2010–2019
Na Ture e Toru no te Ma‘itiraa
Atopa 2010


Na Ture e Toru no te Ma‘itiraa

Ua haere mai tatou tata‘itahi i teie nei fenua e te mau mauhaa atoa e hinaarohia no te rave i te mau ma‘itiraa tano.

E to‘u mau taea‘e here no te autahu‘araa e, ta‘u pure u‘ana i teie nei pô ia farii ïa vau i te tautururaa a to tatou Metua i te Ao ra i te faaiteraa mai i taua mau mea ta‘u i mana‘o i te faaite atu ia outou.

Ua feruri na vau i te mau ma‘itiraa e to ratou mau hopearaa. E mea varavara e pau hoê hora te mahana, e aita tatou e titauhia ia rave i te mau ma‘itiraa huru rau. E mea faufaa ore te tahi, e te tahi e mea hau roa’tu ïa i te faufaa. Eita te tahi e faatupu i te huru-ê-raa i roto i te oraraa amuri atu, e te tahi ra e faatupu ïa i te huru-ê-raa atoa.

I te taime ua feruri au i te mau tuhaa huru rau o te ma‘itiraa, ua tuu vau ia ratou i roto i na tuhaa e toru : A tahi, te ti‘araa no te ma‘itiraa; te piti, te hopoi‘a no te ma‘itiraa; e te toru, te mau hotu no te ma‘itiraa. E pii ïa vau i teie nei mau tuhaa e na Ture e Toru no te Ma‘itiraa.

E faahiti matamua ïa vau i te ti‘araa no te ma‘itiraa. Ua rahi to‘u mauruuru i te hoê Metua here i te Ao ra no Ta’na horo‘araa ia tatou i te ti‘amâraa, aore râ te ti‘araa ia ma‘iti. Ua parau te peresideni David O. McKay, te ivaraa o te peresideni no te Ekalesia, « I muri mai i te horo‘araa o te ora iho, te ti‘araa ia arata‘i i to tatou mau oraraa e horo‘a rahi a‘e ïa na te Atua i te taata nei ».1

Ua ite tatou e ua farii a‘e na tatou i to tatou ti‘amâraa hou teie nei ao i hamanihia‘i e ua tamata Lucifero i te faaere ia tatou i te reira. Aore roa to’na e ti‘aturiraa ia tatou e i te parau no te ti‘amâraa e ua marô oia ia faahepohia te faaoraraa. Ua onoono oia e na roto i ta’na opuaraa e ore roa te hoê varua e mo‘e, e au ra aita oia i ite – aore râ peneia‘e i tau‘a – e taa ê noa’tu i te reira, e ore roa te hoê e riro ei taata paari a‘e, ei taata puai a‘e, ei taata hau a‘e i te aroha aore râ hau a‘e i te mauruuru ahani ta’na opuaraa i peehia.

O tatou tei ma‘iti i te opuaraa a te Faaora ua ite ïa tatou e e tomo atu tatou i roto i te hoê tere ataata e te fifi, no te mea e rave tatou i te mau mea no te ao nei e e hara e e topa tatou, e e faatea ê atu tatou i to tatou ra Metua. Ua pûpû râ te Matahiapo i roto i te Varua Ia’na iho ei tusia taraehara no te mau hara a te taato‘araa. Na roto i te mauiui eita e noaa i te faahitihia, ua riro mai Oia te Faaora Rahi, te Faaora no te taata atoa, e na roto i te reira e nehenehe ai ia tatou ia ho‘i faahou ma te manuïa i to tatou Metua ra.

Ua parau mai o Nephi ia tatou, « No reira, e mea ti‘amâ te mau taata i te pae tino nei ; e ua horo‘ahia mai te mau mea atoa ia ratou e maitai ai te taata. E e mea ti‘a ia ratou ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i te tîtîraa e te mana o te diabolo ; no te mea te titau nei oia ia roohia te taata atoa i te ati mai ia’na ihora ».2

E te mau taea‘e, i roto i te mau oti‘a no to tatou oraraa e vai noa mai to tatou ti‘araa ia ma‘iti.

