2010–2019
Ko Ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá
ʻEpeleli 2011


Ko Ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá

Kapau te tau akonaki ʻi he Laumālié, peá ke fakafanongo mai ʻi he Laumālié, ʻe tokoni atu hamau niʻihi ki he tūkunga ʻokú ke ʻi aí.

Kuo ongo ʻaupito kiate au ʻa e foʻi nota kotoa ʻo e hiva kuo hiva ʻakí mo e foʻi lea kotoa kuo lea ʻakí pea ʻoku ou lotua ai ʻe lava ke u lea.

Ki muʻa pea mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei Nāvū he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1846, naʻá ne misi ai ʻo sio ki ha ʻāngelo naʻe tuʻu ʻi ha moʻunga he tafaʻaki fakahihifó ʻo tuhu ki ha teleʻa ʻi lalo. ʻI he taimi naʻá ne hū ai ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ha māhina ʻe 18 mei ai, naʻá ne vakai atu ki ʻolunga hake pē he feituʻu ko ʻeni ʻoku tau fakataha aí, ki he tafaʻaki moʻunga ko ia naʻá ne mamata ki ai he meʻa-hā-maí.

Hangē ko ia kuo toutou lea ʻaki mei he tuʻunga malangá ni, naʻe tataki ʻe Pilikihami ʻIongi ha kau taki ki he tumuʻaki ʻo e moʻunga ko iá peá ne ui ia ko “ʻEnisaini Piiki,” ko ha hingoa ne ʻi ai hono ʻuhinga fakalotu ki he kau ʻIsileli ko ʻeni ʻo onopōní. ʻI ha taʻu ʻe uaafe nimangeau ki muʻa ai, naʻe fakahā ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻi he kuonga fakaʻosí, “ʻe fokotuʻu maʻu e moʻunga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí] ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá,” pea “te ne fokotuʻu [ai] ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.”1

ʻI he vakai ʻa e Kau Takí ki hono fakahoko ha konga ʻo e kikite ko iá, ne nau loto ke fusi ha fuka ke fakahoko moʻoni ʻaki ʻa e fakakaukau ʻo “ha fuka ki he ngaahi puleʻangá”. Naʻe ʻoange ʻe ʻEletā Hiipa G. Kimipolo ha holoholo engeenga. Naʻe haʻihaʻi ia ʻe Pilikihami ki ha tokotoko ʻo toʻotoʻo ʻe ʻEletā Uiliate Lisiate, pea naʻe tō leva ʻa e fuka ko iá mo talaki ko e teleʻa ʻo e Ano Māsimá pea mo e ʻotu moʻunga takatakai aí, ko e feituʻu ia naʻe kikiteʻi ʻe ʻalu atu mei ai e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻE kāinga, ko e konifelenisi lahi ko ʻení mo e ngaahi konifelenisi fakavaeua taʻu ʻoku faí, ko hono hokohoko atu ia e tala ne fai ki muʻa ki he māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi meʻa ko ia kuo fai he ʻaho ʻe ua kuo hilí, ko ha toe fakamoʻoni ia ki ai, ʻo hangē ko e lau ʻetau himí, “Vakai, kuo tatala e fuka ʻo Saioné”2 pea ko e moʻoni ko e ʻuhinga ko ia ʻe ua ʻo e fuká ne ʻuhinga pē ia ke pehē. ʻOku ʻikai tupukoso pē ʻa hono pulusi e ngaahi pōpoakí ʻi heʻetau konifelenisi lahí, ʻi ha makasini ʻoku ui ko e Ensign.

ʻI he ofi ke tāpuni ʻetau konifelenisí, ʻoku ou kole atu ke mou fakakaukau he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi pōpoaki kuo mou fanongoá, ka ki he fakaofo moʻoni ʻo e konifelenisi lahí—ʻa e meʻa ʻoku tau tui ʻa kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí ko e ʻuhinga ʻo e konifelenisí pea mo e meʻa ʻoku tau fakaafeʻi e māmaní ke nau fanongo mo vakai ki aí. ʻOku tau fakamoʻoni ki he puleʻanga, faʻahinga mo e lea pea mo e kakai kotoa pē, ko e naʻinaʻi kuo mou fanongoa ʻi hotau taimí mo hotau kuongá, ʻoku fai ia ʻo fakatatau mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “ʻi he fakakaukau ʻa e ʻEikí, … ko e folofola ʻa e ʻEikí, … ko e leʻo ʻo e ʻEikí pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.”3

