2010–2019
Nofo Maʻu ʻi he Halá
ʻOkatopa 2010


Nofo Maʻu ʻi he Halá

ʻI heʻetau pukepuke ʻetau fānaú mo muimui ki he tataki ʻa e Fakamoʻuí, te tau foki kotoa ki hotau ʻapi fakalangí pea malu ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ne u toki mamata ʻi hono fāʻeleʻi mai ʻo e valevale ko Keiti ʻIlisapetí. Hili hono fāʻeleʻí pea ʻave ki heʻene faʻeé, ne puke ʻe Keiti e foʻi tuhu ʻo ʻene faʻeé. Ne hangē ʻoku pehē mai ʻe Keiti, “Kapau te u puke maʻu, te ke tokoni nai ke u nofo maʻu he hala ke u foki ai ki heʻeku Tamai Hēvaní?”

ʻI he taʻu fitu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne puke he mofi taifotí pea uesia ai hono vaʻé. Naʻe ʻai ʻe Toketā Nētane Sāmita ha founga ke fakahaofi ai hono vaʻé. Naʻe teʻeki ai ha meʻa fakamohe, pea pau ke tafa ʻe Toketā Sāmita hono vaʻé pea toʻo e konga ʻo e huí kuo uesiá. Naʻe ʻikai tali ʻe Siosefa e kava mālohí ke ne kātakiʻi ʻaki e mamahí pe ke haʻi ia ka naʻá ne talaange, “Tuku ke tangutu ʻeku tamaí he mohengá ʻo puke au pea te u fai ha meʻa pē ʻe fie maʻú.”1

ʻOku mau pehē ki he fānau kotoa ʻi māmaní: “Puke hoku nimá. Puke ke maʻu. Te ta nofo maʻu fakataha he hala ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.”

Ngaahi mātuʻa, kui, kaungāʻapi, kaungāmeʻa, kau taki Palaimeli—te tau lava ke puke mai e fānaú. Te tau lava ke tuʻu hifo, tūʻulutui, pea sio ki honau fofongá pea ongoʻi ʻenau holi fakanatula ke muimui ki he Fakamoʻuí. Puke honau nimá. ʻAʻeva mo kinautolu. Ko hotau faingamālie ia ke fokotuʻu maʻu kinautolu he hala ʻo e tuí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ʻalu toko taha ha fānau he halá ʻo kapau te tau fakamatala ki he fānaú e palani ʻo e fakamoʻuí. ʻE tokoni e mahino ʻa e palaní ke nau ʻilo e moʻoni ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻanautolu, pea naʻa nau nofo mo Ia he maama fakalaumālié, pea nau kalanga fiefia ke haʻu ki māmani, pea ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí te tau lava kotoa ai ʻo foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kapau ʻe mahino kiate kinautolu e palaní pea nau ʻilo ko hai kinautolu, he ʻikai ke nau ilifia.

ʻOku tau lau ʻi he ʻAlamā 24, “ʻOkú ne ʻofaʻi hotau laumālié [pea] mo ʻene ʻofaʻi foki ʻetau fānaú; ko ia ai, … koeʻuhi ke fakahā mai kiate kitautolu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí kae ʻumaʻā ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú.”2

ʻOku kamata ke tau fakaʻilo ʻa e palaní ki heʻetau fānaú he taimi ʻoku tau piki maʻu ai ki he vaʻa ukameá.

ʻI he taimi ʻoku tau piki maʻu ai ki he vaʻa ukameá, ʻoku tau feʻunga ke taki honau nimá pea ʻaʻeva fakataha he hala fāsiʻi mo lausiʻí. ʻOku hā ʻetau sīpingá mei honau fofongá. Te nau muimui heʻetau sīpingá ʻi he taimi te nau ongoʻi malu ai heʻetau tōʻongá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau haohaoa—ka ke faitotonu pē mo fakamātoato. ʻOku loto e fānaú ke tau taha. ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha mātuʻa, “Te tau lava ke fai ia! Te tau lava ke lau fakafāmili fakaʻaho e folofolá,” ʻe muimui leva ki ai e fānaú!

