2010–2019
Ko e Hā Kuó ke Fai ʻaki Hoku Hingoá?
ʻOkatopa 2010


Ko e hā Kuó ke Fai ʻAki Hoku Hingoá?

ʻE ʻi ai e ʻaho te tau taliui ai ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ki he ngaahi meʻa kuo tau fakahoko ʻaki Hono huafá.

ʻI he kei siʻi ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá, ne hā ange ʻi ha misi ʻene kui kuo mālōloó ko Siaosi A. Sāmita, ʻo fehuʻi ange, “ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā ʻokú ke fai ʻaki hoku hingoá” Ne tali ange ʻe Palesiteni Sāmita, [“Kuo ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ho hingoá ʻi ha meʻa ke ke mā ai.”1

ʻOku tau fuakava heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻoku tau fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Kapau te tau loto fiemālie ki ai, ʻoku talaʻofa mai e tāpuaki fakaʻofoʻofa tahá—ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.2

Hangē ko e fie maʻu ke fakamatala ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ki heʻene kui tangatá ʻa e anga ʻene fakaʻaongaʻi hono hingoá, ʻe pehē pē haʻatau fie maʻu ke fakamatala ha ʻaho ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa kuo tau fai ʻaki Hono huafá.

ʻOku hā he tohi Lea Fakatātaá e mahuʻinga ʻo ha hingoa lelei ʻa ia ʻoku fakalea ʻo pehē: “ʻOku lelei hake ʻa e fili ki he hingoa ʻoku ongoongo leleí ʻi he fili ki he koloa lahí, pea lelei hake ke ʻofeina ʻi he maʻu ʻa e silivá mo e koulá”3 mo e “ʻOku monūʻia e [hingoa] ʻo e angatonú.”4

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ongo folofolá ni mo e mahuʻinga ʻo ha hingoa leleí, ne u manatu ai ki he hingoa lelei mo e tukufakaholo ne tuku ʻe heʻeku mātuʻá ki hoku tokoua ʻe toko faá, ongo tuofāfiné pea mo au foki. Naʻe ʻikai tuʻumālie ʻeku mātuʻá, pe ʻi ai haʻana siliva pe koula. Ne mau nofo toko hiva ʻi ha fale loki ua, falekaukau pē taha, pea tāpuniʻi e falefakatolo ʻi muí ʻo mohe ai hoku ongo tuofāfiné. ʻI he mālōlō ʻemau ongomātuʻá, ne mau fakataha mai ke vahevahe ʻena koloá, ʻa ia ne siʻisiʻi pē. Ne tuku mai ʻe heʻeku faʻeé ha kofu, nāunau fale motuʻa, mo ha fanga kiʻi meʻa kehe. Ne tuku mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ha meʻangāue fakatufunga, ʻū meʻafana motuʻa, mo ha fanga kiʻi meʻa iiki. Ko e ngaahi meʻa pē naʻe ʻi ai hono mahuʻinga fakapaʻangá ko e ʻapí mo e kiʻi paʻanga ne fakahū he pangikeé.

Ne mau tangi mo fakafetaʻi fakataha ne na tuku mai ha meʻa mahuʻinga ange he silivá pe koulá. Naʻá na foaki mai ʻena ʻofá mo e taimí. Naʻá na faʻa fakamoʻoni ki hono moʻoni e ongoongoleleí, ʻo mau lava ʻo lau ia he taimí ni heʻena tohinoá. Ne na akoʻi ke mau ngāue mālohi, faitotonu pea totongi vahehongofulu kakato, ʻo ʻikai ʻi he lea pē kae ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. Naʻá na ʻai ke mau fie ako, ngāue fakafaifekau, pea ko e mahuʻinga tahá ke mau kumi ha hoa taʻengata, mali he temipalé, pea kātaki ki he ikuʻangá. Ko e moʻoni naʻá na tuku mai ha tukufakaholo ʻo ha hingoa lelei ʻa ia te mau houngaʻia ai ʻo taʻengata.

