2010–2019
Ngāue ʻi he Laumālié
ʻOkatopa 2010


Ngāue ʻaki ʻi he Laumālié

Tau fai muʻa ha meʻa pē ‘oku fie maʻu ke tau taau ai mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou houngaʻia he faingamālie ko ʻeni ke fakataha mo kimoutolu kuo foaki ki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo ui kitautolu ke ngāue ʻaki e mālohi fakalangí ni ke tokoniʻi ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e founga hono ngāueʻí ʻe makatuʻunga ai e ngaahi ola taʻengata maʻanautolu ʻoku tau tauhí, mo kitautolu, mo e toʻu tangata ʻoku teʻeki fāʻeleʻi maí.

ʻOku ou manatu ʻofa ki he ongo maʻu lakanga fakataulaʻeiki taau naʻá na maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻena fononga ki he ngāue ne ui ʻe he ʻEikí ke na faí. Naʻá na tali e ongoongolelei ne toe fakafoki maí ʻi ʻAmelika. Ko e ongo tamaioʻeiki ʻeni ʻa e ʻEikí ne na fuofua malangaʻi e ongoongoleleí ki he toko ua ʻo ʻeku ngaahi kui ʻi ʻIulopé.

Ko e taha ʻo e ongo kui ko iá ko ha kiʻi taʻahine ne nofo ʻi ha faama ʻi Suisalani. Ko e tahá ko ha kiʻi talavou, ne ʻikai haʻane ongomātuʻa pea ko ʻene hiki mai mei Siamane ki ʻAmelika ʻo nofo ʻi Seni Luisi, ʻi Mīsuli.

Naʻá na fakatou fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ki he ongoongolelei ne fakafoki maí—ko e kiʻi taʻahiné ʻi hono ʻapí ʻi Suisalani, pea ko e tamasiʻí ʻi ha falefakatolo ʻo ha holo ʻi ʻAmelika. Naʻá na ʻiloʻi mei he Laumālié ʻoku moʻoni e pōpoaki ne haʻu mo e ongo faifekaú.

Ne loto e kiʻi tamasiʻí mo e taʻahiné ke na papitaiso. Naʻá na fuofua fetaulaki ʻi ha ngaahi taʻu kimui, lolotonga e fononga ʻi ha kilomita ʻe laungeau ki he ʻotu moʻunga ʻo ʻAmelika hihifó. Naʻá na lue pē mo talanoa. Ko e meʻa naʻá na talanoa ki aí ko e tāpuaki fakaofo ʻo hono ʻilo kinaua ʻe he ongo tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá pea toe fakaofo tahá ko ʻena ʻilo naʻe moʻoni e pōpoaki ʻa e ongo faifekaú.

Naʻá na feʻofaʻaki ʻo na mali. Pea ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻa ia naʻe kamata ʻi heʻena fanongo ki he ngaahi lea ʻa e ongo maʻu lakanga fakataulaʻeiki ne tākiekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe silaʻi kinaua ki ʻitāniti ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou kau he hako ʻe toko lauiafe ʻo e kiʻi tamasiʻi mo e kiʻi taʻahine ʻoku faitāpuekina e hingoa ʻo e ongo maʻu lakanga fakataulaʻeiki ne na ngāue ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻena kaka hake he moʻunga ʻi Suisalaní pea tuʻu hake ke lea he fakataha ʻi Seni Luisí.

Ko e talanoa fiefia ko iá, mo ha ngaahi talanoa ʻe laui miliona kehe, ʻe toutou talanoaʻi ia he māmaní ʻe he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Ki he niʻihi, ko ha talanoa ia ʻo ha faiako fakaʻapi naʻá ne lea ʻaki ha meʻa ne toe fie foki mai ai hoʻo kui tangatá ki he Siasí. Ki ha niʻihi ko ha lea fakanonga ia mei he tāpuaki ʻa e pēteliaké ne tokoni ki ha faʻē he taimi ne fepaki ai mo e faingataʻá.

ʻE tatau pē e ngaahi kaveinga ʻo e ngaahi talanoa kotoa ko iá. Ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha tokotaha ʻokú ne maʻu ia, ʻa ia kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono mālohi ke fai ʻaki e ngāué.

