipa e turu nei e te haamaitai nei tatou i te oraraa. Na te reira e faati‘a ia tatou ia upooti‘a i te mau manuïa-ore-raa e te mau ati no te oraraa tahuti nei. E afa‘i mai te manuïaraa tei titau-puai-hia i te hoê mana‘o e e mea faufaa tatou. E patu e e haamaitai te ohipa i te huru o te taata, e faatupu i te nehenehe, e ua riro te reira ei mauhaa no to tatou taviniraa i te tahi e te tahi e i te Atua. Ua î te hoê oraraa haamo‘ahia i te ohipa, i te tahi taime e mea tamau noa, te tahi taime e mea ha‘iha‘i, te tahi taime e mea au-ore-hia, e haamaitai noa râ te ohipa, e faanaho, e turu, e faateitei, e tavini, e imi i te tahi mea teitei a‘e.

I muri a‘e i te faateniteniraa i te parau no te ohipa, e mea ti‘a atoa ia‘u ia amui atu i te tahi parau maitai no ni‘a i te faaoaoaraa. Mai ta te hoê ohipa parau-ti‘a e horo‘a mai i te maitai, ua riro te faaoaoaraa maitai ei hoa tamau no te ohipa. Te himene, te buka, te hoho‘a peni, te ori, te teata taata ora, te tu‘aro – e nehenehe te reira mau mea atoa e horo‘a i te faaoaoaraa no te haamaitai i te oraraa o te hoê taata e o te haamo‘a atoa i te reira. E nehenehe atoa ia parau e e mea faufau, e mea viivii, e mea ino, e mea haapouri i te feruriraa, e haamau‘araa taime te mau faaoaoaraa i teie mahana. I te tahi mau taime e mea fifi roa ia imi i te mau faaoaoaraa maitai. Ia taui ana‘e te faaoaoaraa maitai ei faaoaoaraa ino e riro ïa te reira e tu’inoraa i te oraraa haamo‘ahia. « No reira, a ara maite… ia ore outou ia mana‘o i te mea ino mai te mea ra e, no ô mai ïa i te Atua ra » (Moroni 7:14)

E faatura te hoê oraraa haamo‘ahia i te horo‘araa faito ore o te tino o te hoê taata, te hoê hamaniraa hanahana mai te hoho‘a o te Atua. Te hoê opuaraa tumu no te iteraa o te oraraa nei o te fariiraa ïa te varua i te hoê tino e te haapiiraa i te faaohipa i te ti‘amâraa i roto i te hoê tino i‘o. E mea faufaa rahi atoa te hoê tino i‘o no te faateiteiraa, o te tupu mai i roto ana‘e i te auraa maitai o te tino e te varua, mai ta tatou i ite i roto i to tatou Fatu here, tei ti‘afaahou. I roto i teie nei ao tahuti, e mea oto e te poto ho‘i te tahi mau oraraa ; ua faahuru-ê-hia te tahi mau tino, ua fatifati, aore râ e mea nava‘i noa no te paturu i te ora, e mea nava‘i râ te roa o te oraraa no te varua tata‘itahi, e e noaa i te tino tata‘itahi te ti‘a-faahou-raa.

Te feia o te ti‘aturi nei e e mea tupu noa mai to tatou mau tino aita ïa to ratou mana‘o tiaauraa i mua i te Atua aore râ i mua i te tahi ê atu taata no te mea ta ratou e rave i to ratou ra tino. O tatou o tei ite i te faanahoraa mau no te oraraa matamua, te oraraa tahuti nei e te oraraa amuri atu, no reira e ti‘a ia tatou ia ite e e hopoi‘a ta tatou i te Atua no te tao‘a hopea no te mau mea Ta’na i hamani i te tino nei. I roto i te mau parau a Paulo :

« Aita outou i ite, e e hiero to outou tino no te Varua Maitai i roto ia outou na, tei noaa ia outou i te Atua ra, e ere ho‘i outou i to outou iho ?

