2010–2019
Ko e Konga ‘e Tolu ‘o e Filí
ʻOkatopa 2010


Ko e Konga ʻe Tolu ʻo e Filí

Kuo tau haʻu ki māmani mo e ngaahi meʻangāue kotoa ke fai ʻaki e fili totonú.

Ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou lotua fakamātoato he efiafí ni ke u maʻu e tokoni ʻetau Tamai Hēvaní ke u lea ʻaki e ngaahi meʻa kuo ueʻi au ke vahevahe atú.

Ne u fakakaukau ki he ngaahi filí mo honau nunuʻá. ʻOku tātātaha ke ʻosi atu ha houa ʻoku taʻe-fie-maʻu ke tau fai ha ngaahi fili. ʻOku ʻikai mahuʻinga e niʻihi, ka ko e niʻihi ʻoku fuʻu mahuʻinga ange. He ʻikai mahuʻinga e niʻihi ki he taʻengatá, ka ʻe fuʻu mahuʻinga ʻaupito e niʻihi.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e filí, ne u fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha kulupu ʻe tolu: ʻUluakí, ko e totonu ke filí; uá, ko e fatongia ke filí; mo e tolú, ko e ngaahi ola ʻo e filí. ʻOku ou ui kinautolu ko e konga ʻe tolu ʻo e filí.

Te u ʻuluaki lea ki he totonu ke filí. ʻOku ou fakamālō ki ha Tamai Hēvani ʻofa ko ‘Ene meʻafoaki ʻo e tauʻatāiná pe totonu ke filí. Ne pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, ko e Palesiteni hono hiva ʻo e Siasí, “Ko e hoko hake ʻi he totonu ke foaki ha moʻuí, ʻa e totonu ko ia ke tataki e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa e ʻOtua ki he tangatá.” 1

Naʻe maʻu ʻetau tauʻatāina ke filí kimuʻa ʻi he māmani ko ʻení pea naʻe feinga ʻa Lusifā ke toʻo ia meiate kitautolu. Ne ʻikai ke ne tui ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí pe falala kiate kinautolu ʻo ne tuʻuaki ʻoku totonu ke fai fakamālohiʻi hotau fakamoʻuí. Naʻá ne vilitaki he ʻikai mole ha tokotaha ʻi heʻene palaní, ka naʻe hangē naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi— pe mahalo naʻe ʻikai ke tokanga—he ʻikai ko ia pē, ka ʻe ʻikai poto ange, mālohi ange, manavaʻofa ange pe loto houngaʻia ange ha taha, ka muimui ʻi heʻene palaní.

Ne ʻilo ʻe kitautolu naʻe fili ki he palani ʻa e Fakamoʻuí ʻe faingataʻa ʻa e fonongá, te tau ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e māmaní mo faiangahala pea tau humu ʻo mavahe mei heʻetau Tamaí. Ka ne foaki ʻe he ʻUluaki Fānau ʻi he Laumālié ʻa ʻEne moʻuí ko ha feilaulau ke fakalelei maʻa ʻetau angahalá. ʻI he mamahi lahi fau, naʻá Ne hoko ai ko e Huhuʻi Lahí, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻo malava ai ke tau foki ki heʻetau Tamaí.

ʻOku talamai ʻe he palōfita ko Līhaí, “Ko ia, ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki he kakanó; pea kuo foaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tangatá. Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló; he ʻokú ne feinga ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá.”2

Ngaahi tokoua, neongo pe ko e hā hotau tūkungá, te tau maʻu maʻu pē ʻa e totonu ke filí.

Hoko mai he totonu ke filí ko e fatongia ke filí. He ʻikai lava ke tau tuʻu taʻekau ki ha tafaʻaki; ʻoku ʻikai ha meʻa ko e tuʻu pē ʻi lotomālie. ʻOku ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻEikí; ʻoku ʻilo ʻe Lusifā. Lolotonga ʻetau moʻui ʻi māmaní, he ʻikai teitei tuku e feinga ʻa Lusifā mo ʻene kau taú ke maʻu hotau laumālié.

Naʻe ʻikai tuku ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke fai ʻetau fononga taʻengatá taʻe ʻomai ha founga ke maʻu ai ʻEne fakahinohinó mo tokoni ke tau foki lelei ange hili e moʻui he māmaní. ʻOku ou ʻuhinga ki he lotú. ʻOku ou toe ʻuhinga foki ki he ngaahi fanafana mei he kihiʻi leʻo siʻi ʻoku ʻiate kitautolu takitahá, pea ki he ngaahi folofola māʻoniʻoni kuo tohi ʻe he kau kaivai kuo nau folaua lelei ʻa e ʻōseni kuopau ke tau fouá?