Pea ko ʻeku pōpoaki ia he pōní: Tau fai e meʻa kotoa ʻe maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua pea tau laka taʻeufi atu pea maʻu e mālohi ke fai ha faʻahinga meʻa pē ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí. Mahalo pē ʻe māmālie e tupulaki ʻa e mālohi ko iá, pea faingataʻa ke ke sio ʻo ʻiloʻi, ka ʻe hoko mai pē.

Te u fai atu he pooni ha ngaahi fokotuʻu ki he meʻa te ke feʻunga ai ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua ʻi hoʻo ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Pea te u ʻoatu leva ha ngaahi sīpinga ʻo e ngāue he lakanga fakataulaʻeikí ʻe lava ke ke sio ai ʻi ho mālohi ke ngāué pea fakamālohia ʻe he ivi takiekina ʻo e Laumālié.

ʻOku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono hilifakinima kitautolu ke tau kau ki he Siasí. Ka ʻoku fie maʻu ke fakamaau ʻetau moʻuí ke taau mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe ʻasi ʻi heʻetau moʻuí mo e ngāué.

ʻOku tau maʻu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú mo e feinga ke moʻui haohaoá. ʻE fie maʻu ai e tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fakatomala mo fakamaʻa kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai totonu ke liʻaki ha faingamālie ke tau kau loto ʻaki ai ki he talaʻofa ʻoku fai ʻi he lotu sākalamēniti kotoa ʻoku fai maʻá e kāingalotu ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí ke “toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa e ʻAlo ʻo e [ʻOtuá], pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”1

Pea hangē ko e pau ke tau maʻa mei he angahalá kae maʻu e Laumālié, kuo pau ke tau loto fakatōkilalo kae ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau fie maʻú. Naʻe hā ʻa e loto fakatōkilalo ko iá mei he kau ākonga ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻa ia ʻoku hā he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe teuteuʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ki heʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau tūʻulutui he kelekelé ke lotu. Ko e fakamatala ʻeni ki aí: “Pea naʻa nau lotua ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau holi ke foaki e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu.”2 Naʻa nau papitaiso ʻo hangē pē ko kimoutolú. Pea naʻe pehē ʻe he talá, ko e tali ki heʻenau kolé, ko hono fakafonuʻaki kinautolu e Laumālie Māʻoniʻoní mo e afi.

Naʻe lotu e Fakamoʻuí ʻo fakamālō ki Heʻene Tamaí ʻi hono foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu naʻá Ne filí koeʻuhí ko ʻenau tui kiate Iá. Pea naʻe lotua leva ʻe he Fakamoʻuí ha tāpuaki fakalaumālie maʻanautolu ne nau ngāué. Naʻe kole e ʻEikí ki Heʻene Tamaí: “ʻOku ou kole kiate koe ke ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa pē ʻe tui ki heʻenau ngaahi leá.”3

ʻI heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki loto fakatōkilalo ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku totonu ke tau lotu ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngāué mo kinautolu ʻoku tau ngāue ki aí. ʻOku mahuʻinga ʻa e lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he loto fakatōkilaló, mo e tui mālohi kia Sīsū Kalaisí, ka tau feʻunga ke maʻu e takaua ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku fakatupulaki ʻetau loto fakatōkilaló mo e tui ʻokú ne fakaafeʻi mai e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, ʻe heʻetau laukongá, akó, mo e fakalaulauloto ki he folofolá. Kuo tau ʻosi fanongo kotoa pē ki he ngaahi leá ni. Ka ʻoku tau lau fakaʻaho pē ha ngaahi laine siʻisiʻi pe ngaahi veesi folofola pea ʻamanaki ʻoku feʻunga.

Ka ʻoku ʻikai faitatau e laukongá, akó, mo e fakalaulaulotó. Te tau lau pē e ngaahi foʻi leá ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau. Te tau ako ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga pe fakafehokotaki he folofolá. Ka ʻi heʻetau fakalaulaulotó ʻoku tau fakaafeʻi mai ai e fakahā ʻa e Laumālié. Ko e fakalaulaulotó kiate au, ko e fakakaukau mo e lotu ia hili ʻeku lau mo ako fakalelei e folofolá.

