2010–2019
Tuʻumaʻu mo Taʻeueʻia
ʻOkatopa 2010


Tuʻumaʻu mo Taʻeueʻia

Kapau te tau faivelenga mo kātaki ki he ngataʻangá, te tau maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, ʻio ʻa e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku kau atu he fakataha ko ʻeni ʻo e kau fafine faivelenga he funga māmaní. Kuó u feʻiloaki mo ha lauafe ʻo kimoutolu ʻi ha ngaahi fonua kehekehe. Kuo fakamālohia au ʻe hoʻomou faivelengá mo e līʻoá. Kuo ueʻi fakalaumālie au ʻe hoʻomou tā sīpinga leleí mo e mateaki ki he ongoongoleleí. ʻOku ou maʻu ha loto fakatōkilalo ʻi hoʻomou ngāue fūfūnaki taʻesiokitá, fakamoʻoní mo e loto tuí.

Te u fai atu he pooni e fehuʻi tatau kuó u fai ki ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻi heʻetau ngaahi fetalanoaʻakí:

  1. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ʻi hoʻo fekuki mo e faingataʻa ʻokú ne ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí?

  2. Ko e hā ʻokú ne poupouʻi koe lolotonga e ʻahiʻahí mo e faingataʻá?

  3. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ʻūkuma mo hoko ko ha ākonga moʻoni ʻo Kalaisí?

ʻOku kau ʻeni he ngaahi tali kuo mou ʻomi kiate aú:

  1. Ko hoʻo ʻilo ʻoku ʻofeina mo tokangaekina koe ʻe he Tamai Hēvaní.

  2. Ko hoʻo ʻamanaki lelei ʻe fakahoko e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa mai ki he kau angatonú ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  3. Ko hoʻo ʻilo ki he palani ʻo e huhuʻí.

ʻE fakamamafa ʻeku pōpoaki he ʻaho ní ʻi he ngaahi fakapapau ko ʻeni mei homou lotó.

ʻOku hā ʻi heLoma 8:16 ʻo pehē, “Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu.” Ko e fuofua taimi ne u ʻiloʻi pau ai naʻe ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ʻofeina, mo tokanekina aú, ʻa e taimi ko ē ne u hū ai ʻi he vai ʻo e papitaisó ʻi hoku taʻu 15. Kimuʻa aí, ne u ʻiloʻi naʻe moʻui ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ne u tui mo ʻofa kiate Kinaua ka ne teʻeki ai ke u ongoʻi ʻEna ʻofa mo e tokanga fakafoʻituitui kiate aú, ka ne taʻe ʻoua e ʻaho ne u fakahoko ai e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó.

Ne u ʻiloʻi ko ha mana maʻongoʻonga ia hono ʻiloʻi mo akoʻi au ʻe he kau faifekaú, tautautefito ko e taimi ia ne tokosiʻi ai e kau faifekaú ke ngāue ki ha kakai ʻe ua miliona! Ne u ʻiloʻi ai ne ʻafioʻi mo ʻofeina au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha founga makehe ʻa ia naʻá Ne tataki mai ai e kau faifekaú ki hoku ʻapí.

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ko e ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e ʻofa. ʻOku moʻoni ʻeni he ko ʻEne fānau kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau fiefia mo nēkeneka ʻo taʻengata. Ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.1 Ko hono ʻuhinga ia naʻá Ne ʻomai ai ʻa e palani taʻengata ʻo e fiefiá maʻatautolú. Ko ʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí ke maʻu e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí pea tokoni ke maʻu ia ʻe he niʻihi kehé. Naʻá Ne fakatupu ʻa e māmaní ke tau maʻu ha sino matelie pea ke siviʻi ʻetau tuí. Naʻá Ne ʻomi e meʻafoaki mahuʻinga ko e tauʻatāina ke filí, ke tau lava ʻo fili ai e hala ʻoku fakatau ki he fiefia taʻengatá. ʻOku fakataumuʻa mai kiate kitaua e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he huhuʻí. ʻOku maʻa ʻEne fānaú kotoa ia.

“Ko ia naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi Hono tataú, naʻá Ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá; naʻá Ne ngaohi ʻa kinaua ko e tangata mo e fefine.

“Pea naʻe tāpuakiʻi ʻa kinaua ʻe he ʻOtuá, pea folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinaua, Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai ʻa māmani.”2

“Pea naʻá ne fai kiate kinaua ʻa e ongo fekau, ke na hū ki he ʻEiki ko hona ʻOtuá. … Pea naʻe talangofua ʻa ʻĀtama ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.”3

Naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha fānau, pea naʻe hokohoko atu hono fakahoko e palaní.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau fatongia mahuʻinga mo ʻaonga ko e ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Kuó Ne foaki ki Hono ngaahi ʻofefiné ha ngaahi ʻulungāanga fakalangi ke ʻunuakiʻi ki muʻa ʻEne ngāué. Kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ki he houʻeiki fafiné ʻa e ngāue toputapu ko e fāʻeleʻi mo ʻohake ʻa e fānaú. ʻOku ʻikai ha toe ngāue ʻe mahuʻinga ange ai. Ko ha uiuiʻi māʻoniʻoni ia. Ko e tuʻunga fakaʻeiʻeiki taha ki ha fefine ʻa e ngāue toputapu ko hono langaki ha fāmili taʻengata, fakataha mo hono husepānití.

