2010–2019
Te Hoê Iteraa Papû Ora
Eperera 2011


Te Hoê Iteraa Papû Ora

E titau te iteraa papû i te aupururaa mai te pure no te faaroo, te hiaairaa i te parau a te Atua i roto i te papa‘iraa mo‘a, e te haapa‘oraa i te parau mau.

E to’u mau tuahine apî here e, o outou te ti‘aturiraa anaana no te Ekalesia a te Fatu. Ta’u opuaraa i teie pô o te tautururaa ïa ia outou ia ti‘aturi i te reira. Mai te mea e nehenehe taua ti‘aturiraa e riro ei hoê iteraa papû hohonu no ô mai i te Atua ra e arata‘i ïa te reira i ta outou mau ma‘itiraa i te mau mahana e i te mau hora atoa. E i muri iho mai roto mai i te mau ma‘itiraa ha‘iha‘i e au ia outou, e arata‘i ïa te Fatu ia outou i te oaoa ta outou e hinaaro nei. Na roto i ta outou mau ma‘itiraa, e nehenehe ïa Ia’na ia haamaitai i te tahi atu mau taata e rave rahi.

E hoho‘a ta outou ma‘itiraa ia tae mai i teie pô no te mau ma‘itiraa faufaa rahi. Ua hau atu te hoê milioni feia apî tamahine, metua vahine e feia faatere tei titau-manihini-hia. I te mau mea atoa ta outou e nehenehe e ma‘iti no te rave, ua ma‘iti outou i te haere mai i ô nei. Ua na reira outou no to outou mau ti‘aturiraa.

E feia ti‘aturi outou i te evanelia a Iesu Mesia. Ua nava‘i to outou ti‘aturiraa i haere mai ai outou e faaroo i To’na mau tavini e ua nava‘i te faaroo no te ti‘aturi e, na te hoê mea ta outou e faaroo e aore râ, e ite i roto ia outou, e faahaere ia outou i mua i roto i te hoê oraraa maitai a‘e. Ua ite outou i roto i to outou aau e te peeraa ia Iesu Mesia o te e‘a ïa e tae atu ai i te oaoaraa rahi a‘e.

Aita paha outou i ite i te reira mai te hoê ma‘itiraa faufaa rahi tei ravehia na roto i te feruriraa. Ua hinaaro paha outou ia haere na muri i te mau hoa aore râ te utuafare. Ua pahono noa paha outou i te maitai o te tahi taata tei ani ia outou ia haere mai. E noa’tu râ aita outou i ite i te reira, ua ite râ outou i te hoê vevo ha‘iha‘i no te aniraa a te Faaora : « A haere mai, a pee mai ia’u. »1

I roto i te hora i faaea amui ai tatou, ua faahohonu te Fatu i to outou ti‘aturiraa Ia’na e ua haapuai i to outou iteraa papû. Ua faaroo outou i te tahi mea hau atu i te mau parau e te pehe. Ua farii outou i te faaiteraa a te Varua i to outou aau e te vai ra te mau peropheta ora i ni‘a i te fenua nei i roto i te Ekalesia mau a te Fatu e tei roto i Ta’na basileia te e‘a e tae atu ai i te oaoa. Ua tupu to outou iteraa papû e teie ana‘e te Ekalesia ora e te parau-ti‘a i ni‘a i te fenua nei i teie mahana.

I teie nei, aita tatou paatoa i farii i te hoê â mau mea. Ua farii te hoê pae i te faaiteraa a te Varua e e peropheta o Thomas S. Monson na te Atua. E te tahi pae, ua riro ïa te haavare ore, te viivii ore e te hamani maitai i te mau taata atoa ei mau ateriputi no te Faaora. E ua horo‘a mai te reira i te hoê hinaaro rahi a‘e ia riro mai Ia’na ra te huru.