Mahalo kuo mou ʻosi meaʻi (ka ʻo kapau ʻoku ʻikai, ta ʻoku totonu ke mou ʻilo) ʻoku tātātaha ke vahe ha tefito ki ha tangata pe fefine ʻe lea mei heni. ʻOku pau ke ʻaukai mo lotu, ako mo fekumi, kamata mo tuku pea toe kamata foʻou ʻa e tokotaha takitaha kae ʻoua kuó ne fakapapauʻi ko e tefito te nau lea ai he konifelenisi ko ʻení ʻi he taimi ko iá, ko e tefito ia ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke nau lea aí, neongo honau loto fakafoʻituituí. Kuo feinga ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē kuo mou fanongoa he houa ʻe 10 ne toki ʻosi ʻo e konifelenisi lahí, ke ne muimui pau ki he ueʻi ko iá. Kuo tangi, hohaʻa mo fekumi fakamātoato e tokotaha kotoa pē ki he tataki ʻa e ʻEikí ke fakahinohinoʻi ʻene ngaahi fakakaukaú mo e leá. Pea hangē ko e mamata ʻa Pilikihami ʻIongi ki ha sio hifo ha ʻāngelo ki he feituʻu ní, ʻoku pehē pē ʻeku vakai atu ki he tuʻu ai ʻa e kau ʻāngelo ko ʻení. Mahalo pē ʻe ongoʻi mā hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he kau ʻōfisa māʻolunga ʻo e Siasí ʻi he fakamatala ko iá, ka ko e anga ia ʻeku vakai kiate kinautolú—ko ha kau talafekau fakamatelie mo ha ngaahi pōpoaki fakalangi, ko ha kau tangata mo fafine kuo nau aʻusia e faingataʻa fakaesino, fakapaʻanga mo fakafāmili kuó ta fouá, ka kuo nau fakatapui ʻenau moʻuí ʻi he loto tui ki honau ngaahi uiuiʻí, pea mo honau fatongia ke malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko haʻanautolú.

Pea mou fakakaukau angé ki he kehekehe ʻo e ngaahi pōpoaki ʻoku mou fanongoá, he ʻoku fakaofo ʻa e ʻikai ke nau fakafekauʻaki ia, kae ʻi he fakahinohino pē ʻo e langí. Ka ko e hā ka ʻikai ke nau kehekehe ai? Ko e konga lahi ʻo hotau haʻofanga ʻoku tau mamata mo ʻikai mamata ki aí, ko e kāingalotu pē kinautolu ʻo e Siasí. Ka ʻi he fakaofo ʻo e founga fetuʻutakí, ʻoku kau mai ai ki he haʻofangá ha niʻihi tokolahi ʻoku teʻeki ai ke nau kau ki he Siasí. Ko ia kuo pau ke mau lea kiate kimoutolu ʻoku mou ʻiloʻi lelei kimautolú pea pehē kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke mou ʻiloʻi kimautolú. ʻI he Siasí kuo pau ke mau lea ki he fānaú, toʻu tupú, kakai lalahi kei talavoú, kakai lalahi matuʻotuʻá pea mo e kau toulekeleká. Kuo pau ke mau lea ki he ngaahi fāmilí, mātuʻa mo e fānaú ʻi ʻapi, ʻo aʻu ki he niʻihi ʻoku teʻeki ai malí, ʻikai ha fānaú, pea mahalo ʻoku nau siʻi mamaʻo mei ʻapí. ʻOku mau fakamamafaʻi maʻu pē ʻi he konifelenisi lahí ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, ʻofa faka-Kalaisí,4 pea mo hono tutuki ʻo Kalaisí5, ʻo aʻu ki heʻemau lea fakahangatonu atu he tuʻunga angamaʻa ʻo e kuongá. ʻOku fekauʻi kitautolu ʻi he folofolá ke “ʻoua ʻe lea ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomalá pē ki he toʻu tangatá ni,”6 ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku totonu ke tau malanga ʻaki e “ongoongo leleí [ki he] angamaluú … [pea] nonoʻo ʻa e loto mafesí.” Ko e hā pē ha founga ʻoku fakahoko ʻaki e ngaahi pōpoaki ko ʻeni ʻo e konifelenisí, ʻoku nau “fakahā ʻa e tauʻatāiná ki he hopoaté”7 pea malanga ʻaki ʻa e “koloa taʻe-faʻa-hakule ʻa Kalaisí.”8 ʻI he ngaahi malanga kehekehe lahi kuo fakahoko atú, ʻoku ʻi ai pē e tui ʻoku ʻi ai e meʻa maʻá e tokotaha kotoa. ʻOku ou tui ko e meʻa ʻeni ne fakamatalaʻi lelei taha ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī he ngaahi taʻu kuo hilí heʻene pehē, “Ta ko e taumuʻa ʻo e ongoongoleleí ke fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻiá pea mo ueʻi hake ʻa ia ʻoku nofo fiemālié.”9

