2010–2019
O Le Tagavai i Nuu Ese
Aperila 2011


O Le Tagavai i Nuu Ese

Afai matou te aoao atu i le Agaga ma outou faalogo i le Agaga, o nisi o i matou o le a ta’ua se mea o fitoitonu i ou tulaga.

Ua matuai faagaeetia lava au i nota uma o musika ua usuina ma afioga tulei uma ua ou tatalo ai ina ia mafai ona ou tautala atu.

A o lei tuua Navu i le taumalulu o le 1846, na fai ai e Peresitene Polika Iaga se miti lea na ia vaai ai i se agelu o tu i luga o se mauga e faatauma’ai le tumutumu, i se vaimea i Sisifo, o loo faasino atu i se vanu i lalo ifo. Ina ua ia taunuu i le Vanu o Sate Leki pe tusa o le 18 masina mulimuli ane, na ia vaaia i luga a’e o le nofoaga lea ua tatou potopoto ai nei, le mauga lea na ia vaai ai i lana miti.

E pei lava ona ta’u soo atu mai lenei pulelaa, na taitai e Uso Polika le tele o taitai i le tumutumu o lena mauga ma folafola atu ai le Tagavai i le Tumutumu. O se igoa ua faatumulia i uiga faalelotu mo nei tagata Isaraelu o ona po nei. I le lua afe lima selau tausaga muamua ai na tautino mai ai e le perofeta o Isaia o aso e gata ai, “e oo ina faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o atu mauga” ma o iina “e faatuina [ai] foi e ia le tagavai mo nuu ese.”1

O le iloaina i lena taimi i le talafaasolopito o se vaega o le faataunuuina o lena valoaga, na mananao ai le usoga e faalealea soo se fu’a e fai ma se faailoga tonu o “se tagavai i nuu ese.” Na tuu atu e Elder Heber C. Kimball se solosolo lanu samasama. Na nonoa e Uso Polika i se tootoo na tauaveina e Elder Willard Richards ona sunu’i ai lea i lalo e tau ina fai ma fu’a i lena taimi e tautino atu ai o le vanu o Sate Leki Tele ma mauga o faataaliolio ai o le a fai lena ma nofoaga na valoia, lea o le a alu atu ai le afioga a le Atua i aso e gata ai.

Uso e ma tuafafine, o lenei konafesi aoao ma isi konafesi faaleafatausaga, o le faaauauga lea o lena tautinoga ua loa i le lalolagi. Ou te molimau atu o le faagasologa i aso e lua ua tuanai o le tasi lea o faamaoniga e pei ona fai mai ai le tatou viiga, “Le fu’a o Siona ua tu mai”2—ma e moni lava le uiga itulua o le upu fu’a. E le o se mea tupu fua le i ai o lomiga o savali faa-Peretania o a tatou konafesi aoao i se mekasini ua faaigoaina o le Ensign.

A o lamalama faaiu a tatou konafesi, ou te talosaga atu ia te outou ina ia mafaufau i aso o i luma, e le gata i savali ua outou faafofoga i ai ae faapena foi i mea tulagaese na tutupu i le konafesi aoao lava ia—o mea ua tatou talitonu i ai o ni Au Paia o Aso e Gata Ai e tatau ona i ai i ia konafesi ma mea tatou te valaauliaina le lalolagi e faafofoga i ai ma matau. Tatou te molimau atu i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu lea e mo o tatou taimi ma o tatou aso o fautuaga ua outou faafofoga i ai, ua i lalo o le taitaiga a le Agaga Paia, “o le loto o le Alii, … upu a le Alii … leo o le Alii, atoa ma le mana o le Atua i le faaolataga.”3

