2010–2019
Falala ki he ʻOtuá, Pea ʻAlu Leva ʻo Fakahoko
ʻOkatopa 2010


Falala ki he ʻOtuá, Pea ʻAlu Leva ʻo Fakahoko

ʻOkú ke fakahā hoʻo falala kiate Iá ʻi hoʻo fakafanongo mo e loto holi ke ako pea fakatomala, pea ʻalu ʻo fai ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai.

Kāinga ʻofeina, ko ha lāngilangi ke lea atu he Sāpaté ni. ʻOku ou maʻu ha loto fakatōkilalo ke lea ki ha Kāingalotu mo e kaungāmeʻa ʻe lauimiliona ʻi māmani kotoa. ʻI he teuteu ki he faingamālie toputapú ni, ne u lotu mo fakalaulauloto ke ʻiloʻi hoʻomou ngaahi fie maʻu fakatāutahá mo e pōpoaki ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ʻoatú.

ʻOku lahi mo kehekehe hoʻomou ngaahi fie maʻú. Ko ha fānau makehe kimoutolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi fakafoʻituitui kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻomi ha ngaahi pōpoaki ʻo e fakalotolahi, fakatonutonu, mo e fakahinohino ʻoku feʻunga mo koe pea mo hoʻo ngaahi fiemaʻú.

Ne u lau e pōpoaki ʻEne kau tamaioʻeikí he ngaahi folofolá mo e konifelenisi kuo ʻosí ke ʻilo Hono finangaló. Ne u maʻu e talí ʻi heʻeku lau e lea ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko ʻAlamaá he Tohi ʻa Molomoná:

“Taumaiā ko e ʻāngelo au, peá u lava ʻo maʻu ʻa e fakaʻamu ʻa hoku lotó, ke u ʻalu atu ʻo lea ʻaki ʻa e talupite ʻa e ʻOtuá, ʻi ha leʻo ke lulululuʻi ʻa e māmaní, pea kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakai fulipē!

“ʻIo, te u fakahā ki he kakai fulipē, ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻo ha maná, ʻa e fakatomalá mo e palani ʻo e huhuʻí, koeʻuhí ke nau fakatomala pea haʻu ki hotau ʻOtuá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mamahi ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.

“Kae vakai, ko ha tangata pē au, peá u fai angahala ʻi heʻeku fakaʻamú; he ʻoku totonu ke u fiemālie ʻi he ngaahi meʻa kuo tuku mai ʻe he ʻEikí maʻakú.”1

Pea ne u toki maʻu leva mei he fakakaukau ʻa ʻAlamaá ʻa e fakahinohino ne u lotuá: “He vakai, ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻi honau kakaí mo ʻenau leá, ke nau akonaki ʻaki ʻene folofolá, ʻio, ʻi he fakapotopoto, ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku ʻaonga ke nau maʻú; ko ia ʻoku mahino kiate kitautolu ʻoku akonaki ʻe he ʻEikí ʻi he poto, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku totonu mo moʻoní.”2

Ne mahino ʻeku fekaú ʻi heʻeku lau e pōpoaki ʻa ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi pōpoakí mo ha kau talafekau kuo fakamafaiʻi ki heʻene fānaú. ʻOku fie maʻu ke langa hake ʻeku falala ki he ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeikí pea tau talangofua ki Heʻene faleʻí. Ko Hono finangaló ia he ʻokú Ne ʻofa mo finangalo ke tau fiefia. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe ʻomi ʻe he taʻefalala kiate Iá ʻa e mamahi.

Ne mamahi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ki muʻa pea fakatupu e māmaní ko e taʻefalala ko iá. ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne ʻikai tali ʻe he tokolahi hotau kāinga ʻi he maama fakalaumālié ʻa e palani ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo lahi taha ko Sihová, ki heʻetau moʻui fakamatelié.3

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo kotoa e ʻuhinga ne lava ai ʻe Lusifā ʻo fakatupu e angatuʻu ko iá. Ka ʻoku mahino e ʻuhinga ʻe taha. Ko kinautolu ne mole mei ai e tāpuaki ʻo e moʻui fakamatelié ne ʻikai feʻunga ʻenau falala ki he ʻOtuá ke ʻoua naʻa mamahi ʻo taʻengata.

Talu mei he fakatupu ʻo māmaní mo e ʻi ai e sīpinga fakamamahi ʻo e taʻefalala ki he ʻOtuá. Te u tokanga ʻi hono ʻoatu ha sīpinga mei he moʻui ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá he ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e ngaahi ʻuhinga kotoa ʻo e ʻikai ke nau tui ke falala kiate Iá. Kuo ako ʻe homou tokolahi e ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻenau moʻuí.