I muri iho, ma te ti‘araa no te ma‘iti e tae mai ïa te hopoi‘a no te ma‘iti. Eita e nehenehe ia tatou ia vai noa i ropu ; aita e nehenehe ia faaea noa i ropu i te maitai e te ino. Ua ite te Fatu i te reira ; ua ite Lucifero i te reira. A ora noa‘i tatou i ni‘a i te fenua nei, e ore roa o Lucifero e to’na mau nuu e faaru‘e i te ti‘aturiraa e e noaa to tatou mau varua ia ratou.

Eita to tatou Metua i te Ao ra e faahaere ia tatou i roto i to tatou tere mure ore ma te ore e horo‘a i te rave‘a e nehenehe ai ia tatou ia farii i Ta’na arata‘iraa no te tauturu ia tatou i to tatou ho‘iraa papû ia’na ra i te hopea no te oraraa tahuti. Te parau nei au no te pure. Te parau atoa nei au no te mau parau-rii-rii a taua reo iti ha‘iha‘i ra i roto ia tatou tata‘itahi, e te parau atoa nei au no te mau papa‘iraa mo‘a tei papa‘ihia e te feia tei haere atu na roto i te mau tamataraa no te oraraa tahuti nei e e ti‘a atoa ia tatou ia haere atu na roto.

Ua haere mai tatou tata‘itahi i teie nei fenua e te mau mauhaa atoa e hinaarohia no te rave i te mau ma‘itiraa tano. Ua parau mai te peropheta Moroni ia tatou, « Ua horo‘a-noa-hia mai te Varua o te Mesia i te mau taata atoa ra ia ite ratou i te maitai e te ino ».3

Ua haatihia tatou – i te tahi mau taime e mea u‘ana roa – i te mau parau poro‘i a te enemi. A faaroo na i te tahi o taua mau poro‘i ra ; e mea papû roa ua faaroo a‘e na outou i te reira : « Hoê noa‘e taime ». « Eiaha e haape‘ape‘a ; eita roa te hoê taata e ite ». « E nehenehe noa ia oe ia faaea i te puhipuhi i te avaava e aore râ, i te inu aore râ, i te rave i te mau raau taero i te mau taime atoa e hinaaro oe ». « Te rave nei te mau taata atoa i te reira, no reira e ere i te mea ino roa ». Aita e hopearaa no te mau haavare.

I roto i to tatou tere noa’tu e farerei tatou i te mau tipuuraa poromu, eita e nehenehe ia tatou ia rave i te hoê poromu ê atu e ore roa tatou e ho‘i faahou mai. E ha‘uti o Lucifero, taua taata ha‘uti vevo maramarama, i ta’na pehe o te huti mai i te feia tei ore e ite e te haavarehia ra ratou o tei faaatea ia ratou i te papûraa no te e‘a tei ma‘itihia e ratou, tei atea i te a‘o a to ratou mau metua here, tei atea i te parururaa a te mau haapiiraa a te Atua. Aita oia i imi noa i te feia riirii e te faufaa ore no te ao nei o tatou paatoa râ e tae noa’tu i te feia ma‘itihia e te Atua. Ua faaroo te Arii Davida, ua paruparu e ua pee e ua hi‘a. Ua na reira atoa o Kaina i mutaa ihora e o Iuda Isakariota i muri mai. E mea maramarama ta’na mau rave‘a, e rave rahi tei hi‘a i roto i to’na rima.

Te tai‘o nei tatou no ni‘a ia’na i roto i te 2 Nephi : « E te tahi pae, e faahau oia ia ratou, e e faataoto ho‘i ia ratou i te taoto hau roa ».4 « Te taparu atu ra oia i te tahi pae, e te parau atu ra oia ia ratou e, Aita e hade… ia tape‘a oia ia ratou i to’na mau fifi ri‘ari‘a ».5 « E na reira te diabolo i te haavare i to ratou varua, e te arata‘i maite atu ho‘i ia ratou i raro i hade ».6

Ia faaruru ana‘e tatou i teie nei mau ma‘itiraa faufaa rahi, nahea ïa tatou i te faaoti ? E hi‘a anei tatou i te fafauraa no te hoê oaoaraa poto ? I to tatou mau hiaai e to tatou mau hinaaro rahi ? I te mana o te feia na piha‘iho ia tatou ?