« Ua tauihia ho‘i outou i te taui, e teie nei, e haamaitai i te Atua, i to outou tino, e i to outou varua, no te Atua ïa » (1 Korinetia 6:19-20)

Te iteraa i teie mau parau mau e te arata‘iraa a te peresideni Thomas S. Monson i te Amuiraa Rahi no te ava‘e eperera ra, eita roa ïa tatou e faairoiro i to tatou tino i te mau tatau aore râ e tu‘ino i te reira i te mau raau taero, aore râ e haaviivii i te reira, i te poroneia, te faaturi aore râ te ahuraa i te ahu tano ore.4 No te mea e mauhaa to tatou tino no to tatou varua, e mea faufaa rahi e ia atuatu tatou i te reira mai tei mâraa ia tatou. E ti‘a ia tatou ia haamo‘a i to’na mau puai i te taviniraa e te faahaereraa i mua te ohipa a te Mesia. Ua parau te Aposetolo Paulo, « E teie nei, e au mau taea‘e ra, te a‘o atu nei au ia outou ma te aroha rahi o te Atua, e ia pûpû atu outou i to outou mau tino ei tusia ora, e te mo‘a, e te au ho‘i i te Atua » (Roma 12:1)

Ua faaite mai o Iesu e, te hoê oraraa haamo‘ahia o te hoê ïa oraraa no te taviniraa. I te mau hora hou te haamataraa o te mauiui no Ta’na Taraehara, ua horoi te Fatu ma te haehaa i te avae o Ta’na mau pĭpĭ ma te parau atu ia ratou e :

« Ua horoi una ho‘i au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa ho‘i outou i to outou iho avae e ti‘a’i.

« Ua horo‘a’tu na ho‘i au i te haapa‘oraa na outou, o ta‘u i rave iho ia outou nei, ia na reira atoa ho‘i outou.

« Amene, amene, e parau atu vau ia outou, aore te tavini i hau i to’na ra fatu, e te aposetolo aore ïa i hau i tei tono ia’na » (Ioane 13:14-16)

Ua riro te feia o te rave nei ma te hau e te feruriraa i te ohipa maitai ei mau hoho‘a maitai no te haamo‘araa. Aita’tu e taata maitai atu i to tatou nei tau o tei faaohipa i teie huru haamo‘araa i roto i te oraraa o te mau mahana atoa maori râ te peresideni Thomas S. Monson. Ua haapii oia i te horo‘a i te taria o te nehenehe e faaroo i te parau-rii-rii a te Varua o te faaite mai i te hinaaro o te hoê taata ta’na e nehenehe e haere atu e tauturu. E mea pinepine e tei roto i te raveraa ha‘iha‘i o te haapapû mai i te aroha hanahana e te hiaoto, tera râ e pahono noa Thomas Monson i te mau taime atoa.

Ua ite au i roto i te oraraa o to‘u papa ruau e mama ruau, Alexander DeWitt e Louise Vickery Christofferson, te hoê hoho‘a no taua huru haamo‘araa ra. E taata puai o papa ruau, e e mea aravihi oia i te pa‘oti i te mau mamoe i te mau mahana hou te mau pa‘oti uira. E mea aravihi roa oia, ua parau oia, e « i te mahana hoê e pa‘oti au e 287 mamoe e ua nehenehe ia’na ia pa‘oti hau atu i te 300, ua pauhia ra te mamoe ». I te matahiti 1919, ua pa‘oti oia hau atu i te 12.000 mamoe, ua noaa ia’na te tahi 2.000 tara marite. Na teie moni i faarahi i ta’na faaapu e i haamaitai i to’na fare, ua tae mai râ te hoê piiraa a te mau taea‘e no te tavini i roto i te misioni no te mau tufaa fenua apatoa, e ma te patururaa a Louise, ua farii oia. Ua vaiiho oia i ta’na vahine (tei hapû i ta raua tamaiti matamua, to‘u metua tane) e ta raua na tamahine e toru e te moni pa‘oti mamoe. I to’na ho‘iraa oaoa i te fare e piti matahiti i muri iho, ua parau oia, « Ua nava‘i roa ta matou moni tei faahereherehia i roto i na matahiti e piti, e ua toe mai e 29 tara marite ».

Te hoê oraraa haamo‘ahia o te hoê ïa oraraa parau-ti‘a. Te ite nei tatou i te reira i roto i te tane e te vahine faaipoipo « tei faatura i te mau fafauraa no te faaipoiporaa ma te here mau ».5 Te ite nei tatou i te reira i roto i te metua tane e te metua vahine tei faaite e ta raua titauraa matamua o te atuaturaa ïa i to raua faaipoiporaa e te haapapûraa i te oraraa maitai i te pae tino e te pae varua o ta raua mau tamarii. Te ite nei tatou i te reira i roto i te feia parau-ti‘a.