Te hinaaro nei outou paatoa ia haapuaihia to outou iteraa papû no te evanelia a Iesu Mesia. Ua ti‘a i te peresideni Brigham Young ia ite i to tatou mau hinaaro e rave rahi ê na matahiti. I riro na oia ei peropheta na te Atua, e na roto i tohuraa atea 142 matahiri i ma‘iri, ua ite oia ia tatou e to tatou mau hinaaro. E metua tane here oia e te hoê peropheta ora.

Ua ti‘a ia’na ia ite i te mana o te ao nei e tae mai i ni‘a i ta’ na iho mau tamahine. Ua ite oia e te faaatea ê atu ra te mau peu no te ao nei ia ratou i te e‘a o te Fatu e tae atu ai i te oaoa. I to’na tau ua tae mai taua mau mana ra i te taime a oti ai te rave‘a apî no te tereraa pereoo auahi o tei tu‘ati te feia mo‘a e ora ra i te vahi paruruhia e te mo‘emo‘e, i te ao nei.

Aita paha oia i ite i te mau ohipa maere no teie tau, e na roto noa i te hoê tao‘a e mauhia e outou i roto i te rima, e nehenehe ïa ta outou e ma‘iti i te tu‘ati te mau mana‘o e te mau taata e rave rahi na te ao nei. Ua ite râ oia i te faufaa o te ma‘itiraa ta ta’na mau tamahine e ta outou e rave no roto mai i te hoê iteraa papû puai no ni‘a i te hoê Atua ora e te here e Ta’na opuaraa no te oaoa.

Teie ta’na parau a‘o tohu e te faauruhia no ta’na mau tamahine e no outou atoa.

O te parau tumu ïa o ta’u parau poro‘i i teie pô. Ua parau oia i roto i te hoê piha o to’na fare, e ere i te mea atea roa i teie vahi e horo‘ahia’tu nei teie parau poro‘i i teie nei, i te mau tamahine a te Atua i te mau fenua atoa o te ao nei : « E mea ti‘a i te mau tamahine apî no Iseraela ia roaa to ratou iteraa papû ora no te parau mau ».2

Ua haamau a‘e ra oia i te hoê taatiraa na te feia apî tamahine ta tatou e parau nei i teie mahana i roto i te Ekalesia a te Fatu e, « Feia Apî Tamahine ». Te ite nei outou i teie pô i te tahi o te mau mea nehenehe o ta’na ma‘itiraa tei ravehia i te sabati ahiahi i roto i te piha faafaaearaa o to’na fare.

Hau atu i te hoê hanere matahiti i muri mai, ua hinaaro te mau tamahine no Iseraela na te ao nei i te hoê iteraa papû ora no te parau mau no ratou iho. I teie nei e no te toe‘a o to outou mau oraraa, e hinaaro ïa outou i taua iteraa papû ora e o te tupu ra no te haapuai ia outou e no te arata‘i i to outou haere‘a no te ora mure ore. E na taua iteraa papû ra, e riro ïa outou ei feia faahaere i te Maramarama o te Mesia i to outou mau taea‘e e mau tuahine na te ao taatoa nei e na roto i te mau u‘i atoa.

Ua ite outou na roto i to outou iho iteraa eaha te hoê iteraa papû. Ua haapii o Elder Joseph Fielding Smith e te hoê iteraa papû « o te hoê ïa iteraa puai tei horo‘ahia na roto i te heheuraa i te [hoê taata] o te imi i te parau mau ma te haehaa ». Ua parau oia no ni‘a i te Varua Maitai, o te horo‘a mai i taua heheuraa ra, « no te u‘ana o to’na mana haapapû e aita ïa e feaaraa i roto i te feruriraa ia parau ana‘e te Varua. O te hoê noa ïa rave‘a e nehenehe ai i te hoê taata ia ite mau e o Iesu te Mesia e e mea mau ta’na evanelia. »3

Ua ite outou i taua faaururaa ra no outou iho. Ua riro paha ei haapapûraa no te hoê tufaa o te evanelia mai to’u nei i teie pô. I to’u faarooraa i te mau parau o te hiroa faaroo ahuru ma toru no ni‘a i te riroraa « e mea parau-ti‘a, te haavare ore, te viivii ore, e te aau maitai » e au ra mai te mea ra ua parau mai te Fatu ia’u i taua mau parau ra. Ua ite faahou vau e tera To’na mau ateriputi Ua ite au e o Iosepha Semita o Ta’na ïa peropheta. No reira no’u nei, e ere te reira e mau parau noa.