Hangē ko Sioná, naʻá ne fakafisingaʻi e pōpoaki mei he ʻEikí ke ʻalu ki Ninivé kae ʻalu ia he feituʻu kehe. Naʻe ʻikai falala ʻa Neamani ki he fakahinohino ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ke kaukau ʻi ha vaitafe ke fakaʻatā ʻa e ʻEikí ke fakamoʻui hono kiliá, he naʻá ne fakakaukau ne fuʻu māʻulalo ki ai e meʻa ke faí.

Ne fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita ke tuku e malu ʻo ha vaka kae ʻalu ange kiate Ia ʻi he fukahi tahí. ʻI heʻetau fanongo ki he fakamatalá ni, ʻoku tau sio ki he fie maʻu ke lahi ʻetau falala ki he ʻOtuá:

“Pea ʻi hono fā ʻo e leʻo ʻi he pō naʻe ʻalu atu [ai] ʻa Sīsū kiate kinautolú, [ne] hāʻele ʻi he fukahi tahí.

“Pea ʻi he mamata ʻa e kau ākongá ki heʻene hāʻele ʻi he fukahi tahí, naʻa nau manavahē, ʻo nau pehē, Ko e laumālie; pea nau tangi kalanga ʻi he manavahē.

“Ka naʻe lea leva ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Fiemālie pē; he ko Au pē; ʻoua te mou manavahē.

“Pea lea ʻa Pita,ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ʻalu atu kiate koe ʻi he vaí.

“Pea ne pehē, Haʻu. Pea ʻi he ʻalu hifo ʻa Pita mei he vaká, naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he tahí, ke ʻalu atu kia Sīsū.

“Ka ʻi heʻene mamata ʻoku mālohi ʻa e matangí, naʻe manavahē ia; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, ʻo pehē, ʻEiki, fakamoʻui au.

“Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú, ʻo ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, ʻA koe, ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?”4

ʻE lava ke tau maʻu ha tau loto-toʻa ʻi he ʻilo ne falala feʻunga ʻa Pita ki he ʻEikí ke faivelenga Heʻene ngāué ʻo aʻu ki heʻene pekiá.

ʻOku ueʻi hotau lotó ʻe he talavou ko Nīfai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki e falala ki he ʻEikí pea ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú neongo ʻenau hā faingataʻa kiate kinautolú. Naʻe fepaki ʻa Nīfai mo e faingataʻá pea aʻu pē ki he maté ʻi heʻene lea ʻaki e ngaahi lea ʻo e falala ʻa ia te tau lava pea kuo pau ke ongoʻi maʻu ʻi hotau lotó: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.”5

ʻOku haʻu e falala ko iá mei he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Makehe mei ha toe faʻahinga kakai ʻi he māmaní, ʻoku tau lava ʻi hono fakafou atu he ngaahi meʻa nāunauʻia ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ke ongoʻi ʻa e nonga kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻa Hono kakaí ʻaki e ngaahi folofolá ni “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.”6 ʻOku ou houngaʻia ki he meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo Iá he tau falala ai kiate Ia.

Kiate aú, ne kamata ia ʻi he 1820 ʻe ha talavou ʻi ha vaoʻakau ʻi ha faama ʻi Niu ʻIoke. Ne ʻalu atu ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ki ha feituʻu ne lōngonoa. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu ʻi he falala kakato ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú ke ʻilo ʻa ia naʻe totonu ke ne faí ke fakamaʻa mo fakamoʻui ai ia ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.7

Ko e taimi kotoa ne u lau ai ʻene fakamatalá ne tupulaki ʻeku tui ki he ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeikí:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“ʻI heʻene hā maí pē naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofi au mei he fili naʻá ne haʻi aú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!8

Ne fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Tamaí ʻokú Ne moʻui, ko Sīsū Kalaisí Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pea ʻi Heʻene ʻofa kiate kitautolú ne fekauʻi mai ai e ʻAló ke fakamoʻui kitautolu, ko ʻEne fānaú. Pea ʻi heʻeku maʻu ha fakamoʻoni naʻá Ne ui e tamasiʻi taʻeako ko iá ko ha ʻaposetolo mo ha palōfita, ko ia ʻoku ou falala ai ki Heʻene Kau ʻaposetoló mo e palōfita he ʻaho ní mo kinautolu ʻoku ui ke ngāue maʻá e ʻOtuá.