Atonu ua outou silafia (ae afai e leai e tatau ona outou silafia) e leai se alii po o se tamaitai e lauga atu iinei ua tofi i ai se autu, vagana se faatagaga e le masani ai. E tatau ona anapogi ma tatalo tagata taitasi, suesue ma sailiili, tusitusi pea seia oo ina ia mautinoa mo lenei konafesi, i lenei taimi, o la latou lauga o le autu lea ua finagalo le Alii ia i latou e tuuina mai e tusa lava pe o a ni mea patino na latou finagalo e fia talanoa i ai. O alii ma tamaitai uma ua outou faafofoga i ai i le sefulu itula ua tea o le konafesi aoao sa taumafai lava ia faamaoni i lena uunaiga. Sa tutulu, popole ma saili atu ma le faamaoni tagata taitasi i le taitaiga a le Alii e taiala ona manatu ma lagona. Ma e pei lava ona vaaia e Polika Iaga se agelu o tu i lenei nofoaga, ua faapena foi ona ou vaaia nei agelu o tutu ai iinei. O le a atuatuvale ou uso ma tuafafine o taitai aoao o le Ekalesia i lena faamatalaga, ae o le auala lena ou te vaai ai ia i latou—o avefeau o le olaga nei faatasi ma savali faaagelu, o alii ma tamaitai o loo i ai uma faafitauli faaletino ma faaletamaoaiga ma faaleaiga e pei ona i ai ia te oe ma au, ae faatasi ai ma lo latou faatuatua ua latou faapaiaina ai o latou olaga i valaauga ua oo atu ia i latou, ma tiute e talai le afioga a le Atua, ae le o la latou lava upu.

Ia mafaufau i le tele o savali eseese ua outou faafofoga i ai, lea e sili ona ofoofogia ae aunoa ma se faamaopoopoga sei vagana ai le taitaiga mai le lagi. Ae o le a le mea o le a le eseese ai? O le toatele o la tatou faapotopotoga, o i ai iinei po o fea lava, ua fausiaina i tagata o le Ekalesia. Peitai, ona o ala fou o fesootaiga ofoofogia, o loo i ai se vaega o le au maimoa e sili atu ona toatele o la tatou konafesi e le o ni tagata o le Ekalesia—i le taimi nei. O lea e ao ai ona matou tautala atu ia i latou e silafia lelei i matou, ma i latou e le iloaina foi i matou. I le Ekalesia lava ia e ao ona tatou tautatala atu i tamaiti, le autalavou ma talavou matutua, le au matutua, ma toeaiina ma olomatutua. E ao ona tatou tautatala atu i aiga ma matua ma fanau i le aiga, faapea foi ma i latou e lei faaipoipo, o e aunoa ma ni fanau, ma atonu o e ua mamao tele mai le aiga. I le taimi o se konafesi aoao matou te faamamafaina ai lava ia mataupu faavae faavavau o le faatuatua, faamoemoe, alofa moni,4ma le Keriso na faasatauroina5 matou te tautatala tuusa’o atu foi i faafitauli patino lava o le ola mama e fitoitonu ma lena taimi. Ua poloaiina i tatou e tusitusiga paia ia “aua le ta’u atu se tasi mea i lenei tupulaga ae tau lava o le salamo”6 ae i le taimi lava e tasi e tatau ona tatou talai atu le “tala lelei i e ua tigaina [ma] fufusi i e ua loto momomo.” Pe o le a lava ituaiga o autu latou te tautalagia, o nei savali o konafesi o loo “tala’i [atu ai] le saolotoga i le tafeaga”7 ma tautino atu “le oloa faulai o Keriso e le masuesueina.”8 Ona o le tele o lauga eseese ua tuuina atu, ua i ai le manatu ua tofusia tagata uma ma se mea e manuia ai. E tusa ai ma lenei manatu, ou te masalo na sili atu ona faamalamalamaina e Peresitene Harold B. Lee lenei mea i tausaga ua mavae ina ua ia saunoa, “O le mea moni o le talalelei e ao ona faamafanafanaina le ua mafatia ma faamafatiaina le [ua faamafanafanaina].”9