ʻI he hono tāpuekina e palōfita ko Hilamaní mo hono uaifí ʻaki ha fola ʻe toko uá, naʻá na fakahingoa kinaua ko Līhai mo Nīfai. Ne talaange ʻe Hilamani ki hono ongo fohá e ʻuhinga hono fakahingoa kinaua ki heʻena ongo kui ne moʻui he meimei taʻu ʻe 600 kimuʻa hono faʻeleʻi kinauá. Naʻá ne pehē:

“Vakai, ʻe hoku ongo foha, … kuó u ʻai kiate kimoua e ongo hingoa ʻo ʻetau ʻuluaki mātuʻá [Līhai mo Nīfai] … pea kuó u fai ia koeʻuhí ʻi hoʻomo manatuʻi homo hingoá … ke mo manatuʻi ai ʻa ʻena ngaahi ngāué; pea ʻi hoʻomo manatuʻi ʻena ngaahi ngāué ke mo ʻilo ai kuo lau mo tohi naʻe lelei ia.

“Ko ia ʻe hoku ongo foha, ʻoku ou fakaʻamu ke mo fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku leleí, koeʻuhí ke lau ʻo kau kiate kimoua, mo tohi foki, ʻo hangē ko ia kuo lau mo tohi ʻo kau kiate kinauá.

“… Koeʻuhí ke mo maʻu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e moʻui taʻengatá.5

ʻE kāinga, ʻe manatua fēfē hotau hingoá ʻi ha taʻu ʻe 600 mei hení?

Ne akonaki ʻa Molonai ki hono ʻai kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí pea maluʻi ai hotau hingoa leleí ʻo ne pehē:

“Pea ʻoku ou toe fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou haʻu kia Kalaisi, pea piki maʻu ki he meʻafoaki lelei kotoa pē, pea ʻikai ala ki he meʻafoaki ʻoku koví, pe ko e meʻa ʻoku taʻemaʻá.

“ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē.”6

ʻI he tohitufa ne ueʻi fakalaumālie Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻoku tau lau ai, “Ko e tauʻatāina ke filí ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻomi mo ha ngaahi fatongia fakaeangamaʻa ki he ngaahi fili ʻoku tau faí. Neongo [ʻetau] tauʻatāina ke fili [maʻatautolú], ka ʻoku ʻikai ke [tau] tauʻatāina ke fili e ngaahi ola ʻo e fili ko iá. ʻI he taimi ʻoku [tau] fai ai ha filí, ʻe hoko mai [kiate kitautolu] e ngaahi ola ʻo e fili ko iá.”7

Hili ha taimi nounou ʻeku mali mo hoku ʻofaʻanga ko Tivoná, naʻá ne vahevahe mai ha talanoa naʻá ne ako ʻi heʻene kei finemuí ʻo kau ki he tokāteline mahuʻinga ko ia ʻoku tau tauʻatāina ke fili, kae ʻikai ke tau fili e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí. Te u talaatu e meʻa ne hoko kia Sisitā ʻĀnoló, pea ʻe tokoni mai hoku ʻofefine ko Selí:

“ʻI hoku taʻu 15, ne u faʻa ongoʻi ʻoku fuʻu lahi e ngaahi tuʻutuʻuní mo e ngaahi fekaú. Ne u taʻepauʻia pe ʻe fiefia ha tokotaha taʻu hongofulu tupu ʻi he lahi pehē e ngaahi fakangatangatá. Tānaki atu ki aí, ne siʻisiʻi e taimi mo hoku ngaahi kaungāmeʻá he lahi hoku houa ngāue he faama pulu ʻeku tamaí.

“ʻI he faʻahitaʻu māfana ko ʻení, ko e taha ʻeku ngāué ko hono fakapapauʻi he ʻikai hola ʻa e fanga pulu ʻoku kaikai he moʻungá, ki tuʻa ʻi he ʻaá ʻo hū ki he ngoue uité. Ko e pulu ʻoku kaikai ʻi he uité kei tupú, ʻe pupula pea fulutāmakia ʻo mate. Ne feinga maʻu pē ha pulu ʻe taha ke hū hono ʻulú he ʻaá. ʻI heʻeku heka hoosi atu he veʻe ʻaá he pongipongi ʻe taha ke vakai e fanga pulú, ne u ʻilo ai kuo hola e pulú ia he ʻaá ki he ngoue uité. ʻI heʻeku loto mamahí ne u ʻilo ai ne fuoloa ʻene kaikai he uité he kuo ʻosi pupula ia ʻo hangē ha foʻi pulá. Ne u fakakaukau, ʻHe pulu vale! Naʻe ʻai e ʻaá ke ne maluʻi koe ka kuó ke hola ʻo kai e uité ʻo tōtuʻa pea fakatuʻutāmaki ki hoʻo moʻuí.’’

