2010–2019
Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui
ʻEpeleli 2011


Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui

ʻOku fie maʻu ke tanumaki e fakamoʻoní ʻi he lotu ʻo e tuí, fiekaia ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tohi folofolá pea mo e talangofua ki he moʻoni kuo tau maʻú.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ko e ʻamanaki leleiʻanga nāunauʻia kimoutolu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ko ʻeku taumuʻa he pōní ke tokoni atu ke mou tui ki ai. Kapau ʻe hoko ʻa e tui ko iá ko ha fakamoʻoni loloto mei he ʻOtuá, te ne fatu ʻe ia hoʻo ngaahi fili fakaʻahó mo fakahouá. Pea ko e meʻa ko ia ʻe hā hangē ha fanga kiʻi fili īkí, ʻe tataki koe ai ʻe he ʻEikí ki he fiefia ʻokú ke fie maʻú. ʻE fakafou ʻi hoʻo ngaahi filí ʻa ʻEne malava ke Ne faitāpuekina ai mo ha toko lahi kehe.

Ko hoʻo fili ko ia ke kau mai he pōní, ko ha sīpinga ia ʻo e ngaahi fili ʻoku mahuʻingá. Naʻe laui miliona ha kau finemui, ngaahi faʻē mo ha kau taki ne fakaafeʻi ke kau mai. Ne ke fili ke tau kau fakataha heni neongo e ngaahi meʻa lahi ne ke mei fili ke faí. Naʻá ke fai ia koeʻuhí ko hoʻo ngaahi tuí.

ʻOkú ke tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke tui feʻunga ke ke fie haʻu ʻo fanongo ki Heʻene kau sevānití, mo e tui feʻunga ke maʻu ha ʻamanaki lelei ʻe hanga ʻe ha meʻa naʻá ke fanongoa pe ongoʻi ʻo ʻunuakiʻi koe ki ha moʻui lelei ange. Naʻá ke ongoʻi ʻi ho lotó ko e muimui kia Sīsū Kalaisí, ko e hala ia ki ha fiefia ʻoku lahi angé.

Mahalo naʻe ʻikai ke ke mei fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga fau ʻo e fili ko iá. Mahalo naʻá ke mei ongoʻi ne sai ange kapau naʻá ke feohi koe mo ho kaungāmeʻá pe fāmilí. Mahalo naʻá ke tali lelei pē ha angaʻofa atu ia ha taha ʻo fakaafeʻi mai koe ke ke haʻu. Kapau naʻe ʻikai ke ke fakatokangaʻi ia, naʻá ke ongoʻi pē ha vanavanaiki atu e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”1

ʻI he houa kuo tau fakataha aí, kuo fakalahi ʻe he ʻEikí hoʻo tui kiate Iá mo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní. Kuó ke fanongoa ha meʻa ʻoku mahulu hake ia ʻi he leá mo e hivá. Kuó ke ongoʻi e fakamoʻoni ʻa e Laumālié ki ho lotó ʻoku ʻi ai ha kau palōfita moʻui ʻi he māmaní ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí pea ʻoku toka e hala ki he fiefiá ʻi Hono puleʻangá. Kuo tupulaki hoʻo fakamoʻoní ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ʻeni ʻe taha ʻi he māmaní he ʻaho ní.

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke tau ongoʻi e meʻa tatau pē. Naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ia hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ko Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi ia ko e faitotonú, angamaʻá mo e fai lelei ki he kakai kotoa peé ko e ngaahi ʻulungāanga kinautolu ʻo e Fakamoʻuí. Pea ʻoku haʻu fakataha ia mo ha holi lahi ange ke hangē pē ko Iá.

ʻOku mou maʻu kotoa pē holi ke fakamālohia hoʻomou fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe mamata mai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he ngaahi taʻu lahi he kuohilí ki hoʻomou fie maʻú. Ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻi ha vīsone fakapalōfita he taʻu ʻe 142 he kuohilí naʻá ne mamata mai kiate kimoutolu mo ʻiloʻi hoʻomou ngaahi fie maʻú. Ko ha tamai ʻofa mo ha palōfita moʻui ia.

Naʻá ne mamata ki hono takiekina ʻe he māmaní ʻa hono ngaahi ʻofefiné. Naʻá ne mamata ki hono tohoakiʻi kinautolu ʻe he māmaní mei he hala ʻo e ʻEikí ki he fiefiá. Naʻe hoko mai e ngaahi takiekina ʻi hono kuongá ʻe he halanga lēlue foʻou ko ia ne fehokotaki ai e Kāingalotú he maomaonganoá mo e māmaní.

