2010–2019
Ko e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fakahaá
ʻOkatopa 2010


Ko e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fakahaá

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá, fakataha mo e Tamaí mo e ʻAló pea ʻokú Ne ʻiloʻi e meʻa kotoa pē.

ʻI heʻeku kei ngāue fakafaifekaú, ko e lava nai ia ha taʻu ʻe taha, ne u lau he folofolá mo e lea ʻa e kau ʻaposetolo he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo fekauʻaki mo e fakahaá pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ne u ofo moʻoni. Naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni fakafoʻituitui, tautautefito ki he Tamaí mo e ʻAló. Ne u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻo moʻui pē ʻi he maama neu maʻu mei he ʻeku mātuʻa leleí. Ne ʻikai ke u teitei tālafili ki heʻena ngaahi leá ʻo ʻikai ke u fakakaukau ke fekumi ki haʻaku fakamoʻoni fakalaumālie ʻiate au pē. ʻI he pō ʻe taha ʻi Fēpueli ʻi he 1962 ʻi Seni ʻEnitōniō, Tekisisi, ne u fakapapauʻi ai kuo pau ke u ʻiloʻi ʻiate au pē. Ne u maʻu ha feituʻu ʻi homa falé ke u lotu leʻo lahi ai mo tautapa, “Tamai Hēvani, ʻokú Ke ʻi hena? Kuo pau ke u ʻiloʻi tonu!”

Kimui ange he pō ko iá, ne u fuofua ʻiloʻi ai ʻiate au pē ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá mo Sīsū. Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo pe sio ki ha taha mei langi. Ne u ʻiloʻi ia mahalo he founga tatau pē mo kimoutolu—ʻa ia “ʻi he meʻa-foaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (T&F 121:26) pea mo e laumālie ʻo e fakahaá (vakai, T&F 8:1–3), ʻoku lea fakanonga ki hoku ʻatamaí (vakai, T&F 6:23) mo fakalotolahi kiate au (vakai, ʻAlamā 58:11).

Mei he meʻa ko iá, ne u mātā tonu ai e ola ʻo e naʻinaʻi ʻa ʻAlamā ke “mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá” (ʻAlamā 32:27). Kuo tupu e ngaahi lea pe tenga ko ʻení ʻo hoko ko ha ʻuluʻakau, ko ha ʻuluʻakau lalahi ʻo e fakamoʻoní. ʻOku hokohoko atu e foungá ʻi heʻetau siviʻi e folofolá ʻo maʻu ai ha fakamoʻoni lahi ange, pea ʻoku hoko ia ko ha vaotā ʻoku fakavaʻe ʻaki e fakahā ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Meʻafoaki Fiemaʻua

Naʻe ui ʻe he Fakamoʻuí ha kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he Ongo ʻAmeliká. Ko e taha ʻo ʻEne pōpoaki kiate kinautolu mo e kakaí naʻe fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hili hono akoʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí, naʻá Ne mavahē mo talaʻofa ʻe toe foki ange he ʻaho hono hokó. Naʻe ngāue e kakaí he poó kotoa ke fakatahaʻi mai e tokolahi taha te nau lavá ke fanongo kiate Ia.

Naʻe tānaki ʻe he kau ākongá ʻa e kakaí ki ha kulupu ʻe hongofulu mā ua ke akoʻi kiate kinautolu e akonaki naʻe akoʻi ange ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe muʻomuʻa heʻenau ngaahi akonakí ʻa hono mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 11–18). Naʻe tūʻulutui leva e kakaí ʻo lotu. Pea naʻa nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu (vakai, 3 Nīfai 19:8–9).

Naʻe hā ange e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻo toe fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻene lotu ki he Tamaí:

“ʻE Tamai, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe koeʻuhí ko hoʻo foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú ni kuó u filí; …

“ʻE Tamai, ʻoku ou kole kiate koe ke ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa pē ʻe tui ki heʻenau ngaahi leá” (3 Nīfai 19:20–21).