“Ne u lele ki fale ke haʻu ʻeku tamaí. Ka ʻi heʻema foki ki aí, kuó ne ʻosi mate ia. Ne u loto mamahi ʻi heʻene maté. Kuo mau ʻoange e mohuku lelei he moʻungá ke kaikai ai mo ha ʻā ke maluʻi ia mei he uite fakatuʻutāmakí, ka naʻá ne vale ʻo hola ki tuʻa ʻi he ʻaá ʻo mate ai.

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he fatongia ʻo e ʻaá, ne u ʻilo ai naʻe hoko ia ko ha maluʻi, hangē ko e ngaahi fekau mo e tuʻutuʻuni ʻeku mātuʻá. Naʻe ʻi ai e ngaahi fekaú mo e ngaahi tuʻutuʻuní koeʻuhí ke u lelei ai. Ne u ʻilo ai ʻe lava ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú ʻo fakahaofi au mei he mate fakatuʻasino mo fakalaumālié. Ko e momeniti mahuʻinga ia ne liliu ai ʻeku moʻuí.”

Ne ʻilo ʻe Sisitā ʻĀnolo ne ʻikai ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvani angalelei, fakapotopoto, mo ʻofá e ngaahi fekaú ke fakataputapui ʻaki kinautolu, ʻo hangē ko ia ʻoku loto e filí ke tau tui ki aí, ka ke tāpuakiʻi mo maluʻi ʻetau moʻuí, hingoa leleí mo e tukufakaholó koeʻuhí ko e toʻu tangata ʻo e kahaʻú—hangē ko ia ne hoko kia Līhai mo Nīfaí. Hangē ko ia ne hoko ki he pulú mo e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene filí, kuo pau ke tau ʻilo ʻoku ʻikai teitei fakapotopoto ke talangataʻa ki he ngaahi fekaú—pea he ʻikai hoko ia he “kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”8 ʻE maʻu e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí he ʻosi ʻa e moʻui ní. ʻOku mahino, malu pea ʻikai fakataputapui kitautolu ʻe he ngaahi fekaú, pea ʻoku taʻefaʻalaua foki e tāpuaki ʻo e talangofuá!

Ne ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní te tau fai kotoa pē ha fehālaaki. ʻOku ou houngaʻia ʻi he Fakaleleí, ʻa ia ʻe lava ai ke tau fakatomala, fai e ngaahi fakatonutonu ʻoku fie maʻu ke tau toe taha mo hotau Fakamoʻuí, mo ongoʻi e melie mo e nonga ʻo e fakamolemolé.

ʻOku fakaafe fakaʻaho mai hotau Fakamoʻuí ke tau fakamaʻa hotau hingoá pea foki ange ki Hono ʻaó. ʻOkú Ne poupou ʻi he ʻofa mo e angamalū. Fakakaukau ki he Fakamoʻuí ʻi heʻeku lau ʻEne folofolá, “He ʻikai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?”9

ʻOku ou fie ʻoatu he ʻahó ni e tukupā tatau ne ʻomi ʻe heʻeku “mātuʻa leleí,” ʻa ia te u manatua maʻu pē koeʻuhí ko hona hingoa lelei kuo tuku kiate aú. Kimuʻa ke ke fai ha meʻá, fakakaukau ʻoku ʻi ho tafaʻakí e Fakamoʻuí peá ke fehuʻi loto pē, “Te ke fakakaukau, lea, pe fai pehē nai lolotonga ʻokú Ne ʻi aí?” Ko e moʻoni ʻokú Ne ʻi ai. ʻOku faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Monisoni e potufolofolá ni kau ki he ʻEikí: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó, te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié.”10

ʻI he ʻaho nāunauʻia ko iá, ʻi heʻetau tuʻu ai ʻo lipooti he ʻao hotau Fakamoʻuí ʻetau fakaʻaongaʻi Hono huafá, ʻofa ke tau pehē, “Kuó u tau ʻa e tau leleí, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí.”11 “Kuó u fakalāngilangiʻi Ho huafá.” ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Naʻá Ne pekia ka tau moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.