Kuo tau omi ki māmani mo e ngaahi meʻangāue ʻoku fie maʻu ke fai ʻaki e fili totonú. Ne talamai ʻe he palōfita ko Molonaí, “ʻOku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví.”3

Kuo ʻākilotoa kitautolu —naʻa mo e ngaahi taimi ʻoku ʻohofi ai —ʻe he ngaahi pōpoaki ʻa e tēvoló. Fanongo ki hanau niʻihi; ʻokú ke maheni pē mo ia: “Kiʻi tuʻo taha pē he ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia.” “ʻOua te ke hohaʻa, he ʻikai ʻilo ia ʻe he taha.” “Te ke lava pē ʻo taʻofi e ifi tapaká, inu kava mālohí pe ngāueʻaki e faitoʻo konatapú ʻi ha faʻahinga taimi pē te ke loto ki ai.” “ʻOku fai pē ia ʻe he taha kotoa, ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fuʻu kovi pehē.” ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e loí.

Neongo te tau afe heʻetau fonongá ka ʻoku fakatuʻutāmaki ke ʻi ha hala he ʻikai ai toe lava ke tau foki ki he hala totonú. ʻOku poto ʻaupito ʻa Lusifā he kākaá, tohoakí mo e tataki e kakaí mei he hala malu kuo nau filí, mei he faleʻi ʻa e mātuʻa ʻofá, mei he malu ʻo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai fekumi pē ki he kakai angakoví ka kiate kitautolu kotoa, kau ai e kakai fili ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakafanongo ki ai ʻa Tēvita, fakaveiveiua, peá ne muimui ai ʻo tō. Naʻe pehē mo Keini ʻi he kuonga kimuʻa aí mo Siutasi ʻIsikaliote kimui ai. ʻOku kākā e ngaahi founga ʻa Lusifaá, pea tokolahi ʻa kinautolu ʻokú ne maʻú.

ʻOku tau lau ʻo kau kiate ia ʻi he 2 Nīfaí: “Te ne fakafiemālieʻi ʻa e loto ʻo e niʻihi kehé, pea kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano.”4 “ʻOkú ne tohoakiʻi atu ʻa e niʻihi kehé, mo tala kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha heli … kae ʻoua kuó ne puke ʻa kinautolu ʻaki ʻa ʻene ngaahi sēini fakamanavaheé.”5 “Pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻe he tēvoló ʻa hono laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli.”6

ʻOku fēfē nai ʻetau filí heʻetau fehangahangai mo ha ngaahi fili mahuʻingá? ʻOku tau tukulolo nai ki he fiefia ʻoku fakataimí? Ki heʻetau ngaahi holí? Ki he mālohi fakatoʻú?

ʻOua naʻa tau hangē ko ʻĀlisi he tohi ʻa Lui Kaloló ko e Aliceʻs Adventure in Wonderland. Manatuʻi naʻá ne haʻu ki ha hala manga ua ne fakatou huʻu ki ha feituʻu kehekehe ʻe ua. Naʻá ne ʻeke ki he pusí, “Ko fē hala te u muimui aí?”

Taliange ʻe he pusí, “ʻOku fakafalala pē ki he feituʻu ʻokú ke fie ʻalu ki aí. Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e feituʻu ke ke ʻalu ki aí, tā ʻoku ʻikai mahuʻinga e hala te ke fouá.”7

ʻOku ʻikai ke tau tatau mo ʻĀlisi he ʻoku tau ʻilo e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí, pea ʻoku mahuʻinga e hala ke tau fou aí, he ʻoku tau fili hotau halá ʻi heʻetau fili hotau ikuʻangá.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ngaahi fili ke tau fai. ʻOku fie maʻu e loto toʻá ke fakahoko fakapotopoto ia—ʻa e loto toʻa ke ʻikaí, mo e loto toʻa ke ʻió. ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi filí ʻa e ikuʻangá.

ʻOku ou kolea ke mou fakapapauʻi he taimí ni he ʻikai ke mou afe mei hala ki heʻetau taumuʻá: ʻa e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku ʻi ai e ngaahi taumuʻa kehe ʻi he hala hangatonu mo moʻoní ʻa e: ngāue fakafaifekaú, mali temipalé, mālohi he Siasí, ako folofolá, lotú, mo e ngāue fakatemipalé. ʻOku lahi e ngaahi taumuʻa ʻaonga ke aʻusia heʻetau moʻuí. Tau tukupā muʻa ke aʻusia kinautolu.