ʻOku mau loto maʻu pē foki ke fakahoko ʻi he angaʻofa mo e tauʻatāina ʻemau akonaki ʻi he konifelenisi lahí ʻo hangē ko ia ne tomuʻa akoʻi ʻe Kalaisí, pea manatuʻi ʻa e founga fakatonutonu ʻoku hā maʻu pē ʻi Heʻene ngaahi pōpoakí. ʻI he malanga ʻiloa taha ne fai ʻe Sīsuú, naʻá Ne kamata ʻaki hano ʻomi ha ngaahi tāpuaki fungani te tau loto kotoa pē ke tau maʻu—ko ha ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻaki ki he loto fakatōkilaló, loto maʻá, kau faʻa fakaleleí pea mo e anga vaivaí.10 Meʻa langaki moʻui moʻoni ko e ngaahi tāpuaki ko iá pea fakanonga moʻoni ki hotau laumālié. ʻOku nau moʻoni. Ka ʻi he malanga tatau pē, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakautuutu e fie maʻu ke hangatonu e hala ki he faʻa fakaleleí mo e loto maʻá. Naʻá ne folofola, “Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻá, ʻOua naʻá ke fakapō. Ka ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe ʻita ki hono kāingá, ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamāú.”11

Pea ʻoku pehē pē,

“Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻá, ʻOua naʻá ke tono fefine:

“Ka ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, ʻoku tono ia ʻe ia ʻi hono lotó.”12

Ko ia ʻi he fakaʻau ke tau hoko ko ha kau ākonga lelei angé, ʻoku lahi ange e meʻa ʻoku ʻamanaki mai kiate kitautolú kae ʻoua kuo tau aʻusia ʻa e ngaahi fie maʻu ko ia ne fakahaaʻi mai ʻi he malanga fakaofo ne toki lea ki ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoní: “Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou tamai ʻoku ʻi he langí.”13 Ne faingofua ange e hoko ko e ākongá ʻi heʻetau fuofua ʻilo ki he ongoongoleleí, ka ʻoku toe faingataʻa ange ia ʻi heʻetau aʻu ko ia ki he tuʻunga fakaākonga maʻongoʻonga tahá. Ka fakakaukau ha taha naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ha foʻui ʻo ha taha, ta naʻe ʻikai ke ne lau ʻe ia ke mahino e talá! ʻIkai, ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tuʻunga fakaeākongá, ʻoku ʻikai ko ha falekai ʻa e Siasí; he ʻikai lava ke fai e meʻa kotoa ʻo fakatatau “ki hotau lotó.” ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe mapelu e tui kotoa pea talaki ʻe he ʻelelo kotoa ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ʻoku toki hoko mai pē ʻa e fakamoʻuí ʻi Heʻene founga pe ʻAʻana.14

ʻI heʻemau loto ko ia ke aʻusia e mahino mo tali e fakanonga ʻoku ʻomi ʻi he konifelenisi lahí, kātaki muʻa ʻo fakapapauʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku mau lea ai ʻi ha kaveinga faingataʻa, ʻoku mahino kiate kimautolu ʻoku ʻikai ke mamata ponokalafi, pe palopalema e nofo mali ʻa e taha kotoa pe nonofo kovi kotoa. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻikai maumauʻi ʻe he taha kotoa pē ʻa e ʻaho Sāpaté pe fai ha fakamoʻoni loi pe ngaohikovia hono malí. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻikai halaia e taha kotoa pē he haʻofangá ʻi he ngaahi meʻa ko iá, ka ʻoku ʻi ai hamau tufakanga toputapu ke ʻoatu ha fakatokanga kiate kinautolu ʻoku nau fai iá, neongo pe ko e fē feituʻu he māmaní ʻoku nau ʻi aí. Ko ia kapau ʻokú ke feinga ke fai ho lelei tahá—ʻo ke feinga ke fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí neongo e longoaʻa ʻoku faʻa hoko he ʻapi tokolahí—ta ʻoku tonu ke ke fakahīkihikiʻi koe heʻetau talanoa ki he kaveinga ko iá peá ke fakafanongo leva ki ha tefito kehe ʻokú ke tōnounou ai. Kapau te mau akonaki ʻi he Laumālié peá ke fakafanongo mai ʻi he Laumālié, ʻe tokoni atu hamau niʻihi ki he tūkunga ʻokú ke ʻi ai, ʻo ʻoatu fakahangatonu kiate koe ha pōpoaki fakakikite mo fakatāutaha.