I roto i to’u feruriraa ua ite au i te mau poromu repo no Iudea e te ô no Getesemane. I roto i to’u aau ua ite au eaha ra ïa te huru ia tuturi mai ia Iosepha i mua i te Metua e te Tamaiti i roto i te hoê uru raau i New York. Aita i nehenehe ia’u ia ite i roto i to’u feruriraa i te hoê maramarama i ni‘a a‘e i te maramarama o te mahana i te avatea mai ia’na, ua ite râ vau i te mahanahana e te faahiahia o te hoê iteraa papû.

E tae riirii noa mai ïa te iteraa papû ia outou ei mau tufaa a haapapuhia’i te taatoaraa o te parau mau o te evanelia a Iesu Mesia. Ei hi‘oraa, a tai‘o ai e a feruri hohonu ai outou i te Buka a Moromona, e fâ mai te mau irava ta outou i tai‘o na mua’tu ei mau irava apî no outou ma te afa‘i mai i te mau mana‘o apî. E tupu to outou iteraa papû i te rahi e i te hohonu a haapapû mai ai te Varua Maitai e e parau mau te reira. E rahi atu ïa to outou iteraa papû ora a tuatapapa ai, a pure ai, e a feruri ai outou i te mau papa‘iraa mo‘a.

Te tatararaa maitai a‘e ta‘u i ite no ni‘a i te fariiraa e te tape‘araa i teie iteraa papû ora tei faaite-a‘e-na-hia. Tei roto i te pene 32 no Alama i roto i te Buka a Moromona. Ua tai‘o paha outou i te reira e rave rahi mau taime. E ite au i te maramarama apî i roto i te reira i te mau taime atoa e tai‘o vau i te reira. E hi‘o faahou na tatou i te haapiiraa ta teie pene e haapii faahou i teie pô.

Ua haapiihia tatou i roto i taua mau irava faauruhia ia haamata i ta tatou ma‘imiraa no te iteraa papû ma te hoê « faaroo iti ha‘iha‘i noa » e ma te hinaaro ia faatupu i te reira.4 I teie pô ua ite outou i te faaroo e taua hinaaro ra a faaroo ai outou i te mau a‘oraa faahiahia no ni‘a i te maitai o te Faaora, To’na parau-ti‘a e te mâ o Ta’na mau faaueraa e Ta’na Taraehara tei faatupuhia no tatou.

No reira, ua tanu-a‘e-na-hia te hoê huero no te faaroo i roto i to outou aau. Ua ite atoa outou i te tahi faarahiraa o to outou aau tei fafauhia i roto i te Alama. Ua rave au.

Area râ, mai te hoê raau e tupu ra, e ti‘a te reira ia atuatuhia aita ana‘e e pohe oia. E mea faufaa rahi te mau pure faaroo pinepine e te hohonu e ua hinaarohia te mau maa. Te haapa‘oraa i te parau mau ta outou i farii, e tape‘a ïa i to outou iteraa papû ia puai e ia vai ora noa. Ua riro te haapa‘oraa i te mau faaueraa ei tufaa no te maa ta outou e ti‘a ia horo‘a no to outou iteraa papû.

Te haamana‘o ra outou i te fafauraa a te Faaora : « O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta‘u e haapii nei e na te Atua e na’u iho ».5

Ua manuïa te reira no’u e e manuïa atoa outou. Te hoê o te mau haapiiraa tumu no te evanelia tei haapiihia ia’u i to’u apîraa ra oia ia te horo‘a rahi roa‘e o te mau horo‘a a te Atua o te ora mure ore ïa.6 Ua haapii au e te tufaa o te ora mure ore o te ora amui ïa i roto i te mau utuafare e a muri noa’tu.