Naʻe tohi ʻe ha fāmili ʻo ha fānau īki ʻe toko fā, “Naʻa mau loto ke kamata siʻisiʻi pē he ʻoku taimi nounou pē e tokanga ʻa e fānaú. Ne teʻeki poto ʻema taʻahine lahi tahá he laukongá, ka naʻe lava pē ʻo angimui, peá ma kamata lau e Tohi ʻa Molomoná, foʻi veesi pē ʻe tolu he pō. Ne u lau taki veesi ‘e taha mo hoku husepānití, pea angimui leva ʻa Sitinī. Ne mau hiki hake ʻo veesi ʻe fā pea nima he taimi ne lava ai mo e fānau tangatá ʻo angimuí. ʻIo, naʻe fakahela, ka naʻe ʻikai pē ke tuku. Ne mau tokanga ki hono toutou faí kae ʻikai ko e vavé. Ne toki ʻosi ʻemau lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e konga. He toki ongo fakafiefia moʻoni ia ʻo e lavameʻá!”

Naʻe hoko atu e faʻeé: “Kuo hoko e ako fakafāmili fakaʻaho e folofolá ko ha tōʻonga moʻui ʻa homau fāmilí. ʻOku fiemālie ʻema fānaú he ngaahi lea fakafolofolá, pea ʻoku ou fakamoʻoni mo hoku husepānití ki hono moʻoní. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko e tupulaki e Laumālié ʻi homau ʻapí.”

ʻOkú ke ako nai mei he fāmilí ni ʻo hangē ko aú? ʻI heʻetau taumuʻa ke puke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke veesi pē ʻe taha ʻetau lau folofolá. ʻOku ʻikai ʻaupito tōmui ke kamata. Te ke lava ke kamata he taimí ni.

Ka ʻikai ke tau akoʻi ʻetau fānaú, ʻe akoʻi kinautolu ia ʻe māmani, pea ʻe malava e fānaú ke ako kotoa e meʻa ʻe akoʻi ange ʻe he māmaní ʻi heʻenau kei īkí. Ko e meʻa ʻoku tau loto ke nau ʻilo he taʻu ʻe nima ka hokó ʻoku totonu ke hoko ia ko e konga ʻo e meʻa ʻoku tau talanoa ki ai mo kinautolu he ʻaho ní. Akoʻi kinautolu he tūkunga kotoa pē; tuku e faingataʻa kotoa, hono nunuʻá, mo e ʻahiʻahi kotoa te nau fehangahangai mo iá ke hoko ko ha faingamālie ke akoʻi ai kiate kinautolu ʻa e founga ke pikitai ai ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe ‘ikai ‘amanaki ‘a Seinoni, ko ha faʻē kei talavou, te ne akoʻi e mālohi ʻo e lotú ki he‘ene fānaú he taimi ne nau heka ai he vēní ke foki ki honau ʻapí ʻoku miniti pē ʻe 40 hono mamaʻó. ʻI he taimi ne nau mavahe ai mei he ʻapi ʻo ʻenau kui fefiné ne ʻikai ha matangi ia, ka ʻi he taimi ne nau aʻu ai ki he teleʻá, ne tō mai ha afā sinou. Ne kamata heheke e vēní he halá. Ne ʻikai te nau mei lava ʻo sio ki ha meʻa. Naʻe ongoʻi ʻe he ongo tamaiki īki tahá e meʻa naʻe hokó peá na tangi. Naʻe tala ʻe Seinoni kia Haiti mo Tōmasi, taʻu 8 mo e 6, “ʻOku fie maʻu ke fai ha lotu. ʻOku tau fie maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke tau aʻu ki ʻapi. Mo lotu ke ʻoua naʻa tau fihia pe heheke mei he halá.” Ne tete hono nimá ʻi heʻene fakaʻulí, ka naʻá ne fanongo ki he vanavanaiki mai ʻa e lotu ne toutou fai mei he sea muí: “Tamai Hēvani, fakamolemole ʻo tokoni ke mau aʻu lelei ki ʻapi; fakamolemole ʻo tokoni mai ke ʻoua naʻa mau heheke mei he halá.”