E rave rahi mau matahiti a‘e nei, ua matau mai au i na utuafare e piti o te faaore ra i te hoê taiete tapihooraa tei fatuhia e ratou. Na fatu e piti, e piti ia na hoa e e melo no te hoê â amuiraa keresetiano, i faati‘a i te taiete e rave rahi mau matahiti na mua’tu. E mea au maitai ta raua auraa ei hoa i roto i te taiete, a paari ai râ raua e a haamata ai te u‘i i muri mai i te rave i te ohipa i roto i te taiete, ua tupu te mau pe‘ape‘a. I te pae hopea, ua faaoti na pae e piti e e mea maitai a‘e ia vahi te faufaa e ia faataa ê ia ratou. Ua faanaho te hoê o na fatu matamua i te tahi opuaraa e to’na mau paruru ia noaa ia’na te pae rahi a‘e o te faufaa ia piri ana‘e te taiete o te riro ïa ei pau rahi no te tahi atu fatu e ta’na mau tamaroa. I roto i te hoê apooraa i rotopu i na utuafare e piti, ua amuamu te hoê o te mau tamaroa no ni‘a i teie nei faanahoraa-ti‘a-ore e ua pii i te tura e i te mau ti‘aturiraa keresetiano o te fatu matamua.Ua parau oia « ua ite oe e ere te reira i te mea tano ». « Nahea e nehenehe ai ia oe ia taviri i te hoê taata mai teie te huru, te hoê ihoa ra taea‘e i roto i te hoê â ekalesia ? » Ua pahono atu te paruru no te fatu matamua, « a faataata ia oe ! Eaha ho‘i teie taa ore to oe ? »

E ere te taa ore i te parau-ti‘a. Te mea taa ore o te feruriraa ïa e eita tatou e ti‘a-haava-hia i mua i te Atua. Ua parau te Faaora : « I tono mai ta‘u Metua ia‘u ia faateiteihia vau i ni‘a i te satauro… ia ume mai au i te mau taata atoa ra ia‘u ; e mai ia‘u i faateiteihia i ni‘a e te taata ra, oia atoa e faateiteihia te taata i ni‘a e te Metua, ia ti‘a mai ratou i mua ia‘u ia haavahia i ta ratou mau ohipa, i te ohipa maitai e te ohipa ino atoa ho‘i » (3 Nephi 27:14). Eita te taata e ora ra i te hoê oraraa haamo‘ahia e taviri i te tahi atu taata, e fariu râ oia i te tahi atu papari‘a, e mai te mea e titauhia e horo‘a ïa oia i to’na ahu oomo, e to’na atoa pereue (hi‘o Mataio 5:39–40). Ua faatae te Faaora i ta’na mau faahaparaa teiaha roa i te feia faahua. E mea ino roa te faahua, eiaha noa no te taata faahua, no te feia râ e hi‘o nei aore râ e ite nei i to’na huru, te mau tamarii ihoa ra. E haamou te reira i te faaroo, area te faatura e repo maitai ïa e tupu ai te huero no te faaroo.

E tao‘a nehenehe te hoê oraraa haamo‘ahia. Ua riro to’na puai e to’na oaoa « mai te tumu raau hotu rahi roa ra o tei tanuhia i roto i te hoê fenua maitai ra, i piha‘i iho i te pape tahe ateate ra, o te hotu mai i te maa faufaa rahi » (PH&PF 97:9). Te auraa faufaa rahi roa o te haamaitairaa ïa a te hoê tane aore râ vahine haamo‘ahia i ni‘a ia vetahi ê, i te feia ihoa ra tei piri e tei faufaa ia ratou. Ua tauturu te haamo‘araa o te mau taata e rave rahi tei haere atu na mua ia tatou, e o te tahi atu mau taata i rotopu ia tatou, i te haamau i te niu no to tatou oaoa. Oia atoa, e itoito ïa te mau u‘i no amuri atu na roto i to outou oraraa haamo‘ahia, to ratou ite i to ratou aitarahuraa ia outou no to ratou faturaa i te mau mea faufaa atoa. Ia haamo‘a tatou ia tatou iho ei mau tamaiti e ei mau tamahine na te Atua ; « e ia fâ mai oia ra ua riro tatou mai ia’na ra te huru ; e ite ho‘i tatou ia’na i to’na ra huru mau, e ia vai maite â teie nei tia‘iraa i roto ia tatou » (Moroni 7:48 ; a hi‘o atoa 1 Ioane 3:2), te pure nei au, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

  1. L’Homme à la Recherche du Bonheur (buka iti, 1969), 4‐5.

  2. B. H. Roberts, « Brigham Young: A Character Study », Improvement Era, Tiunu 1903, 574.

  3. Thomas Carlyle, Past and Present (1843), 251.

  4. Hi‘o Thomas S. Monson, « E horo‘a mai te ineine i te mau haamaitairaa », Liahona e Ensign, Me 2010, 64‐67.

  5. « Te Utuafare: E poro‘i i to te Ao nei », Liahona, Atopa 2004, 49; Ensign, Novema 1995, 102.