Eiaha tatou ia riro ei feia papû ore mai ia Alice i roto i te buka a Lewis Carroll Alice i te Fenua Maere. Te haamana‘o nei outou e a tae ai oia i te hoê maaraa poromu i mua e piti na e‘a o te toro ra i te hoê vahi taa ê te tahi i te tahi. Ua ti‘a’tu oia i mua i te mimi Cheshire ta’na ho‘i i ui atu, « Eaha te e‘a e ti‘a ia‘u ia pee atu ? »

Ua pahono mai te mimi, « Tei te au i te vahi ta oe e hinaaro i te haere. Mai te mea aita oe i ite e haere ra oe i hea, e ere ïa i te mea faufaa te e‘a ta oe e rave ».7

Aita tatou i riro mai ia Alice, ua ite paatoa tatou i te vahi ta tatou e hinaaro i te haere, e e mea faufaa rahi roa te e‘a e haerehia e tatou, no te mea na roto i te ma‘itiraa i to tatou e‘a, e ma‘iti ïa tatou i to tatou tapaeraa hopea.

E vai tamau noa te mau faaotiraa i mua ia tatou. No te rave i te reira mau faaotiraa ma te paari, e titauhia te itoito – te itoito i te parauraa ‘aita’, te itoito i te parauraa ‘e’. E faataa mau te mau faaotiraa i te tapaeraa hopea.

Te taparu nei au ia outou ia rave i te hoê faaotiraa i ô nei, i teie ihoa taime, eiaha roa e hahi ê atu i te e‘a o te arata‘i ti‘a’tu i ta tatou fâ : te ora mure ore i piha‘iho i to tatou Metua i te Ao ra. Te vai nei te tahi atu â mau fâ i ni‘a i taua e‘a afaro e te parau mau : te ohipa misionare, te faaipoiporaa hiero, te ohiparaa i roto i te Ekalesia, te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a, te pure, te ohipa hiero. E rave rahi te mau fâ ti‘amâ e ti‘a ia faatupu a ratere ai tatou i roto i te oraraa nei. Ua titauhia ta tatou faaotiraa no te faatupu i taua mau fâ ra.

I te hopea, e te mau taea‘e, e paraparau ïa vau no ni‘a i te mau hotu no te ma‘itiraa. E hopea to ta tatou mau ma‘itiraa atoa, te tahi aita ïa e auraa e aore râ e mea iti roa no to tatou oraraa mure ore e te tahi e tu‘atiraa rahi ïa no to tatou oraraa mure ore.

Te oomo ra anei outou i te hoê ahu oomo matie aore râ ninamu aita to te reira e huru-ê-raa i te pae hopea. Ia faaoti râ outou i te taumi i te pitopito i ni‘a i ta outou matini roro uira o te arata‘i ti‘a’tu ia outou i te mau hoho‘a faufau e nehenehe ïa te reira e faatupu i te hoê huru-ê-raa rahi i roto i to outou oraraa. Ua rave outou i te hoê noa taahiraa i rapae au i te e‘a afaro e te paruruhia. Mai te mea e onoono te hoê hoa ia outou ia inu i te ava aore râ ia tamata i te mau raau taero e e hi‘a outou i te onoonoraa, te rave ra ïa outou i te hoê e‘a ê e ore paha outou e ho‘i faahou mai. E te mau taea‘e, e mau diakono ahuru ma piti matahiti anei outou aore râ e mau tahu‘a rahi paari anei outou, e nehenehe tatou e faahemahia. Ia tape‘a noa tatou i to tatou mau mata, to tatou mau aau e ta tatou faaotiraa i ni‘a i taua fâ ra, ei fâ mure ore ho‘i e te hoona i te mau mea atoa e ti‘a ia tatou ia aufau, noa’tu eaha te tusia e ti‘a ia tatou ia rave no te tapae i taua fâ ra.