Ne fakanonga ʻe he lotú e ongo ua īkí, pea tuku ʻena tangí ʻi heʻena ʻilo kuo tāpuni e halá pea he ʻikai toe lava ke hoko atu e fonongá. Ne nau afe māmālie hake ʻo ʻilo ha mōtele ke nau mohe ai. ʻI heʻenau aʻu ki he mōtelé, ne nau tūʻulutui ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau haó. Naʻe akoʻi he pō ko iá ʻe ha faʻē ki heʻene fānaú ʻa e mālohi ʻo e tui moʻoni ki he lotú.

Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi ʻe fehangahangai mo ʻetau fānaú? Hangē ko Siosefa Sāmitá, ʻe lava ʻe heʻetau fānaú ke maʻu ha loto toʻa ke “fai ha meʻa ʻoku fie maʻú.” ʻI heʻetau tokanga ke puke pea akoʻi kinautolu ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he lotú mo e folofolá, te nau ʻilo leva e feituʻu ne nau haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku nau ʻi heni aí mo e feituʻu te nau ʻalu ki aí.

ʻI he faʻahitaʻu failau kuo ʻosí, ne u sio soka ai mo hoku husepānití he vaʻinga homa mokopuna tangata taʻu faá. Ne ma ongoʻi e fiefia ʻa e kau vaʻingá heʻenau lele takai holo ʻo tuli e foʻi pulu soká. ʻI he taimi ne ifi ai kuo ʻosi e taimí, ne ʻikai ʻilo ʻe he kau vaʻingá pe ko hai ne mālohí pe foʻí. He naʻa nau vaʻinga ʻaki pē honau lelei tahá. Ne ʻave kinautolu ʻe he faiakó ʻo nau lulululu mo e timi ʻe tahá. Pea ne u mamata ki ha meʻa fakaofo. Ne fekau ʻe he faiakó ke faʻu ha ʻāleso ʻo e ikuná. Ne tuʻu laine ua e mātuʻá, ngaahi kuí, mo ha taha pē ne haʻu ʻo sio tau ʻo nau fehāngaaki, pea hiki honau nimá ʻo fepikitaki ʻo faʻu ai ha ʻāleso. Ne hū fiefia e fānaú he ʻāleso kuo fokotuʻu ʻe he kakai lalahí. Ne haʻu mo e fānau he timi ʻe tahá ʻo kau he fiefiá mo e kotoa e kau vaʻingá—mālohí mo e foʻí—ne fakafiefiaʻi kinautolu ʻe he kakai lalahí ʻi heʻenau hū mai he ʻāleso ʻo e ikuná.

Naʻá ku fakakaukau au ki ha meʻa kehe. Ne u ongoʻi ʻoku moʻui ʻaki ʻe he fānaú e palaní, ʻa e palani ne faʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki he fānaú fakatāutaha.ʻOku nau foua e hala fāsiʻi mo lausiʻí koeʻuhí ko e ngaahi nima ʻo e ʻofá, pea nau ongoʻi fiefia ke fononga ʻi he halá.

Naʻe pehē ʻe Sēkope, “ʻOiauē hono ʻikai ke maʻongoʻonga ʻa e palani ʻa hotau ʻOtuá!”3 Kuo hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “fakaʻilongaʻi pea tataki e halá.”4 ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau tauhi ʻetau fānaú pea muimui ʻi he tataki ʻa e Fakamoʻuí, te tau foki kotoa ki hotau ʻapi fakalangí pea nofo malu ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai, Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley (1958), 56–57.

  2. ʻAlamā 24:14.

  3. 2 Nīfai 9:13.

  4. “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himi, fika 105.