ʻE kāinga, ʻi he konifelenisi lahí, ʻoku tau foaki ʻetau fakamoʻoní fakataha mo e ngaahi fakamoʻoni ʻe toki ʻomi ʻamuiangé neongo pe ko e hā e foungá, kuo pau ke ongona e leʻo ʻo e ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau palōfitá ʻo pehē, “Naʻá ku fekauʻi atu ʻa kimoutolu ke fakamoʻoni mo fakatokanga ki he kakaí.”15

“[Pea] ka hili hoʻomou fakamoʻoní ʻe hoko mai ʻa e fakamoʻoni ʻa e ngaahi mofuike, … ngaahi mana, … ngaahi ʻuhila mo e … ngaahi afā, pea mo e leʻo ʻo e ngaahi peau ʻo e tahí ʻoku pā mai ʻo laka atu ʻi honau ngaahi ngataʻangá. …

“Pea ʻe [kalanga] ʻaki ʻe he kau ʻāngeló ʻa e leʻo lahi, pea ifiʻi ʻa e talupite ʻa e ʻOtuá.”16

Ko e kau ʻāngelo ʻi he matelié ʻa ia kuo nau omi ki he tuʻunga malangá ni, kuo nau “ifiʻi ʻa e talupite ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻene founga pē ʻaʻana. Kuo hoko maʻu pē ʻa e malanga takitaha ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa pea mo ha fakatokanga fakatouʻosi, ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe natula ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.

ʻI he lau momeniti mei heni ʻa haʻu ai ʻa Palesiteni Monisoni ki he tuʻunga malangá ni ke tāpuni e konifelenisí. Tuku muʻa ke u lea atu ʻo fekauʻaki mo e tangata ʻofeina ko ʻení, ʻa e ʻaposetolo pule mo e palōfita ʻo e kuonga ʻoku tau moʻui aí. ʻI he ngaahi fatongia kotoa ko ia kuó u lea ki aí pea mo ia kotoa kuo mou fanongoa ʻi he konifelenisí ni, ʻoku mahino pē ʻoku ʻikai faingofua ʻa e moʻui ʻa e kau palōfitá, pea ʻoku ʻikai faingofua e moʻui ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻá ne lea tonu ki he meʻa ko iá ʻanepō ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe uiuiʻi ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló ʻi hono taʻu 36 ʻoku kei taʻu 12, 9, mo 4 ʻene fānaú. Kuo foaki ʻe Sisitā Monisoni mo e fānau ko iá ki hono husepānití mo ʻenau tamaí ki he Siasí mo hono ngaahi fatongiá ʻi he taʻu ʻeni ʻe 50 tupu. Kuo nau kātekina ʻa e puké mo e faingataʻá, ʻa e haʻahaʻa ʻo e moʻui fakamatelie ʻoku fehangahangai mo e tokotaha kotoa, pea ʻoku kei ʻi ai ha niʻihi ʻoku toka mei muʻa. Ka ʻoku kei moʻui fiefia pē ʻa e Palesiteni Monisoni ia. ʻOku ʻikai ke ne tuka ai. ʻOkú ne maʻu ha tui mo ha ivi lahi.

ʻE Palesiteni, ʻoku ou lea maʻá e haʻofangá kotoa, ʻa kinautolu ʻoku lava ʻo u sio ki aí mo kinautolu ʻoku ʻikaí, ʻoku mau ʻofa mo fakaʻapaʻapa kiate koe. ʻOku hoko hoʻo mateakí ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimautolu kotoa. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻo founga fakatakimuʻá. ʻOku ʻi ai ha toko hongofulu mā fā kehe ʻi he lakanga fakaeʻaposetoló, mo ha niʻihi ʻoku meʻa mei muʻá ni, pehē kiate kinautolu ʻi he haʻofangá mo ha tokolahi fau ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku nau ʻofeina koe, poupouʻi koe pea mo fetakinima mo koe ʻi he ngāué ni. Te mau fakamaʻamaʻa hoʻo ngāué ʻi ha founga pē te mau lavá. ʻOkú ke kau he kau ʻāngelo talafekau ko ia ne uiuiʻi ki muʻa pea fakatoka e fakavaʻe ʻo e māmaní, ke ke taʻataʻalo atu e fuka ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní kotoa. ʻOku fakaofo hoʻo ngāué. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo talakí, ʻa e fakamoʻui ʻokú ne ʻomaí, pea mo Ia ʻokú Ne foaki iá, ʻi he huafa maʻongoʻonga mo nāunauʻia ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.