Matou te mananao pea ia agalelei ma tauvalavalaau atu a matou aoaoga i konafesi aoao e pei lava ona muai aoao mai e Keriso, ma manatua pe a tatou faia se aoaiga e pei ona tuuina mai pea i Ana savali. I le lauga na tuuina mai e sili ona lauiloa, na amata Iesu e ala i le fetalaia ma le matagofie o faamanuiaga agalelei lea tatou te mananao uma i ai—o faamanuiaga ua folafolaina mo e lotomaualalo, o e loto mama, o e faatupuina le filemu, ma e agamalu.10 E maeu le faagaeetia o na faaamuia ma lo latou faamafanafana i le agaga. E moni na mea. Ae i lena lava lauga na faaauau ai le aoaoga a le Faaola, na faaalia ai le faateleina o le vaapiapi o le ala o lē faatupuina le filemu ma lē lotomaualalo e ao ona oo i ai. “Ua outou faalogo, na fai mai i e anamua, Aua e te fasioti tagata,” Na Ia fetalai ai. “A o au ou te fai atu ia te outou, ai se ita fua i lona uso … e nofo sala o ia i le faamasinoga.”11

Ma e faapena foi,

“Ua outou faalogo, na fai mai i e anamua, Aua e te mulilua:

“A ou te fai atu au ia te outou, ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”12

E manino lava a o faasolo ina avea atili i tatou ma ni soo lelei atu, e tele mea o le a faamoemoeina mai ia i tatou seia oo ina tatou feagai ma le tulaga manaomia e sili ona maualuga lea e tautino mai e lena lauga “O lenei ia atoatoa ona lelei o la outou amio, e pei o lo outou Tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.”13 O le avea ma se soo sa faigofie ina ua faatoa aoao i le talalelei, ae faateleina ona luitau ma faigata pe a tatou oo atu i le faatumutumuga o le avea ma se soo moni lava. E manino lava o soo se tasi e manatu na aoao mai Iesu e faapea e le tali atu tagata mo a latou agasala, o lona uiga e lei lava ona faitauina ma le faaeteete ia tusitusiga paia. Leai, e tusa ai ma le avea ma soo, o le Ekalesia e le o se faleaiga; e pule lava i tatou i le mea e mananao ai. E i ai se aso o le a tootutuli ai tulivae uma ma tautau atu e laulaufaiva uma o Iesu o le Keriso ma tautino atu ua na o Lana ala lava e mafai ona oo mai ai le faaolataga.14

E ui matou te mananao e lauga atu i upumoni o le talalelei ia e le gata e faamalieina ae malolosi foi i le konafesi aoao, ae faamolemole ia mautinoa pe a matou lauga atu i mataupu faigata ua matou malamalama e le o tagata uma o matamata i ata mataga, pe le fia faaipoipo, pe o faia foi ni sootaga o feusuaiga le talafeagai. Matou te iloa e le o tagata uma o loo solia le Sapati pe o molimau pepelo atu pe o faasaua i se toalua. Matou te iloa o le toatele o outou i la tatou faapotopotoga e le o tausalaina i ia mea ae ua noatia i matou i se poloaiga paia e tuuina atu ia lapataiga ia i latou o aafia ai—pe o fea lava o le lalolagi o i ai. Afai la o e faia le mea sili e te mafaia—mo se faataitaiga, afai o loo e taumafai pea e faia afiafi faaleaiga e tusa lava pe o a faafitauli lea o nisi taimi e tutupu ai i se fale ua tumu i tamaiti faafitauli—ona ave lea o ni togi maualuluga ma oe pe a o e lelei i lena mataupu ma faalogo i se isi mataupu o talanoaina ai se autu atonu o loo e faaletonu ai.Afai matou te aoao atu i le Agaga ma outou faalogo i le Agaga, o nisi o i matou o le a ta’ua se mea o fitoitonu i ou tulaga, e pei ua auina tuusao atu ia te oe se savali patino faaperofeta.