Kuo tāpuekina ʻeku moʻuí mo hoku fāmilí ʻe he falala ko iá. Ne u fanongo ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻi ha lea ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻi ha konifelenisi peheni. Naʻá ne faleʻi ke tau fai e meʻa kotoa te tau ala lavá ke tuku e fakamoʻuá. Naʻá ne lea ki he mōkesi ʻo e ngaahi ʻapí. Naʻá ne pehē mahalo he ʻikai lava ʻeni ka ʻe lelei taha pē ke totongi kotoa hotau moʻua he mōkesí.9

Hili e fakatahá ne u ʻeke ange ki hoku uaifí, “ʻOkú ke pehē ʻoku ʻi ai ha founga ʻe lava ke fai ai ʻeni?” Ne ʻikai ke ma lava. Ka ʻi he efiafí ne u fakakaukau ki haʻama konga kelekele ʻi ha siteiti ʻe taha. Ne taʻu lahi mo ʻema feinga ke fakatau atu kae ʻikai lava.

Ka ʻi heʻema falala ki he ʻOtuá mo ha ngaahi lea mei Heʻene kau tamaioʻeikí, ne u telefoni ai he pongipongi Mōnité ki he tangata ʻi Seni Felenisisikou ʻokú ne tuʻuaki atu homa kelekelé. Ne u telefoni ki ai he ngaahi uike siʻi kimuʻá peá ne talamai, “Kuo taʻu lahi mo e teʻeki ai ha taha ʻe tokanga ki ai.”

Ka ʻi he Mōnite hili e konifelenisí, ne u maʻu ha tali ʻokú ne fakamālohia ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ʻeku tui ki he ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

Naʻe talamai ʻe he tangata ʻi he telefoní, “ʻOku fakaʻohovale hoʻo tā maí. Ne haʻu ha tangata he ʻahó ni ko ʻene fie fakatau ho kelekelé.” Ne u ʻohovale ai peá u ʻeke atu, “Ko e hā e lahi e paʻanga naʻá ne loto ke fakatau ʻakí?” Naʻe kiʻi laka siʻi hake pē he lahi ʻo ʻema mōkesí.

ʻE pehē ʻe ha tokotaha ia ne hoko noa pē. Ka kuo totongi ʻosi ʻema mōkesí. Pea ʻoku kei fakafanongo pē homau fāmilí ki ha lea ʻi ha pōpoaki ʻa ha palōfita ne fekauʻi mai ke talamai e meʻa ke faí ke maʻu e malu mo e melino ʻoku finangalo ʻe he ʻOtuá ke mau maʻú.

ʻE tāpuakiʻi ʻe he falala pehē ki he ʻOtuá e tukui koló mo e fāmilí. Ne u tupu hake ʻi Niu Seesi. Ne tokosiʻi hifo he toko 20 e kāingalotu ʻi homau koló ne faʻa maʻulotú.

Ne kau ʻiate kinautolu ha fineʻeiki loto fakatōkilalo papi ului ki he Siasí. Ko ha tokotaha hiki fonua mai pea naʻe tō faka-Noaue ʻene leá. Ko ia pē ne Siasi ʻi hono fāmilí, pea ko e mēmipa pē ia ʻe taha ʻo e Siasí ʻi he kolo ne nofo aí.

Ne ui ia ʻe he ʻEikí ʻo fakafou heʻeku tamaí, ko e palesiteni fakakoló ko e palesiteni Fineʻofa he koló. Ne ʻikai haʻane tohi tuʻutuʻuni ke talaange e meʻa ke ne faí. ʻIkai mo ha toe mēmipa ʻe nofo ofi ange ki ai. Ka naʻá ne ʻilo e tokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolu naʻe faingataʻaʻiá mo e ngaahi foʻi lea ʻi he moto ʻo e Fineʻofá: “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá.”

Ko e uhouhonga ia ʻo e taimi ʻo e Tō-Lalo Faka-ʻEkonomiká. Ne lauiafe e kakai ne mole ʻenau ngāué pea ʻikai haʻanau ʻapí. Naʻá ne ongoʻi ne ʻi ai e ngāue ʻa e ʻEikí maʻana, ʻo ne kole ai ha ʻū vala motuʻa mei he kaungāʻapí. Naʻá ne fō e valá, haeane ʻo faʻo puha ʻo tuku he fakafaletolo ʻi muí. ʻI he fie maʻu vala ha tangata mo kole tokoni ki hono kaungāʻapí, ne nau talaange, “Mou ō ki he fale koeé. ʻOku ʻi ai ha fefine Māmonga te ne ʻoatu hoʻomou fie maʻú.”