Mahalo naʻe ʻikai mamata mai ia ki he fakaofo ʻo e tekinolosia he ʻaho ní, ʻa ia te ke pukepuke ai ha meʻa ho nimá peá ke fili pē ke ke fetuʻutaki ai ki he ngaahi fakakaukau taʻefaʻalaua mo e kakai he funga māmaní. Ka naʻá ne mamata ki he tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga maʻa hono ngaahi ʻofefiné—mo kimoutolu—ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni mālohi ki ha ʻOtua moʻui mo ʻofa pea mo ʻEne palani ʻo e fiefiá.

Ko ʻeni maʻu pē ʻene akonaki fakapalōfita mo fakalaumālie maʻa hono ngaahi ʻofefiné mo kimoutolu.

Ko e ʻelito ia ʻeku pōpoakí he pooni. Naʻá ne leaʻaki ia ʻi ha loki hono ʻapí, ne ʻikai maile ʻe taha hono mamaʻó mei he feituʻu ʻoku ʻoatu ai e pōpoaki ko ʻení ki he ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní: “ʻOku fie maʻu ke ʻi ai ha fakamoʻoni moʻui ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsilelíki he moʻoní.”2

Naʻá ne faʻu leva ha feohiʻanga ʻo e kau finemuí kuo ʻiloa he taimí ni he Siasi ʻo e ʻEikí, ko e “Kau Finemuí.” Kuo mou ongoʻi he pooni e ola lelei ʻo ʻene fili ne fai he efiafi Sāpate ko ia ʻi hono ʻapí.

Hili ha taʻu ʻe teau tupu mei ai, kuo maʻu ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsilelí he funga māmaní, ha holi ke nau maʻu pē ʻiate kinautolu ha fakamoʻoni moʻui ki he moʻoní. Te ke fie maʻu he taimí ni pea ʻi he toenga hoʻo moʻuí, ʻa e fakamoʻoni moʻui mo tupulaki ko iá ke ne fakamālohia mo tataki ho hala ki he moʻui taʻengatá. Pea te mou foaki atu ai e maama ʻo Kalaisí ki homou ngaahi tuongaʻane mo e tokoua he funga māmaní mo e ngaahi toʻu tangata ka hoko maí.

ʻOku mou aʻusia tonu ʻa e meʻa ʻoku ui ko e fakamoʻoni. Naʻe akonaki mai ʻa ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ko e fakamoʻoní, “ko ha ʻilo fakapapau ia ʻoku ʻomi ʻi he fakahā [ki ha taha] ʻoku fekumi fakatōkilalo ki he moʻoní.” Naʻá ne lea fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻokú ne ʻomi e fakahā ko iá, “Ko e mālohi fakalotoa ia ʻoku maʻongoʻonga fau pea he ʻikai leva ha toe veiveiua ia he taimi kuo lea mai ai e Laumālié. Ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke ʻiloʻi moʻoni ai ʻe ha taha ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.”3

Kuo mou ongoʻi e ueʻi fakalaumālie ko iá. Mahalo naʻe fie maʻu ia ke fakamoʻoniʻi ʻaki ha konga ʻe taha ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ʻene hoko kiate au he pōní. ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi lea mei he Tefito ʻo e Tui Hono 13, ʻa e “faitotonú, angatonú, sino maʻa [mo e] angaleleí,” ne hangē tofu pē ia ha folofola mai kiate au ʻa e ʻEikí. Ne u toe ongoʻi ko hono ngaahi ʻulungāangá ia. Ne u ongoʻi ko Siosefa Sāmitá ko ʻEne palōfita. Ko ia naʻe ʻikai ko ha ngaahi lea pē kinautolu ia kiate au.

Ne u sio loto atu ki he ngaahi hala efua ʻo Siuteá mo e ngoue ko Ketisemaní. Ne u mei ongoʻi ʻa e ongo tatau pē ke tūʻulutui ʻo hangē ko Siosefá he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló ʻi ha vaoʻakau ʻi Niu ʻIoke. Naʻe ʻikai ke u sio loto atu ki ha maama ʻoku ngingila ange he laʻaá he hoʻatā mālié ʻo hangē ko iá, ka naʻá ku ongoʻi ʻa e māfana mo e fakaofo ʻo ha fakamoʻoní.