Mai te taime matamua i faaroo ai au i taua mau parau mau ra e tei haapapûhia i to’u nei aau ua ite au e ua titauhia ia’u ia rave i te mau ma‘itiraa atoa e nehenehe ia’u no te ape i te mặrôraa e ia imi i te hau i roto i to’u utuafare e i roto i to’u iho fare.

I muri noa i teie nei oraraa e nehenehe ai i’au ia oaoa i te îraa o taua haamaitairaa rahi roa‘e ra o te mau haamaitairaa, oia hoi, te ora mure ore. I roto râ i te mau tamataraa o teie nei oraraa, ua horo‘ahia ia’u te tahi maa hi‘oraa eaha ra te huru o to’u utuafare i te ra‘i. Mai roto mai i taua mau ohipa ra tei tupu, ua paari e ua haapuaihia to’u iteraa papû no te parau mau o te mana taatiraa e faaohipahia i roto i te mau hiero.

Na te mata‘ita‘iraa i ta’u na tamahine e piti ia bapetizohia i roto i te hiero no to raua mau tupuna i haafatata i to’u aau ia raua e i taua mau tupuna ra ta matou i imi te mau i‘oa. Ua horo‘ahia mai ia matou te fafauraa a Eliaha e e faafariuhia te mau aau i te tahi e te tahi i roto i te mau utuafare.7 No reira, ua riro te faaroo no’u ei iteraa papû, mai tei fafauhia ia tatou i roto i te buka a Alama.

Ua ite au i te tahi o te oaoa ta to’u mau tupuna i farii a haere ai te Faaora i roto i te ao varua i muri a‘e i Ta’na taviniraa i roto i te tahuti nei. Teie te faaiteraa i roto i Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau.

« E ua oaoa te feia mo‘a i to ratou faaora-raa-hia, e ua tuu i to ratou turi i raro e ua farii i te Tamaiti a te Atua ei Faaora no ratou mai roto mai i te pohe e te mau fifi o hade.

« Ua anaana ho’i to ratou hoho‘a mata, e tei ni‘a iho ia ratou te hanahana no ô mai i te aro o te Fatu, e ua arue ratou i To’na ra i‘oa mo‘a »8

Ua tae mai to’u iteraa i to ratou oaoa na roto i te ohiparaa i ni‘a i to’u iteraa papû e mea mau te fafauraa a te Fatu no te ora mure. Ua haapuaihia taua iteraa papû ra na roto i te ma‘itiraa ia haa, mai ta te Fatu i fafau mai e tupu ihoa.

Ua haapii atoa mai oia ia tatou e taa ê noa’tu i te ma‘itiraa ia haapa‘o, e ti‘a ia tatou ia ani na roto i te pure i te iteraa papû o te parau mau. Ua haapii te Fatu ia tatou i roto i Ta’na faaueraa ia pure no ni‘a i te Buka a Moromona. Ua parau Oia i Ta’na peropheta Moroni :

« Inaha, te a‘o atu nei au ia outou e, ia tai‘ohia teie nei mau parau e outou, (ia ti‘a i te paari o te Atua te tai‘o-raa-hia e outou ra) ia haamana‘o outou i to te Atua aroha i te tamarii a te taata nei, mai te hamaniraa ia Adamu ra e tae roa mai i te tau e ite ai outou i teie nei mau mea ra, e ia feruri to outou aau i te reira.

« E o teie ta’u a‘o ia outou na, ia itea teie nei mau parau ia outou, e ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei ; e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papû, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai

« E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau i te mau mea atoa ra »69

Te ti‘aturi nei au e ua tamata paatoa outou i taua fafauraa ra no outou iho aore râ e na reira outou. Eita paha te pahonoraa e tae mai i roto i te hoê iteraa matameha‘i e te puai pae varua. No’u nei ua tae marû noa mai ïa i te haamataraa. E ua puai noa mai â i te mau taime atoa a tai‘o e a pure ai au no ni‘a i te Buka a Moromona.