Aita e faahemaraa, e onoonoraa, e faatianiraa e nehenehe e upooti‘a i ni‘a ia tatou maori râ e faati‘a tatou i te reira. Mai te mea e rave tatou i te ma‘itiraa hape, aita’tu ïa e taata e ti‘a ia tatou ia faahapa maori râ o tatou iho. Ua parau te peresideni Brigham Young i te hoê taime i teie nei parau mau ma te faaau i te reira ia’na iho. Ua parau oia, « Mai te mea e rave noa’tu te taea‘e Brigham i te hoê e‘a hape e e ti‘avaruhia oia i rapae au i te basileia o te ao, aita e taata no te faahapa maori râ te taea‘e Brigham. O vau ana‘e te taata i te ra‘i, i te fenua nei, aore râ i hade e nehenehe ia faahapahia ». Ua parau faahou oia, « E tano atoa teie i te mau feia mo‘a atoa no te mau mahana hopea nei. Te faaoraraa e ohipa ïa na te taata tata‘itahi ».8

Ua haapapû mai te Aposetolo Paulo ia tatou, « Aita outou i roohia e te ati maori râ mai ta te taata nei â; e parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia ati, maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua ati ra, ia tia ia outou ia faaoromai ».9

Ua rave paatoa tatou i te mau ma‘itiraa hape. Mai te mea aita â tatou i faaafaro atu ra i taua mau ma‘itiraa ra, te haapapû atu nei au ia outou e te vai ra te hoê rave‘a ia na reira. Ua parauhia taua rave‘a ra te tatarahaparaa. Te taparu nei au ia outou ia faatiti‘aifaro i ta outou mau hape. Ua pohe to tatou Faaora no te horo‘a ia outou e ia‘u nei i taua haamaitairaa ra. Noa’tu e ere te e‘a i te mea ohie, e mea mau râ te fafauraa : « Ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona ».10 « E ore ho‘i au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira ».11 Eiaha e haamarirau i to outou ora mure ore. Mai te mea ua hara outou, ia oioi outou i te haamata i te ho‘i mai, e oioi atoa ïa outou i te ite i te hau e te oaoa e tae mai na roto i te semeio no te faaoreraa hara.

E te mau taea‘e, e taata ai‘a hanahana outou. Te ora mure ore i roto i te basileia o to tatou Metua o ta outou ïa fâ. Eita taua fâ ra e noaa na roto i te hoê noa tamataraa hanahana, na roto râ i te hotu no te hoê oraraa taatoa no te parau-ti‘a, te mau ma‘itiraa paari, e te hoê fâ tamau. Mai te mau fâ faufaa rahi atoa, e titau te haamaitairaa no te ora mure ore i te itoito.

E mea maramarama roa te mau papa‘iraa mo‘a:

« E haapa‘o outou… i ta to outou Atua ta Iehova i faaue mai ia outou na : eiaha outou e ohipa ê na te pae atau e na te pae aui.

« E haere â outou na te mau e‘a atoa ta to outou Atua ta Iehova i faaue mai ia outou na ».12

No te faahoperaa e faati‘a’tu ïa vau ia outou i te hoê hi‘oraa no te hoê taata tei faaoti oioi i roto i to’na oraraa i te mau fâ ta’na e hinaaro. Te parau nei au no te taea‘e Clayton M. Christensen, te hoê melo no te Ekalesia e orometua haapii no te faatereraa i te mau ohipa imiimiraa moni i roto i te Fare Haapiiraa Teitei no Harvard.

I te 16raa o to’na matahiti, ua faaoti te taea‘e Christensen, i roto i te tahi ê atu mau mea, e eita oia e ha‘uti i te tu‘aro i te sabati. Te mau matahiti i muri mai, a haere ai oia i te Fare Haapiiraa Teitei no Oxford, i te fenua Peretane, ua ha‘uti oia i te ti‘araa i ropu i roto i te pŭpŭ taoraraa popo. I taua matahiti ra ua upooti‘a noa ratou e ua haere atu ratou i roto i te tata‘uraa taoraraa popo Peretane mai te tata‘uraa NCAA no te taoraraa popo i te fenua Marite.

Ua rê ohie roa ratou i ta ratou mau ha‘utiraa i roto i te tata‘uraa e ua tae ratou i roto i na pŭpŭ hopea e maha. I reira to te taea‘e Christensen hi‘oraa i te talena e, i to’na maere rahi ua ite oia e ua talenahia te tata‘uraa hopea i te hoê mahana sabati. Ua haa puai oia e ta’na pŭpŭ ha‘uti no te tae atu i te vahi i taehia e ratou, e o oia te taata ropu o te haamata i te ha‘uti. Ua haere atu oia i to’na taata faaineine ra e teie nei fifi. Aita to’na taata faaineine i au maitai e ua parau oia i te taea‘e Christensen e te hinaaro nei oia e ia ha‘uti oia i te sabati.