ʻE hoko atu kiate koe ʻa e fakamoʻoní, ʻi hono fakamoʻoniʻi atu fakakongokonga e kānokato e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻomou lau mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻe hā foʻou atu ha ngaahi veesi ia ne mou lau ki muʻá mo ne ʻoatu ha ngaahi fakakaukau foʻou. ʻE tupulaki mo toe loloto ange hoʻo fakamoʻoní ʻi hono fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. ʻE tupulaki hoʻo fakamoʻoni moʻuí ʻi hoʻo ako, lotu mo fakalaulauloto ki he folofolá.

Ko e fakamatala lelei taha kiate au ʻo e founga ke maʻu mo pukepuke ʻaki ha fakamoʻoni ʻoku moʻuí. ʻOku hā ia he vahe 32 ʻo ʻAlamaá he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo kuo mou toutou lau ia.ʻOku ou maʻu ha maama foʻou ai heʻeku lau kotoa pē iá.Tau toe fakanaatu angé ʻa e lēson ʻoku akoʻi mai aí.

ʻOku akoʻi kitautolu he ngaahi veesi ko iá ke kamata ʻetau feinga ke maʻu ha fakamoʻoní, ʻaki ha “kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí” pea tau holi ke tupulaki ia.4 Kuo mou ongoʻi he pooni ʻa e tui mo e holi ko iá ʻi hoʻomou fanongo ki he ngaahi lea fekauʻaki mo e angaʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻEne faitotonú, mo e haohaoa ʻEne ngaahi fekaú mo e meʻa ne malava ke fai ʻe he Fakaleleí maʻatautolú.

Ko ia, kuo ʻosi tō ha tenga ʻo e tuí ʻi homou lotó. Mahalo ne mou ʻosi ongoʻi foki mo e tupu homou lotó ʻa ia ne talaʻofa mai ʻe ʻAlamaá. Kuó u ʻosi ongoʻi ia.

Kae hangē ha ʻakau ʻoku tupú, kuo pau ke tanumaki he ka ʻikai ʻe mae. ʻOku mahuʻinga e toutou lotu fakamātoato ʻi he tuí pea ko e tanumaki ia ʻoku fie maʻú. ʻE hanga ʻe he talangofua ki he moʻoni kuó ke maʻú ʻo tanumaki mo fakamālohia ia. ʻOku hoko e talangofua ki he ngaahi fekaú ko ha konga ia ʻo e tanumaki kuo pau ke ke fai ki hoʻo fakamoʻoní.

Mou manatu ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia pe ko ʻeku lea ʻiate au pē.”5

Kuo ʻaonga ia kiate au, pea ʻe pehē pē kiate koe. Ko e taha e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí kuo akonekina ai au heʻeku kei siʻí, ko e moʻui taʻengatá ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá.6 Ne u ako ʻoku kau he moʻui taʻengatá ʻa e nofo fakataha mo e fāmilí ʻi he ʻofá ʻo taʻengata.

Mei he taimi ne u fuofua fanongo ai pea fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni ko iá ki hoku lotó, ne u ongoʻi haʻisia ke fai e fili kotoa pē ne u lavá ke u fakaʻehiʻehi ai mei he fekeʻikeʻí peá u feinga ki he melinó ʻi hoku fāmilí mo hoku ʻapí.

Ko e hili pē ʻa e moʻui ní ʻe lava ke u fiefia kakato ai ʻi he ngaahi tāpuaki mahuʻinga tahá, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ka neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, kuó u lava ʻeni ʻo vakai atu ki he tuʻunga ʻe ʻi ai hoku fāmilí ʻi hēvaní. Mei he meʻá ni, kuo tupulaki mo fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní ki hono moʻoni ʻo e mālohi faisila ʻi he temipalé.

Kuo tākiekina hoku lotó ki heʻeku ongo tama fefiné mo ʻena ngaahi kui ne mau maʻu honau hingoá, ʻi heʻeku mamata ki heʻena papitaiso he temipalé maʻanautolú. Kuo foaki mai maʻamautolu e talaʻofa ʻa ʻIlaisiā ʻe fetafokiʻaki e lotó ʻi he ngaahi fāmilí.7 Ko ia kuo hoko ai ʻa e tuí ko ha ʻilo pau, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá.

Kuó u aʻusia ha konga ʻo e fiefia ne ongoʻi ʻe heʻeku ngaahi kuí ʻi he hāʻele mai e Fakamoʻuí ki he maama ʻo e ngaahi laumālié hili ʻEne ngāue ʻi he māmaní. Ko e fakamatala ʻeni ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Pea naʻe fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi hono huhuʻi kinautolú, pea naʻe peluki honau tuí ʻo fakahā ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa honau Huhuʻi mo e Fakahaofi mei he maté pea mo e ngaahi sēini ʻo helí.