Fakaʻosí, ʻe ngaahi tokoua, ʻoku ou lea ki he ngaahi ola ʻo e filí. ʻOku ʻi ai e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí kotoa, ʻoku kaunga siʻi pe ʻikai kaunga hanau niʻihi ki hotau fakamoʻui taʻengatá pea niʻihi ʻoku kaunga kotoa ki ai.

ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ʻokú ke sote lanu mata pe pulū. Ka ko hoʻo fili ke lomiʻi e kī ki he ponokalafí ʻi hoʻo komipiutá te ne fakahoko kotoa ʻa e liliu ʻi hoʻo moʻuí. Kuó ke kiʻi manga ai mei he hala hangatonu mo malú. Ka vili hao kaungāmeʻa ke ke inu ʻolokaholo pe ala ki he faitoʻo konatapú peá ke fakavaivai ki ai, ʻokú ke takai ʻi he hala he ʻikai lava fai ha foki mei ai. Ngaahi tokoua, ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu, pe ko ha tīkoni taʻu tahaua pe kau taulaʻeiki lahi. ʻOfa ke hanga taha hotau matá, hotau lotó, mo ʻetau vilitakí ki he taumuʻa ʻoku taʻengata mo mahuʻinga feʻunga ke tau totongi ki aí, neongo e feilaulau kuo pau ke fai ke aʻusiá.

He ʻikai lavaʻi kitautolu ʻe ha ʻahiʻahi, mālohi, pe fakatauele kae ʻoua kuo tau fakangofua ke hoko. Ka tau fili hala, ko e foʻui pē ia ʻotautolu. Ne fakahā ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e moʻoni ko ʻení ʻi heʻene fakatātā ʻaki pē ia. Naʻá ne pehē, “Ka ʻalu ʻa Pilikihami ʻi ha hala ʻoku ʻikai totonu pea taʻofi ai mei he puleʻanga ʻo e langí, ko Pilikihami pē ʻe tukuakiʻí. Ko au pē ʻe tukuakiʻi ʻi langí, māmani, pe ʻi helí.” Naʻá ne hoko atu: “ʻOku tatau ki he Kāingalotu kotoa. ʻOku ngāueʻi fakafoʻituitui pē ʻa e fakamoʻuí.”8

Ne fakapapauʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faʻa faí; ka ʻi he ʻahiʻahí ʻe tofa foki ʻe ia ʻa e hala ke hao ai, koeʻuhí ke mou faʻa kātaki[ʻi] ia.”9

Kuo tau fai kotoa pē ha ngaahi fili hala. Kapau ʻoku teʻeki ai ke tau fakatonutonu e ngaahi fili ko iá, ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻi ai e founga. ʻOku ui ko e fakatomala. ʻOku ou kolea ke fakatonutonu hoʻomou fehālaakí. Ne pekia hotau Fakamoʻuí ke tau maʻu e meʻaʻofa ko iá. Naʻe pekia hotau Fakamoʻuí ke ʻomai kiate kitaua ʻa e meʻaʻofa mohu tapuekina ko iá. Neongo ʻoku ʻikai faingofua ʻa e halá, ka ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofá: “Neongo ʻa e tatau hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí.”10 “Pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”11 ʻOua te ke fokotuʻu hoʻo moʻui taʻengatá ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ka ne ke faiangahala, ko e vave ange hoʻo fokí, ko e vave ange ia hoʻo maʻu e melinó mo e fiefiá ʻi he mana ʻo e fakamolemolé.

ʻNgaahi tokoua, ʻoku ʻi ai homou tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. Ko hoʻomou taumuʻá ʻa e moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku ʻikai lavaʻi ia ʻi ha feinga tuʻo taha, ka ʻi he moʻui anga māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi fili fakapotopotó, mo e tokanga taha ki he taumuʻá ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku ngāueʻi ʻa e moʻui taʻengatá ʻo hangē ko ha toe meʻa pē ʻoku mahuʻinga.

ʻOku mahino e lau ʻa e folofolá:

“Ke mou tokanga ʻo fai ia ʻo hangē ko e fekau ʻa [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá kiate kimoutolú: ʻoua naʻa mou tafoki ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá.

“Te mou ʻalu ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻa ia kuo fekau ʻe [he ʻEiki] ko homou ʻOtuá kiate kimoutolú.”12

Te u fakaʻosi ʻi hano fakatātā ʻaki ha taha naʻá ne tomuʻa fakapapauʻi pē ʻene ngaahi taumuʻá. Ko Misa Keleitoni M. Kulisiteniseni, ko e mēmipa ʻo e Siasí, ko ha palōfesa ʻi he fakalele pisinisí ʻi he ʻUnivēsiti Hāvātí.