Hou te ha‘utiraa hopea, ua tupu te hoê ha‘utiraa na mua’tu. Te mea oto, ua taa te tapono o te taata ropu o te mono atu i te taea‘e Christensen, na te reira i faarahi i te onoono e ia ha‘uti ihoa te taea‘e Christensen i te ha‘utiraa hopea. Ua haere atu oia i to’na piha hotera. Ua tuturi oia i raro. Ua ani oia i to’na Metua i te Ao ra mai te mea e mea tano anei, no teie noa taime, mai te mea e ha‘uti oia i taua ha‘utiraa ra i te sabati. Ua parau oia e hou oia i faaoti ai i te pure, ua farii oia i te pahonoraa : « E Clayton, no te aha ho‘i oe i ani mai ai ia‘u i te reira ? Ua ite oe i te pahonoraa ».

Ua haere atu oia i to’na taata faaineine ra, ma te parau atu ia’na i to’na oto e eita oia e ha‘uti i te ha‘utiraa hopea. I muri iho ua haere atu oia i te pureraa i te hoê paroita a ha‘uti ai ta’na pŭpŭ e aita oia. Ua pure oia e ia manuïa ratou. Ua manuïa ihoa ratou.

Ua ravehia taua faaotiraa fifi ra hau atu i te toru ahuru matahiti i teie nei. Ua parau te taea‘e Christensen e ua mana‘o oia na roto i te mau matahiti i muri mai e ua riro taua faaotiraa ra ei hoê o te mau faaotiraa hau atu i te faufaa rahi ta’na i rave. E mea ohie a‘e i te parau e, « ua ite oe, te haamo‘araa i te mahana sabati o te faaueraa ti‘a ïa, i roto râ i teie mau huru taa ê, e mea ti‘a ïa, no te hoê noa taime, mai te mea eita vau e na reira ». Area râ, ua parau oia ua riro te taato‘araa o to’na oraraa ei oraraa hopea ore no te mau ohipa taa ê, e ahani oia i ofati i te hoê noa‘e taime, ia tae mai te tahi mea fifi roa e te faufaa rahi i te taime i muri iho, e mea ohie ïa ia ofati i te ture. Te haapiiraa ta’na i haapii mai e mea ohie a‘e ia haapa‘o i te mau faaueraa 100 i ni‘a i te hanere i te mau taime atoa i te 98raa o te taime.13

E to‘u mau taea‘e here, ia î tatou i te mauruuru no te ti‘araa ia ma‘iti, ia farii tatou i te hopoi‘a no te ma‘itiraa e ia ite tatou i te mau hotu o te ma‘itiraa. Ei feia tei mau i te autahu‘araa, ia hoê ana‘e tatou paatoa ia nehenehe ia tatou ia farii i te arata‘iraa a to tatou Metua i te Ao ra a ma‘iti maite ai tatou. Tei roto tatou i te ohipa a te Fatu ra o Iesu Mesia. Ua pahono tatou mai te feia i mutaa ihora i Ta’na ra piiraa. Te rave nei tatou i Ta’na ohipa. E e manuïa tatou i roto i te faaueraa mo‘a: « Ia mâ outou, e tei hopoi i te mau farii a Iehova ra ! »14 Ia na reira ihoa tatou o ta‘u ïa pure hanahana e te haehaa na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, to tatou Fatu, amene.

  1. Te mau haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : David O. Mckay (2003), 208.

  2. 2 Nephi 2:27.

  3. Moroni 7:16.

  4. 2 Nephi 28:21.

  5. 2 Nephi 28:22.

  6. 2 Nephi 28:21.

  7. Faaauhia no roto mai i te Lewis Carroll, Alice’s Adventures in Wonderland (1898), 89.

  8. Te mau haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Brigham Young (1997), 294.

  9. 1 Korinetia 10:13.

  10. Isaia 1:18.

  11. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 58:42.

  12. Deuteronomi 5:32-33.

  13. Hi‘o Clayton M. Christensen, « Decisions for Which I’ve Been Grateful » (Brigham Young University–Idaho devotional, 8 no tiunu 2004), www.byui.edu/presentations.

  14. Isaïa 52:11.