Tuʻunga ʻi he meʻa ko ʻeni ne hoko he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku toe mahino lelei ange ai kiate au e ʻuhinga ʻo e lea ʻa Palesiteni Utalafí “ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻafoaki maʻongoʻonga taha ia ke foaki ki he tangatá. …

“ [ʻOku] ʻikai fakangatangata ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ia ki he kakai tangatá pē, pe kau ʻaposetoló pe kau palōfitá; ʻoku ʻa e tangata mo e fefine faitotonu kotoa pē ia, pea mo e fānau kotoa pē ʻoku motuʻa feʻunga ke ne maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 56).

ʻOku ʻOmi ʻe he Fakahaá e Ngaahi Talí he Taimi ʻo e Faingataʻá

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá, fakataha mo e Tamaí mo e ʻAló, ʻokú Ne ʻiloʻi e meʻa kotoa pē (vakai, T&F 35:19; 42:17).ʻOku ʻi ai hano ngaahi fatongia mahuʻinga, ka ko e muʻomuʻa tahá ke akoʻi mo fakamoʻoniʻi e Tamaí mo e ʻAló (vakai, 3 Nīfai 28:11). Ko hono ngaahi fatongia kehé ko ʻEne fakahā e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē (vakai, Molonai 10:5) pea ʻokú Ne tākiekina ki he faileleí (vakai, T&F 11:12).

ʻOku fakafōtunga mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e fatongia mahuʻinga ko ʻeni ʻo e tākiekina ke fai leleí. ʻOkú ne muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, “ʻa ia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei” (Ngāue 10:38). Kuó ne akoʻi mai ʻa e mahuʻinga ke ʻoua naʻa tau taʻetokanga ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke aʻahi mo tokoniʻi pea fakahaofi ha taha.

Ka koe taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe hangē ko Palesiteni Monisoní, ʻikai ha faiako fakaʻapi, ʻikai ha faiako ʻaʻahi tokanga ke tokoni he taimi ʻo e fie maʻú. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, kuó u maʻu ha fiemālie mo ha fakahinohino mei he Fakafiemālié, ko ha fatongia ia ʻe taha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 36:2).

Naʻe fāʻeleʻi mai homa mokopuna tangata ko Kenitoní mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino lahi pea naʻe mālōlō ʻi ha toe e uike ʻe tolu pea taʻu tahá, pea lahi ʻene toutou tokoto falemahaki he vahaʻataimi ko iá. Ne u nofo mo Sisitā Seniseni ʻi ʻĀsenitina he taimi ko iá. Ne ma fakaʻamu ke ʻi ai mo ʻema fānaú ʻo fakafiemālieʻi kinautolu pea nau fakafiemālieʻi kimaua. Ko homa mokopuna ʻeni ne ma ʻofeina mo fie nofo ofi ki aí. Ne ma lava ʻo lotu pea naʻá ma fai fakamātoato ia!

Naʻá ma lolotonga fakahoko ha ʻaʻahi fakamisiona mo Sisitā Sieniseni ʻi hono maʻu e tala kuo mālōlō ʻa Kenitoní. Ne ma tuʻu ʻi he holo ʻo ha ʻapisiasi ʻo fāʻofua mo fefakafiemālieʻaki. ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻá ma maʻu ha fakapapau mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ha nonga ʻoku mahulu hake ʻi he ʻiló kotoa pea ʻoku kei hoko pehē ia he ʻahó ni (vakai, Filipai 4:7). Ne ma toe fakamoʻoniʻi foki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui homa fohá mo e ʻofefine ʻi he fonó mo ʻena fānaú, he kuo nau talanoa ki he ʻaho ko iá ʻi he tui, melino mo e fiemālie.

Fakahaá mo e Tohi ʻa Molomoná

Kuo hanga ʻe he meʻafoaki tatau pē ʻo e fakahaá ʻo tākiekina ʻeku fakamoʻoní ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku lau, ako, fakatotolo mo keinanga mei ai. Kuo fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ʻa hono moʻoní mo ʻene faka-ʻOtuá.