ʻOku ou ʻiloʻi kuo teʻeki tāpuakiʻi ha niʻihi hotau ngaahi tokouá ʻaki e malí pe fānaú. Te u fakapapauʻi atu te mou maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa ki he kau angatonú ʻi he taimi totonu. Kuo pau ke mou “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, … pea kātaki ki he ngataʻangá” ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.4 ʻI he vakai taʻengatá, “ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē” e ngaahi tāpuaki ʻoku puliá.5

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke mali ka ke toki tauhi e ngaahi fekaú mo lehilehiʻi ha fāmili, kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. ʻOku fie maʻu lahi ho ngaahi meʻafoakí, talēnití, taukeí, mo e mālohinga fakalaumālié ki hono langa ʻo e puleʻangá. ʻOku fakafalala mai e ʻEikí ki hoʻo lotoʻaki ke fakahoko e ngaahi fatongia mahuʻingá ni.

ʻOku folofola ʻe he ʻEikí:

“ʻE ʻikai te u fakangaloki koe.

“Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofinimá; ʻoku ʻi hoku ʻaó maʻu ai pē ʻa hoʻo ngaahi ʻaá.”6

ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí mo e loto mamahí. He ʻikai te ke ngalo ʻiate Ia he ʻokú Ne tokaimaʻananga maʻu pē ki ho ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá.

Ko e fakafōtunga taupotu taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ʻEne finangalo lelei ke fekau mai Hono ʻAlo ʻofaʻanga ko Sīsū Kalaisí ke fakalelei maʻa ʻetau angahalá pea hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí.

ʻI he Sione 3:16 ʻoku pehē ai, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Naʻe folofola e Fakamoʻuí: “Hangē ko e ʻofa ʻa e Tamaí kiate aú, kuo pehē ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”7

Ko e loto fiemālie ko ia ʻa Sīsū Kalaisi ke feilaulau ʻEne moʻuí, ko e fakahaaʻi ia ʻEne ʻofa taʻe fakangatangata ki he Tamaí mo kitautolu takitaha.

ʻOku fakamatala ʻa ʻĪsaia ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí:

“Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí. …

“… Naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: … pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai.”8

Naʻe folofola e ʻEikí: “Ko au ko e ʻOtuá kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala.”9

Naʻá Ne veteki e ngaahi haʻi ʻo e maté kae lava ke toe tuʻu e tangata fulipē. Naʻá Ne ʻomi e meʻaʻofa ko e moʻui taʻe-faʻa-maté.

Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻetau angahalá, ʻo Ne mamahi, mo pekia ke fakafiemālieʻi e fie maʻu ʻa e fakamaau totonú ke ʻoua naʻa tau mamahi ʻo ka tau ka fakatomala.

ʻOku tau fakahā ʻetau tali ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau tui kiate Iá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, mo maʻu e ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku fie maʻu ka tau hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi ouau fakamoʻuí ni, ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻetau ngaahi fuakavá. ʻOku haʻi kitautolu ki he ʻOtuá mo fakamālohia ʻetau tuí ʻe he fuakava ʻo e talangofua ki Heʻene fonó mo e ngaahi fekaú. ʻE ʻomi ʻe heʻetau tui mo e tuʻu maʻu ʻia Kalaisí ʻa e lototoʻa mo e falala ʻoku fie maʻu ke tau tali ʻaki e faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻa ia ko e konga ia ʻo ʻetau moʻui fakamatelié.

Hili pē hono uiuiʻi hoku husepānití ke ne puleʻi e Misiona Palakuai ʻAsanisoní ʻi he 1992, ne ma ō ki ha konifelenisi fakakolo ʻi ha kiʻi feituʻu mamaʻo ʻi he Paraguayan Chaco.10 Ne houa ʻe fā ʻema fononga ʻi ha hala maka pea houa ʻe fitu ʻi ha hala motuʻa. Ne ngalo leva e faingataʻa mo e fakahela e fonongá ni ʻi he talitali fiefia kimaua ʻe he kāingalotu ʻo Misitalá.

Naʻe kau e palesiteni fakakolo kei talavou ko Huliō ʻIkolosí mo hono uaifi ko Makalitá, ʻi he ngaahi fāmili ne sila ʻi he temipalé. Ne u kole ange ke na vahevahe mai ʻena aʻusia heʻena ʻalu ki he temipalé.