Kuo ʻomi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha sīpinga ʻo e fakalaulaulotó ʻe lava ke ʻomi ai e maama mei he ʻOtuá. ʻOku hiki ia he vahe 138 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻá ne laukonga pea ako ha ngaahi folofola lahi, ʻo feinga ke mahino pe ko e hā e ola ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi ne mate teʻeki ke fanongo ki Heʻene pōpoakí. Ko ʻene fakamatala ʻeni ki he founga ʻo e maʻu fakahaá, “ʻI he lolotonga ʻa ʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ko ʻeni kuo tohí, naʻe fakaava ʻa e mata ʻo ʻeku ʻiló, pea naʻe nofoʻia ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku mamata ki he fuʻu kakai taʻefaʻalaua ʻo e kau pekiá, ʻa e iiki mo e lalahi fakatouʻosi.”4

Ko e ngaahi konga mahuʻinga ki hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālié ki heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e fakatomalá, lotú, pea mo e fakalaulauloto ki he folofolá. ʻE toe fakalahi atu hotau mālohi ke ngāué ʻi heʻetau loto ke tui pea laka atu ʻi hotau uí ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fakahoko totonu [ʻo ho] fatongiá? ʻOku ʻuhinga ia ke langa hake ʻi hono ngeiá … ke fakalahi mo fakamālohia ia ke malama ai ʻa e maama ʻo e langí ki he vakai ʻa e tangatá. ʻE anga fēfē hano fakahoko totonu ho fatongiá? ʻI hono fai e ngāue ʻoku fekauʻaki mo iá.”5

ʻOku ou fokotuʻu atu ha ngāue ʻe ua kuo ui ke tau fai. ʻI hono fai e ngaahi ngāué ni ʻi he tākiekina ʻa e Laumālié, te ke lava mo e niʻihi kehé ʻo mamata ki ho mālohi ke ngāue, fakamālohia mo fakaongoongoleleiʻí.

Ko e ʻuluakí ko e hoko ko Hono fakafofonga ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he niʻihi kehé kau kiate Ia. ʻOku fakakau ʻe he ʻEikí ʻi he ui ke ngāué ʻa e siʻisiʻi tahá mo e kau lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒlone ʻoku ʻikai fuʻu taukeí. Hili ʻEne fakamatalaʻi e ngaahi fatongia ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá Ne folofola:

“Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau akonakí pe kau tīkoní ʻa e mafai ke fai papitaisó, pe tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití, pe hilifakinimá;

“Ka neongo iá, ʻoku totonu ke nau fakatokanga, fakamatala, naʻinaʻi, mo akonaki, pea fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi.”6

ʻI he uiké ni, ʻe ʻi ai ha tīkoni ʻi ha feituʻu ʻi māmani ne kole ki ai ʻe he palesiteni ʻo ʻene kōlomú ke ne fakaafeʻi mai ha mēmipa ʻo ʻenau kōlomú kuo fuoloa ʻene taʻe maʻulotú. Mahalo pē he ʻikai lava ʻe he palesiteni taʻu 13 ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ko e “fakatokanga, naʻinaʻi, mo akonaki,” ki he kiʻi tamasiʻi te ne fakaafeʻi maí, ka ko e meʻa ia ʻoku ʻamanaki e ʻEikí ʻe fai ʻe he tīkoni ne vahe ke fai e fakahaofí.

Te u fai atu ha talaʻofa ʻe tolu ki he tīkoni ʻoku ui ke ʻalu ki he mēmipa hono kōlomú. ʻUluakí, ʻi hoʻo lotua ha tokoní ʻe fakanonga hoʻo ngaahi manavasiʻí ʻe he Laumālié. Uá, te ke ʻohovale ʻi hoʻo ʻilo e meʻa ke lea ʻakí ʻi hoʻo aʻu ki hono ʻapí pea mo hoʻomo lue mai ki ʻapi siasí. ʻE ngali taʻemahino kiate koe e meʻa ʻokú ke lea ʻakí. Ka te ke ongoʻi naʻe ʻoatu ʻa e leá ʻi he taimi ne ke fie maʻu aí. Pea ko e tolú, te ke ongoʻi ʻe hōifua atu ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne ui koe ʻo fakafou ʻi hoʻo palesitení, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e olá.