“Naʻe ulo ʻa honau fofongá pea naʻe nofo ʻiate kinautolu ʻa e maama mei he ʻao ʻo e ʻEikí, pea naʻa nau hiva ʻaki ʻa e ngaahi hiva fakafetaʻi ki hono huafa toputapú.”8

Ne u aʻusia ʻenau fiefiá mei heʻeku ngāueʻi ʻeku fakamoʻoní ʻoku moʻoni e talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he moʻui taʻengatá. Naʻe fakamālohia e fakamoʻoni ko iá ʻi heʻeku fili ko ia ke ngāueʻ ia ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Kuó Ne akoʻi mai foki, ʻoku ʻikai ngata pē he fili ke talangofuá, ka kuo pau ke tau kole ʻi he lotu ke fakamoʻoniʻi mai e moʻoní. Kuo akoʻi mai ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene fekau ke tau lotua e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá Ne folofola mai Heʻene palōfita ko Molonaí:

“Vakai, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻa ni, kapau ko e finangalo poto ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ke mou lau ia, ke mou manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó

“Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Peaʻ i he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoinʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”9

ʻOfa kuo mou fakamoʻoniʻi kotoa ʻa e talaʻofa ko iá ʻiate kimoutolu pē pe ʻe vavé ni haʻamou fai ia. Mahalo he ʻikai hoko mai e talí ia ʻi ha foʻi aʻusia fakalaumālie mālohi pē ʻe taha. Naʻe tomuʻa hoko fakalongolongo mai ia kiate au. Ka ʻoku toe hoko mālohi mai ia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou lau mo lotua ai e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻikai ke u fakafalala ki he meʻa kuo hoko he kuohilí. ʻOku ou toutou fai ki he talaʻofa ʻa Molonaí, ke puke maʻu ʻeku fakamoʻoni moʻui ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke u lau ko ha meʻa noa pē ʻa e tāpuaki ʻo e fakamoʻoní ʻo pehē ʻoku totonu ke ʻaʻaku ia ʻo tuʻuloa.

ʻOku fie maʻu ke tanumaki e fakamoʻoní ʻi he lotu ʻo e tuí, fiekaia ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tohi folofolá pea mo e talangofua ki he moʻoni kuo tau maʻú. ʻOku fakatuʻutāmaki hono liʻaki ʻo e lotú. ʻOku tuʻu fakatuʻutāmaki ʻetau fakamoʻoní ʻi he kehe pē ke lau mo ako e folofolá. ʻOku fie maʻu e ngaahi ivi ko iá ki heʻetau fakamoʻoní.

ʻOku mou manatu ki he fakatokanga ʻa ʻAlamaá:

“Ka ʻo kapau te mou taʻetokangaʻi ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻo ʻikai tokanga ke tauhi ia, vakai he ʻikai ke tupu hano aka; pea ʻi he hoko mai ʻa e vela ʻo e laʻaá ʻe vela ai ia, ʻe mae koeʻuhi ʻoku ʻikai hano aka, pea temou taʻaki ia ʻo laku ki tuʻa.

“Ko ʻeni ʻoku ʻikai ke pehē ia koeʻuhí ʻoku ʻikai ke lelei ʻa e tengá, pea ʻoku ʻikai ke pehē koeʻuhí ʻoku ʻikai ke lelei ʻa hono fuá; ka ʻoku peheé koeʻuhí ko e kakā hoʻomou kelekelé, ʻo ʻikai te mou fie tauhi ʻa e ʻakaú, ko ia ʻe ʻikai te mou lava ke maʻu ʻa hono fuá.”10

Kuo pau ke potupotu tatau mo hokohoko atu ʻetau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, lotu fakamātoató mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kae lava ke tupulaki ʻetau fakamoʻoní. Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuo hoko ai ha ngaahi tūkunga taʻeʻamanekina ʻo uesia ai ʻetau founga ako folofolá. ʻE ʻi ai pē ha ngaahi taimi kuo tau fili ai ʻi ha faʻahinga ʻuhinga ke ʻua ʻe lotu. Mahalo naʻa ʻi ai ha ngaahi fekau te tau fili ke ʻoua naʻa tau tauhi.