Aita vau e turu‘i i ni‘a i te ohipa tei tupu i mutaa ihora. No te tape‘a papû i to’u iteraa papû ora no te Buka a Moromona, e titau pinepine au i te fafauraa a Moroni. Aita vau e faariro i taua haamaitairaa ra no te hoê iteraa papû mai te hoê horo‘araa tamau tei horo‘a-noa-hia mai.

E titau te iteraa papû i te aupururaa mai te pure no te faaroo, te hiaairaa i te parau a te Atua i roto i te papa‘iraa mo‘a, e te haapa‘oraa i te parau mau ta tatou i farii. Te vai nei te ati i roto i te haapa‘o-ore-raa i te pure. Te vai nei te ati i to tatou iteraa papû ia tai‘o tau‘a-ore-noa-hia te mau papa‘iraa mo‘a. E mau maa hinaarohia ratou no to tatou iteraa papû.

Te haamana‘o nei outou i te faaararaa a Alama :

« Ia ore râ outou ia haapa‘o i te raau ra, e ia ore ho’i ia haamana‘o i te faaapuraa, inaha, e ore e aahia ; e ia tae mai te ve‘ave‘a o te mahana ra, e paapaahia ïa ; e no te mea aita e aahia, e oriorio ai, e ohitihia a‘e ra e outou, e e hurihia’tura i rapae.

« E ere i te mea ua ino te huero, e e ere atoa i te mea e riro to’na maa ei mea ino; i te mea râ e fenua pâpâ mărô to outou, e aita outou i faaapu i te raau ra, e no reira e ore ai outou e rave ai i te hotu ra ».10

E ti‘a i te oaoaraa i te parau a te Atua, te pure u‘ana, e te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Fatu ia faaohipa-maite-hia e tamauhia no te tupuraa ruperupe o to tatou iteraa papû. I te tahi mau taime te vai nei ta tatou paatoa te mau ohipa eita e noaa i te haavî o te faataupupu i ta tatou tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a. Te vai ra te tahi mau taime, ia ma‘iti ana‘e tatou no te tahi atu mau tumu eiaha e pure. Te vai nei paha te mau faaueraaa e ma‘iti tatou ia tau‘a ore i te hoê taime.

Eita râ to outou hinaaro no te hoê iteraa papû ora e horo‘a-noa-hia, mai te mea e haamo‘e outou i te faaararaa e te fafauraa i roto ia Alama :

« E tena na, mai te mea eita outou e faaapu i te parau, a hi‘o atu ai ma te aau faaroo i te maa no reira, e ore outou e fa‘ifa‘i i te maa no ni‘a mai i te raau ora ra.

« Ia faaapu râ outou i te parau, oia ïa, ia faaapu outou i te raau, a oteo mai ai oia ra, na roto i to outou faaroo e ma te itoito rahi, e te faaoroma‘i ho’i, i te hi‘oraa i mua i te maa no’na ra, e aahia te reira; e inaha, e riro te reira ei raau tupu noa’i i ni‘a e ia taea te ora mure ore.

« E no to outou itoito, e to outou faaroo, e to outou faaoroma‘i i te parau i te faaapuraa, ia aahia ïa i roto ia outou, inaha, aita e maoro e fa‘ifa‘i outou i te maa no’na, e faufaa rahi to te reira, e ua hau to’na monamona i to te mau mea monamona atoa ra, e ua rahi to’na teatea i to te mau mea teatea atoa ra ; e ua hau to’na maitai i to te mau mea maitatai atoa ra ; e amu noa outou i to reira maa, e ia paia maitai outou ia ore outou ia po‘ia, e ia ore ho’i ia po‘iha.