He ʻikai te u palōmesi atu e lavameʻa ʻe hokó he ʻoku tauʻatāina e taha kotoa ki heʻene fakafeangai ki ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Ka ʻe manatuʻi ʻe he tīkoni naʻá ke lea ki ai maʻá e ʻEikí naʻá ke ʻaʻahi ange. ʻOku ou ʻilo ha tamasiʻi pehē, kuo fuʻu tangata he taimí ni ka ʻoku kei māmālohi pē he Siasí, ne fekauʻi atu ki ai ha tīkoni ke kumi mai, peá ne talaange ki heʻene kui tangatá ʻa e ʻaʻahi ko ia ne fai ange he taʻu ʻe 20 kimuʻá. Hangē naʻe ʻikai hano olá, ka naʻá ne fakahā e hingoa ʻo e tīkoni ne ʻaʻahi angé. Naʻe kole mai ʻe he kui tangatá ke u kumi e tīkoní ʻo fakamālō ki heʻene fakaafé, naʻinaʻí, mo e akonakí. Ko ha foʻi ʻaho pē ʻe taha ʻi he moʻui ʻa ha tamasiʻi, ka naʻe manatua ʻe he kui tangatá mo e ʻEikí ʻa hono hingoá mo e ngaahi lea ne ueʻi e tamasiʻí ke ne lea ʻakí.

ʻOku ou kole atu, ki he talavou mo e motuʻa, ʻoku ui ke lea ʻi ha fakatahaʻanga ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ke tukuange atu e ongoʻi veiveiuá mo e taʻefeʻungá. ʻOku ʻikai fie maʻu ha lea mamafa pe fakahoko atu ha fakakaukau loloto. Fai pē ha fakamoʻoni he lea faingofua. ʻE ʻoatu ʻe he Laumālié ʻa e lea ke lea ʻakí pea fakahū ia ki he loto ʻo e kakai loto fakatōkilalo ʻoku nau fekumi ki he moʻoni mei he ʻOtuá. Kapau te tau feinga ke lea maʻá e ʻEikí, te tau ʻohovale ke ʻilo ha ʻaho ʻoku tau fakatokanga, naʻinaʻi, akonaki, pea fakaafe ʻi he tokoni ʻa e Laumālié ke tāpuakiʻi e moʻuí, ʻo ope atu ia ʻi hotau mālohí.

Tānaki atu ki he ui ke akoʻí, ʻe fekauʻi atu kitautolu ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. Ko ha ngāue ia ʻe taha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ongoʻi ai e tākiekina ʻa e Laumālié ʻo tupulaki ai hotau mālohi ke ngāué. Te ke lava ke fakatokangaʻi ai e mamahi mo e hohaʻa he fofonga ʻo e kakaí. Te ke sio loto atu ki he ngaahi hingoa pe fofonga ʻo e kakai ʻi hoʻo kōlomú ʻoku nau fie maʻu ha tokoní.

ʻOku maʻu ʻe he kau pīsopé ʻa e ongo ko iá he poʻulí pea mo e taimi kotoa ʻoku nau tangutu ai he tuʻunga malangá ʻo sio hifo ki he kāingalotu hono uōtí pe fakakaukau atu kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke lava maí. ʻE lava ke hoko ia ʻi haʻanau ofi ki ha falemahaki pe senitā ki hono tokangaekina e kakaí. ʻOku lahi e ngaahi taimi ne u fanongo ai ki he leá ni ʻi he taimi ne u hū atu ai he matapā ʻo ha falemahaki: “ʻIo, ne u ʻilo pē te ke haʻu.”

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa pe ʻe tonu e meʻa te tau lea ʻakí pe faí ʻi heʻetau aʻu ki aí. ʻOku feʻunga pē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u ilifia heʻeku kei talavoú naʻa ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke faí pe lea ʻakí ʻi hono tokoniʻi e kakaí ʻi heʻenau fie maʻú.

Ne ʻi ai ha taimi ne u ʻi he veʻe mohenga ai ʻo ʻeku tangataʻeikí heʻene ofi mālōloó. Ne u fanongo ki he hohaʻa ʻa e kau nēsí he holó. Fakafokifā, ne hū mai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki he lokí ʻo tangutu ʻi ha sea he tafaʻaki ʻe taha ʻo e mohengá. Ne u pehē loto pē, “Ko e faingamālie ʻeni ke u mamata mo fanongo ai ki ha taha taukei he mamahí mo e faingataʻaʻiá.”