Ka he ʻikai ke ke maʻu ʻa hoʻo holi ki ha fakamoʻoni moʻuí ʻo kapau te ke fakangaloʻi e fakatokanga mo e talaʻofa ʻia ʻAlamaá:

“Pea ko ia, kapau ʻe ʻikai te mou tauhi ʻa e folofolá, ʻo hanga atu ki muʻa ʻi he mata ʻo e tuí ki hano fua ʻo ia, ʻe ʻikai ai pē ke mou lava ʻo toli ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí.

“Ka ʻo kapau te mou tauhi ʻa e folofolá, ʻio, tauhi ʻa e fuʻu ʻakaú ʻi heʻene kamata ke tupú, ʻi hoʻomou tuí ʻi he faivelenga lahi, pea mo e faʻa kātaki, ʻo ʻamanaki ki hono fuá, ʻe tupu hono aká; pea vakai, ʻe hoko ia ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatá.

“Pea ko e meʻa ʻi hoʻomou faivelengá mo hoʻomou tuí mo hoʻomou kātakí ʻi hono tauhi ʻo e folofolá, koeʻuhi ke tupu hono aká ʻiate kimoutolu, vakai, ʻe faifai pea mou toli hono fua ʻo iá, ʻa ia ʻoku fungani mahuʻinga taha, ʻa iaʻoku melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē, pea hinehina ange ʻi he meʻa hinehina kotoa pē, ʻio, pea maʻa ange ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku maʻá; pea te mou kai ʻi he fua ko ʻení kae ʻoua ke mou mākona, ʻo ʻikai te mou toe fiekaia, pe toe fieinua.

“Ko ia, … te mou toki utu ʻa e ngaahi totongi ʻo hoʻomou tuí, mo hoʻomou faivelengá mo e faʻa kātakímo e kātaki fuoloá, ʻi hoʻomou tatali ke fua ʻaki ʻe he fuʻu ʻakaú ha fua moʻomoutolu.”11

ʻOku hanga ʻe he kupuʻi lea he folofolá ko e “ʻamanaki ki hono fuá,” ʻo tataki e akonaki fakapotopoto ne mou maʻu he efiafi ní. Ko e ʻuhinga ia ne fakataumuʻa ai hoʻomou vakaí ki ha ʻaho ki ha loki sila ‘i he temipalé. Ko e ʻuhinga ia ne tokoniʻi ai koe he pooni ke ke sioloto atu ki he maama ʻoku malama mei he sioʻatá ʻi he ngaahi holisi ʻo e loki silá, ʻa ia ʻe lava ke ke mali ai ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá.

Kapau te ke lava ʻo hanganaki atu ki ha ʻaho pehē mo ha holi feʻunga mei hoʻo fakamoʻoní, ʻe fakamālohia koe ke ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ʻo e māmaní. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fili ai ke moʻui ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻokú ke fakamālohia leva ai hoʻo fakamoʻoní. Te ke ʻiloʻi he taimi totonu ʻiate koe pē, ko Ia ʻa e Maama ʻo e Māmaní.

Te ke ongoʻi e tupulaki ʻa e māmá ʻi hoʻo moʻuí.He ʻikai hoko noa mai ia taʻe te ke ngāueʻi. Ka ʻe hoko mai ia ʻi he tupulaki hoʻo fakamoʻoní mo hoʻo fili ke tanumaki iá. Ko ʻeni ha talaʻofa pau mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá ko e māmáia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”12

Te ke hoko ko ha maama ki he māmaní ʻi hoʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he niʻihi kehé. Te ke fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e Maama ʻo Kalaisi ʻoku ʻi hoʻo moʻuí. ʻE maʻu ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga ke aʻusia ai e maama ko iá ʻe he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí. Pea ʻe fakafou ʻi he tuí mo e fakamoʻoni ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻEne ala atu ʻaki ʻEne māmá ki he moʻui ʻa ha laui miliona ʻi Hono puleʻangá mo e funga ʻo e māmaní.

ʻOku fakafalala atu e ʻamanaki ʻa e Siasí pea mo e ngaahi toʻu tangatá ke muimui ki hoʻo sīpingá ke fanongo mo tali e fakaafe ʻa e ʻEikí: “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.” ʻOku ʻafioʻi mo ʻofeina koe ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou ʻoatu ʻeku ʻofá mo ʻeku fakamoʻoní. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ha Tamai ʻi Hēvani ʻofa mo moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e Fakamoʻui mo e Maama ʻo e Māmaní. Pea ʻoku ou fakamoʻoni kuo ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi pōpoaki kiate koe he pooni ke fakamoʻoniʻi atu e moʻoní ki ho lotó. Ko e palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.