Ne ʻikai fakalele ʻe he ʻEikí e koló, ka naʻá Ne liliu hano konga ʻo lelei ange. Naʻá Ne ui ha fineʻeiki ʻe—tokotaha—naʻe falala ange ke fekumi ki he meʻa naʻá Ne fie maʻú pea fai ia. ʻI heʻene falala ki he ʻEikí, ne lava ke ne tokoniʻi ha fānau ʻe laungeau ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻE lava ke tāpuakiʻi ʻe he falala taau ki he ʻOtuá e ngaahi puleʻangá. Kuó u ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá e palōmesi ʻa ʻAlamaá, “He vakai, ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻi honau kakaí mo ʻenau leá, ke nau akonaki ʻaki ʻene folofolá, ʻio, ʻi he fakapotopoto, ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku ʻaonga ke nau maʻú.”10

ʻOku ʻikai pule e ʻOtuá he ngaahi puleʻangá ka ʻokú Ne tokanga kiate kinautolu. ʻOkú Ne lava pea tuku ʻi he ngaahi tuʻunga tākiekiná ha kakai ʻoku nau fie maʻu e lelei tahá maʻá e kakaí mo falala ki he ʻEikí.11

Kuó u mamata ai ʻi heʻeku ngaahi fefolauʻaki he māmaní. ʻI ha holo ʻoku laka hake hono kakaí he toko 10 milioná, ne u lea ai ʻi ha konifelenisi ki ha Kāingalotu e toko lauiafe. Naʻe fai ia ʻi ha fuʻu fale mamataʻanga sipoti lahi.

Kimuʻa pea kamata e fakatahá, ne u fakatokangaʻi ha talavou ʻi he ʻotu muʻá. Ne nofo takai ai mo ha niʻihi tatau mo ia ne teunga lelei ange he toengá. Ne u ʻeke ange ki he Taki Māʻolunga hoku tafaʻakí pe ko hai e kau tangatá. Naʻá ne fafana mai ko e pulekoló mo ʻene kau ngāué.

ʻI heʻeku ʻalu ki heʻeku kaá hili e fakatahá, ne u ʻohovale he talitali mai ai e pulekoló mo ʻene kau ngāué. Naʻá ne haʻu pea fakamafao mai hono nimá mo pehē, “Fakamālō atu ʻi hoʻo haʻu ki homau koló mo e fonuá. ʻOku hounga e meʻa ʻoku mou fai ke langaki hake homou kakaí. ʻOku lava ke mau fakatupu e uouangataha mo e tuʻumālie ʻa homau kakaí koeʻuhí ko ha kakai mo ha ngaahi fāmili pehē.”

Ne u ʻilo leva ko e taha ia ʻo e kakai faitotonu kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke pule ʻi Heʻene fānaú. ʻOku tau tokosiʻi ʻi he kakai ʻo e kolo lahi mo e fonua ko iá. Ne siʻi e ʻilo ʻa e pulekoló ki heʻetau tokāteliné mo hotau kakaí. Ka ne ʻoange ʻe he ʻOtuá e pōpoaki ʻe hoko e Kāingalotú, ʻa ia kuo fuakava ke falala ki he ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, ko ha maama ki hono kakaí.

ʻOku ou ʻiloʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻe lea atu he konifelenisí ni. ʻOku uiuiʻi e he ʻOtuá ke nau ʻoatu e ngaahi pōpoaki ki Heʻene fānaú. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo kinautolu: “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”12

ʻOku fakahā hoʻo falala kiate Iá ʻi hoʻo fakafanongo mo e loto ʻuhinga ke ako pea fakatomala, pea ʻalu ʻo fai ha meʻa pē te Ne kole atu. Ka ʻokú ke falala ki he ʻOtuá ke fakafanongo ki Heʻene pōpoakí ʻi he malanga, hiva, mo e lotu kotoa ʻi he konifelenisí ni, te ke maʻu ia. Pea ka ke toki ʻalu ʻo fai Hono finangaló, ʻe tupulaki ho mālohi ke falala kiate Iá, pea ʻe hokosia e taimi te ke fonu he fakafetaʻi ʻi hoʻo ʻilo kuó Ne falala kiate koe.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku folofola mai e ʻOtuá ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Tōmasi S. Monisoni. ʻOku moʻui mo ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.