Naʻe ui ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e Tohi ʻa Molomoná ko e taha ʻo e ngaahi makatuliki mahuʻinga ʻe fā ʻo e Siasí, ko e niʻihi ko ʻeé ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá, toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e fungani makatulikí (vakai, ʻEfesō 2:19–21). Naʻá ne pehē, “ko e ngaahi meʻafoaki faka-ʻOtua maʻongoʻonga ko ʻeni ʻe faá, ko e ngaahi makatuliki taʻeueʻia ia ʻokú ne pukepuke ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae pehē ki he ngaahi fakamoʻoni fakafoʻituitui mo e tui ʻa e kāingalotú” (“Ngaahi Makatuliki ʻe fā ʻo e Tuí,” Liahona, Fēpueli 2004, 7).

Kuo hoko e ngaahi meʻafoaki faka-ʻOtua ʻe fā ko ʻení ko ha taula kinautolu ʻo ʻeku tuí mo e fakamoʻoní, pea kuo fakapapauʻi taha taha mai ia ʻi he fakahā ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku ou fie lea nounou atu ki ha ua ʻo e ngaahi meʻafoaki makatuliki ko ʻení—ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí pea mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mahuʻinga ke kamata taki taha ʻi ha fāmili ʻoku fāʻeleʻi mai ai e fānaú ki ha mātuʻa lelei peá na akonekina kinautolu (vakai, 1 Nīfai 1:1). ʻOku faitatau e moʻui ʻa Līhaí pea mo Siosefa Sāmita (vakai, 1 Nīfai 1 pea mo e Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1):

  • ʻOkú na takitāuhi ha fie maʻu pau. Ko Līhaí ke ne fakahaofi ia mo hono fāmilí mei he fakaʻauha ʻo Selusalemá pea ko Siosefa Sāmitá ke ne ʻiloʻi ko e fē e siasi ʻoku moʻoní.

  • Naʻá na takitaha lotu.

  • Naʻá na takitaha maʻu ha mata-meʻa-hā-mai ki he Tamaí mo e ʻAló.

  • Ne ʻomi kiate kinaua taki taha ha tohi.

  • Naʻá na fakatou malanga.

  • Naʻá na fakatou maʻu ha fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea fakafou ʻi ha ngaahi mata-meʻa-hā-mai pē ngaahi misi.

  • Fakaʻosí, ne fakamanamanaʻi kinaua ʻe ha kakai kovi. Naʻe hola ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻo hao. Naʻe fakapoongi ʻa Siosefa.

ʻOku ʻi ai nai ha ofo ʻi hono fakaafeʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní ke kamata ʻenau ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he 1 Nīfai? ʻOku fonu e tohí ni ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku hā he ngaahi fuofua vahé ha pōpoaki mahino ʻoku ʻikai ngata pē hono foaki ʻo e fakahaá mo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau palōfitá, ka ʻoku ʻoange foki ia ki he ngaahi tamaí, faʻeé, mo e fānaú.

ʻOku hā kotoa he Tohi ʻa Molomoná e pōpoaki fekauʻaki mo e fakahaá mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻe he palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Fakahaá, pea ʻe ʻi fē ʻa ʻetau tui fakalotú? ʻE halaʻatā ha meʻa ke tau maʻu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 224).

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotú, kuo foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ne fakapapauʻi mai ko e siasí mo hono ngaahi tokāteliné ʻoku moʻoni (vakai ki he talateu ʻo e Ko e Tohi ʻa Molomoná).

ʻOku toputapu pea ʻikai mafakamatalaʻi e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. ʻOku tau hangē ko ʻĀmoní, ʻoku tau pehē, “Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutotu, ʻoku ʻikai te u malava ke leaʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ou ongoʻi” (ʻAlamā 26:16).

Ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ko Ia ʻa e faifakamoʻoní, taha fakahaá, fakafiemālié, fakahinohinó mo e faiako fakalangi.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ʻoku fakatoka e Siasi moʻoni mo moʻui ko ʻení ʻi he ngaahi makatuliki ʻe fā ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e fungani makatuliki moʻoní (vakai, ʻEfesō 2:19–21). Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí pea ko e kau tangata ʻe toko 15 ʻi hoku tuʻá ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, kau ʻaposetolo mo e kau maʻu fakahā kinautolu.ʻOku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní mo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá. ʻOku ou ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi mo poupouʻi kinautolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.