ʻI he taimi ko iá, ko e temipale ofi tahá ʻa e temipale Puenosi ʻAealesi ʻi ʻĀsenitiná. ʻOku feʻunga mo ha houa ʻe 27 e ʻalu pē mei Misitala ki he temipalé pea naʻá na ō mo ʻena ongo fānau īkí. Ko e lotolotonga ia ʻo ha faʻahitaʻu momoko fau, ka ne na aʻu ki he temipalé hili ha feilaulau lahi ʻo na sila fakataha ai ko ha fāmili taʻengata. ʻI heʻenau fokí, naʻe puke lahi e ongo kiʻi tamaikí ʻo na mālōlō. Ne na tanu kinaua he halá peá na foki halaʻatā ki ʻapi. Ne na loto mamahi mo taʻelata ka ne na ongoʻi fiemālie mo nonga. Ne na pehē: “Ne sila ʻema fānaú kiate kimaua ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOkú ma ʻiloʻi te ma maʻu kinaua ʻi he taʻengatá. Kuo ʻomi ʻe he ʻiló ni ʻa e nonga mo e fiemālie kiate kimaua. Kuo pau ke ma moʻui taau mo tauhi faivelenga ki he fuakava kuó ma fai he temipalé pea te mau toe fakataha mo kinaua.”

Te tau fakatupulaki fēfē ʻetau tuí mo e ʻamanaki leleí ke hangē ko e kāingalotu faivelenga mei Palakuaí?

Te tau fakamālohia fēfē ʻetau tui ki he fakapapau kuo tā tuʻo lahi ʻeku fanongoa mei ha tokolahi ʻo kimoutolu, ʻokú ke tui ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke falala te ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí pea mahino kiate koe e palani ʻo e huhuʻí ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo ho fatongia mahuʻinga ʻi Heʻene palaní?

Te u fokotuʻu atu ha meʻa ʻe fā kuó ne tokoniʻi au: lotu, ako folofola, talangofua mo tokoni.

Lotú

Ko e lotú ko e founga fetuʻutaki ia mo e Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau lotú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tui kiate Ia mo Hono mālohi ke tāpuekina kitautolú.

ʻI he ʻAlamā 37:37 ʻoku tau lau ai, “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí koeʻuhí ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá; pea kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí.”

Ako Folofolá

ʻOku tokoni e ʻilo mo e mahino kiate kitautolu e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi ai kitautolu mo e tuʻunga ke tau aʻusiá.

Naʻe fekau mai ʻe he ʻEikí: “Mou kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi Tapú koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.”11

ʻOku ʻi ai ha fie maʻu vivili ke ako ʻe he fefine kotoa ʻa e folofolá. ʻI heʻetau maheni ange mo e ngaahi moʻoni ʻo e folofolá, te tau lava ʻo fakahoko ia heʻetau moʻuí pea maʻu ha mālohi lahi ange ke fakahoko ai e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaafeʻi mai foki e tākiekina mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻe he lotu fakatāutahá mo e ako fakaʻaho e folofolá.

Talangofuá

ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”12 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau talangofua faivelengá ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtua mo liliu ai hotau lotó.

ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Pīkitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuó ke faí. …

“Tauhi ʻeku ngaahi fekaú maʻu ai pē, pea te ke maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní.”13

ʻOku lehilehiʻi ʻe heʻetau tukupā ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻa ʻetau tui mo e ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi.

Tokoní

ʻOku lahi hotau faingamālie ke tauhi kiate Iá. ʻOku kole atu ki he fefine takitaha ke fekumi mo tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻia ʻoku tau feohí. ʻOku kau foki ʻi he “masivá mo e faingataʻaʻiá” ʻa kinautolu ʻoku masiva fakalaumālie mo fakaelotó. Kuo fakatukupaaʻi foki e taha kotoa ke fakahaofi hotau kau pekiá, ʻa ia ʻe fai ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí pe ngāue fakatemipalé. Kuo fekau mai ke tau vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, pea ʻoku lahi ha ngaahi founga ke tau ngāue fakafaifekau ai. Ko ha ngaahi founga kotoa ʻeni te tau lava ʻo tauhi ai ki he ʻEikí. ʻOku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ke fakamālohia ʻe he mālohí ʻa e vaivaí pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tuí ʻi hoʻo fakamālohia mo tokangaʻi ʻEne fānaú.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa haohaoa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, fakafoʻituitui, mo maʻu ai pē. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai hotau fatongia mahuʻinga ʻo kitautolu houʻeiki fafiné ʻi he palani ʻo e fiefiá. Ko e meʻa pē ʻokú Ne fie maʻú ko hotau lelei tahá pea ʻoku fie maʻu ke tau takitaha langa hake ʻa e puleʻangá. ʻOku moʻoni ʻa e Fakaleleí. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau faivelenga mo kātaki ki he ngataʻangá, te tau maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, ʻio, ʻa e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.