ʻI hono taʻu 16, naʻe fili ʻa Misa Kulisiteniseni ke ʻoua ʻe vaʻinga sipoti, mo e ngaahi meʻa kehe pē he Sāpaté. Ne hū ki he ʻUnivēsiti ʻOkisifōtí hili ha ngaahi taʻu mei ai, ʻo vaʻinga he timi pasiketipoló. Ne ʻikai ke nau foʻi he faʻahitaʻu vaʻinga ko iá ʻo nau aʻu ki he feʻauhi pasiketipolo ʻi Pilitānia ne tuʻunga tatau mo e feʻauhi ʻa e NCAA ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe faingofua pē ʻenau mālohí ʻo nau aʻu ki he timi fakamuimuitaha ʻe faá. Ne sio hifo ʻa Misa Kulisiteniseni ki he taimi tēpilé ko e ʻaho Sāpate ʻe fai ai e tau pasiketipolo fakaʻosí. Kuo nau ngāue mālohi mo e timí ʻo aʻu ki he tuʻunga ko ʻení, pea ko ia foki naʻe senitaá. Ne ʻalu ʻo talanoa mo ʻene faiakó. Ne ʻikai tali ʻe heʻene faiakó ʻo ne talaange kuo pau ke vaʻinga.

Ka kimuʻa pea fai e tau fakaʻosí, naʻe fai e semi fainoló. Meʻapango ne fasi ai e uma ʻo e senitā tokoní, ʻo toe fie maʻu lahi ange ai ke vaʻinga ʻa Misa Kulisiteniseni he tau fakaʻosí. Naʻá ne ʻalu ki hono loki he hōtelé. Naʻá ne tūʻulutui. Naʻá ne fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻe sai pē, ke tuʻo taha pē haʻane vaʻinga he Sāpaté. Naʻá ne pehē ne teʻeki ʻosi ʻene lotú kuó ne maʻu e talí: “ʻE Keleitoni, ko e hā ʻokú ke toe fehuʻi mai aí? ʻOkú ke ʻiloʻi pē talí.”

Naʻá ne ʻalu ki heʻene faiakó ʻo kole fakamolemole ange he ʻikai kau he tau fakaʻosí. Naʻá ne maʻulotu leva he Sāpaté he uooti aí kae tau pē ʻene timí taʻe te ne kau ai. Naʻá ne lotu ke nau ikuna. Naʻa nau mālohi.

Ne fai e fili faingataʻa ko ʻení he taʻu ʻe tolungofulu tupu kuo hilí. Naʻe pehē ʻe Misa Kulisiteniseni ko e taha ia ʻo e ngaahi fili mahuʻinga taha kuó ne faí. Naʻe mei faingofua pē ke pehē, “ʻOkú ke ʻilo, ko hono fakalūkufuá, ko e tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoní, ko e fekau tonu ia, ka ʻi hoku tuʻunga ke fakamaʻamaʻa iá, ʻoku sai pē, tuʻo taha pē, kapau heʻikai ke u fai ia” Neongo ia ʻokú ne pehē ko e kotoa ʻene moʻuí kuo hoko ai ha ngaahi tūkunga kehekehe pea kapau ʻe tuʻo taha pē ʻene kolosi he laine ko iá ʻo ka toe hoko mai ha meʻa ʻoku fuʻu mamafa mo ʻikai ala leʻei, mahalo ʻe faingofua ange ke ne toe kolosi he lainé. Ko e lēsoni kuó ne akó ʻoku faingofua ange ke pēseti ʻe teau hono tauhi e ngaahi fekaú ʻi he pēseti pē ʻe hivangofulu mā valu ʻo e taimí.13

Ngaahi tokoua ʻofeina, ʻofa ke tau houngaʻia ʻi he totonu ke filí, tali ʻa e fatongia ke filí, pea tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ola ʻo e filí. ʻOku tau fakataha ʻi heʻetau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ʻo lava ke tau feʻunga mo e ivi tākiekina ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau fili fakalelei mo fili totonú. ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Hangē ko kinautolu ʻi he kuonga muʻá, kuo tau tali ʻEne uí. ʻOku tau fai ʻEne fekaú. Te tau lavaʻi e fekau molumalu ko ʻení: “Ke maʻa ʻa kimoutolu ʻoku mou fua ʻa e ngaahi ipu ʻa [e ʻEikí].”14 Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto māluʻia mo fakatōkilalo, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ʻēmeni.