Ne fakafeʻiloaki nounou pē ʻa Palesiteni Kimipolo, pea ʻeke ki he tangataʻeikí pe kuó ne maʻu e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻi he talamai ʻe he tangataʻeikí ʻió, ne falala atu leva e palōfitá ʻi hono seá.

Ne u tatali ke mamata ki he taukei fakanonga ne u ongoʻi naʻe ʻikai ke u maʻú pea fuʻu fie maʻu lahí. Ne na malimali fakalongolongo pē kinaua ʻi ha miniti ʻe nima nai, pea tuʻu leva ʻa Palesiteni Kimipolo ke ʻalu peá ne pehē ange, “Henelī, te u ʻalu he kuó ke ongosia.”

Ne u pehē ne ʻikai ha meʻa ia ʻe ako heni, ka ne u toki maʻu ia ki mui. ʻI ha talanoa mo e tangataʻeikí hili ʻene sai ke foki ki ʻapí, ne ma lau ai ʻo kau ki he ʻaʻahi ʻa Palesiteni Kimipoló. Naʻe pehē mai e tangataʻeikí, “ʻI hono kotoa e ngaahi ʻaʻahi kiate aú, ko e ʻaʻahi ia ne tupulaki lahi taha ai hoku laumālié.”

Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha lea ʻaki ʻe Palesiteni Kimipolo ha ngaahi lea fakafiemālie lahi, ka naʻá ne ʻalu mo e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hono takaua ke fai ha fakafiemālie. ʻOku ou ʻilo he taimí ni naʻá ne fai ʻe ia ʻa e lēsoni ne akoʻi ʻe Palesiteni Monisoní: “ʻE anga fēfē hano fakahoko totonu ho fatongiá? ʻI hono fai e ngāue ʻoku fekauʻaki mo iá.”

ʻOku moʻoni ia tatau ai pē pe ʻoku ui ke tau akoʻi e ongoongoleleí ʻaki e Laumālié pe ʻalu atu mo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku tautau ki lalo honau nimá mo vaivai e tuí.7 ʻE fakamālohia ʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, faitāpuekina e kakaí, pea ʻe ʻi ai e maama ʻo e langí. Te tau maʻu e maama ʻo e langí fakataha mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻí. Mahalo pē te tau ongosia. Te tau hohaʻa ki heʻetau palopalemá kae ʻumaʻā hotau fāmilí. Ka ʻoku ʻi ai ha tāpuaki ʻo e fakalotolahí maʻanautolu ʻoku ngāue ʻi he tākiekina ʻa e Laumālié.

Naʻe lahi e ngaahi mamahi, fakafepaki, mo e ngaahi ʻahiʻahi ne fetaulaki mo Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻi he ngaahi taʻu ne fua fatongia ai he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hoko foki e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono takaua he ngaahi taimi faingataʻá mo e ngāue mālohí. Ko e fakapapau ia ʻokú ne ʻomi maʻatautolu ʻi he ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he Siasí mo hotau fāmilí. ʻOku moʻoni e talaʻofá ni ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi ai e Laumālié ʻi heʻeku ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. “ʻI he taimi pē ʻe fonu fakapoʻuli ai hotau ʻatamaí, ʻoku mahino ʻoku ʻikai ke tau maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá . …ʻI he taimi ʻoku fonu ai he laumālie ʻo e ʻOtuá te tau nēkeneka, pea nonga, pea fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻe hokó; he ko e laumālie ia ʻo e fiefiá mo e fakafetaʻí. Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha faingamālie ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke tau maʻu e fiefia ʻo e māmá mo e fakahaá, mei he pongipongí ki he poʻulí pea mei he poʻulí ki he pongipongí.”8

Te tau ʻamanaki ki he tāpuaki ko ia ʻo e fiefiá mo nēkeneká ʻi he taimi ʻe fie maʻu ai he taimi faingataʻa ʻo e ngāue faivelenga he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou fakamoʻoni ne ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he kikite. Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku moʻui e ʻOtuá ʻo fanongo mai ki heʻetau lotú. Ko Sīsū ʻa e Kalaisi kuo toe tuʻú pea ko hotau Fakamoʻuí Ia. Te ke lava ke ʻilo e moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻe maʻu ʻi hoʻo fai e ngāué. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.