« E teie nei… e ooti outou i te utua no to outou faaroo, e to outou itoito, e te faaoroma‘i, e te mărû ma te tia‘i i to te raau e hotu mai na outou ».11

Na te mau parau i roto i taua papa‘iraa mo‘a ra « i te hi‘oraa i mua i te maa no’na ra » e arata‘i i te haapiiraa paari ta outou i farii i teie pô. O te reira te tumu to outou mau mata i fariu ai i te hoê mahana i mua nei i roto i te piha taatiraa no te hoê hiero. O te reira te tumu i tauturuhia’i outou ia hi‘o i teie pô i te fifi hopea ore no te maramarama tei faaitehia mai i roto i te mau hi‘o i ni‘a i te mau papa‘i o te hoê piha taatiraa i reira ho’i outou e nehenehe ai e faaipoipohia i roto i te hoê hiero o te Atua.

Mai te mea e nehenehe ta outou e hi‘o atu i taua mahana ra ma te hinaaro mau no roto mai i te iteraa papû, e haapuaihia ïa outou no te pato‘i atu i te mau faahemaraa o te ao nei. I te mau taime atoa e ma‘iti outou i te tamata i te ora mai te Faaora, e haapuaihia ïa to outou iteraa papû. E tae mai ia te taime e ite ai outou, no outou iho, e o Oia te maramarama o te ao nei.

E ite ïa outou i te maramarama i te tupuraa i roto i to outou oraraa. Eita ïa te reira e tae mai ma te ohipa ore. E tae mai râ te reira a tupu rahi ai to outou iteraa papû e a ma‘iti ai outou i te atuatu i te reira. Teie te fafauraa no roto mai i Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau : « O tei no o mai na i te Atua ra e maramarama ïa ; e o oia o te farii i te maramarama, e e tamau noa ho’i i ta te Atua ra, e farii mai â oia i te maramarama ; e e tupu te maramarama i te anaanaraa e tae noa’tu i te mahana mau ra ».12

E riro ïa outou ei maramarama no to te ao nei a faaite ai outou i to outou iteraa papû ia vetahi ê. E faaite ïa outou ia vetahi ê te maramarama o te Mesia i roto i to outou oraraa. E imi ïa te Fatu i te mau rave‘a ia haaputapû taua maramarama ra i te feia o ta outou i here. E na roto i te faaroo e te iteraa papû o Ta’na mau tamahine, na roto i To’na maramarama e haaputapû ïa te Atua i te mau oraraa o te mau milioni i roto i To’na basileia e na te ao atoa nei.

Tei roto i to outou iteraa papû e i ta outou mau ma‘itiraa te vairaa o te ti‘aturiraa o te Ekalesia e o te mau u‘i o te pee i to outou hi‘oraa i te faarooraa e i te fariiraa i te aniraa a te Fatu : « A haere mai, a apee mai ia’u ». Ua ite e ua here te Fatu ia outou.

Te vaiiho nei au i to’u here e to’u iteraa papû. E mau tamahine outou na te hoê Metua ore e te here i te Ao ra. Ua ite au e Ta’na Tamaiti tei ti‘afaahou, o Iesu Mesia, o te Faaora ïa e te maramarama o te ao nei. E te faaite papû atu nei au e ua afa‘i te Varua Maitai i teie pô i te mau parau poro‘i haapapûraa i te parau mau i to outou aau. E peropheta ora te peresideni Thomas S.Monson na te Atua Te faaite papû nei au i te reira i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

  1. Luka 18:22.

  2. Brigham Young, i roto i te A Century of Sisterhood: Chronological Collage, 1869–1969 (1969), 8.

  3. Joseph Fielding Smith, Answers to Gospel Questions, haaputuraa na Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 3:31.

  4. A hi‘o Alama 32:27.

  5. Ioane 7:17.

  6. A hi‘o Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 14:7.

  7. A hi‘o Malaki 4:5–6 ; Iosepha Semita—Aamu 1:38–39.

  8. Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 138:23–24

  9. Moroni 10:4–5

  10. Alama 32:38–39.

  11. Alama 32:17–43

  12. Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 50:24