Uso e ma tuafafine, i konafesi aoao, matou te tuuina atu a matou molimau e tuufaatasia ma isi molimau o le a oo mai, aua pe o le a lava le ala o le a faalogoina lava le siufofoga o le Atua. “Na ou auina atu outou e molimau ma lapatai atu i tagata,” na fetalai mai ai le Alii i Ana perofeta.15

“[Ma] a uma la outou molimau ona oo mai ai lea o le molimau a mafuie … o faititili, … o uila, ma … ta’uta’u, ma le leo o peau o le sami ua siitia ma tāea i tala atu o o latou tuaoi. …

“O le a [alaga] foi agelu … ma se leo tele ma ilia le pu a le Atua.”16

O nei agelu i la le tino ua o mai i lenei pulelaa, ua taitasi ma “ilia le pu a le Atua” i lana lava ala. O lauga uma ua tuuina atu o loo i ai lava se faauigaga, ua tofu ma se molimau ma se lapataiga, e pei lava ona molimauina e le natura ia lava i le alofa ma se lapataiga i aso e gata ai.

E le o toe mamao ona susu mai lea o Peresitene Monson i le pulelaa e tapunia lenei konafesi. Sei ou fai atua lava se tala i lenei tamalii pele, le aposetolo sinia ma le perofeta mo lenei taimi ua tatou ola ai. E tusa ai ma tiutetauave sa ou ta’ua ma mea uma sa outou faafofoga i ai i lenei konafesi, ua iloagofie ai e le faigofia ia soifua o perofeta, ma e le faigofie le soifuaga o Peresitene Monson. Na ia ta’ua patino lava lena mea i le sauniga a le au perisitua i le po anapo. Na valaauina i le au aposetolo i le 36 o tausaga, a o 12, 9, ma le 4 tausaga le matutua o ona alo. Na tuu atu e Tuafafine Monson ma na tamaiti lana tane ma lo latou tama i le Ekalesia ma ona tiute mo le silia nei ma le 50 tausaga. Na latou onosaia gasegase ma faigata, o faafitauli iti ma le tetele o le soifuaga nei, lea e feagai ma tagata uma, o nisi o ia faafitauli e le masalomia lava o le a faamalumalu mai i le lumanai. Ae na tumau pea Peresitene Monson ma le fiafia i ia mea uma. E leai ma se mea na faalotovaivaia o ia. E maoae tele lona faatuatua ma tulaga ese lona malosi.

Peresitene, mo lenei potopotoga atoa, o e o vaaia ma e lē o vaaia, ou te faapea atu matou te alolofa ma faamamalu ia te oe. O lou tuuto o se faataitaiga ia i matou uma. Matou te faafetai atu mo lau taitaiga. E toasefulufa isi o loo umiaina le tofi o le aposetolo, faaopoopo i ai ma isi o i luga o le tulaga nei, o i latou o loo alaala mai i le potopotoga, ma le aofaiga tele o loo faapotopoto i le lalolagi atoa e alolofa ia te oe, lagolago ia te oe, ma tutu soosoo tauau ma oe i lenei galuega. O le a matou faamāmāina lau avega i soo se ala matou te mafaia. O oe o se tasi o na avefeau faalelagi na valaauina a o lei faavaeina lenei lalolagi e talotalo atu le tagavai o le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi atoa. Ua matuai ofoofogia lava lau faatinoga. Ou te molimau atu i lena talalelei ua folafola atu, o le faaolataga o loo aumaia ai, ma Ia o lē na tuuina mai, i le suafa mamalu ma le maoae o le Alii o Iesu Keriso, amene.

  1. Isaia 2:2; 11:12.

  2. “Ua tafa Ata,” Viiga, nu. 1.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:4.

  4. Tagai 1 Korinito 13:13.

  5. Tagai 1 Korinito 1:23.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:9; 11:9.

  7. Isaia 61:1.

  8. Efeso 3:8.

  9. Tagai Harold B. Lee, i le “The Message,” New Era, Jan. 1971, 6.

  10. Tagai Mataio 5:3–12.

  11. Mataio 5:21–22; tagai foi 3 Nifae 12:22.

  12. Mataio 5:27–27.

  13. Mataio 5:48.

  14. Tagai Roma 14:11; Mosaea 27:31.

  15. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:81.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:89–90, 92.