2010–2019
Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai
Aperila 2011


“Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai”

O le aafiaga tonu lava o le onosaia o le a’oaiga e mafai ona faamamaina ai i tatou ma saunia ai i tatou mo avanoa sili atu faaleagaga.

O lo tatou Tama Faalelagi o se Atua o ni faamoemoega maualuluga. O ona faamoemoega mo i tatou ua faailoa mai e Lona Alo o Iesu Keriso i upu nei: “Ou te loto ina ia atoatoa ona lelei la outou amio, e pei o au ma lo outou Tama o i le lagi, e atoatoa ona lelei” (3 Nifae 12:48). Ua Ia apoapoai mai ina ia faapaiaina i tatou ia mafai ai ona tatou “nonofo i se mamalu selesitila” (MFF 88:22) ma “nonofo ai i lona afioaga” (Mose 6:57). Na te silafia le mea e manaomia, ma o lea, ina ia mafai ona faaliliuina i tatou, ua Ia saunia ai Ana poloaiga ma feagaiga, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma o le mea e aupito sili ona taua, o le Togiola ma le Toetu a Lona Alo Pele.

I nei mea uma, o le faamoemoega o le Atua, ia mafai e i tatou o Lana fanau ona oo i le olioli sili, e mafuta ma Ia e faavavau, ma oo ai ina avea e pei o Ia. I nai tausaga ua mavae na faamalamalama mai ai e Elder Dallin H. Oaks: “O le Faamasinoga Mulimuli, e le na o se iloiloga o le aofaiga o faatinoga lelei ma le leaga—o mea sa tatou faia. O se faailoaga o aafiaga mulimuli o a tatou galuega ma mafaufauga—o tagata ua avea ai i tatou. E lē lava mo soo se tasi le tau lava ina faatino. O poloaiga, sauniga, ma feagaiga o le talalelei e le o se lisi o ni tupeteu ua manaomia e faia i se teugatupe faalelagi. O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga lea ua faaali mai ai ia i tatou le auala e avea ai ma tagata ua finagalo lo tatou Tama Faalelagi e avea ai.”1

O le mea e faanoanoa ai, o le tele o le faa-Kerisiano faaonapo nei e le faailoaina o loo i ai ni manaoga moni o le Atua ia i latou o e talitonu ia te Ia, ae ua vāai atu ia te Ia o se auauna “o loo faafetaiaia o latou manaoga pe a poloaiina ai” po o se fomai faapitoa o lana matafaioi o le fesoasoani lea i tagata ia “lagonaina le fiafia ia i latou lava.”2 O se vaaiga faalelotu lea “e le faatagā faia le suia o olaga3 I se tulaga e eseese ai,” na tautino mai e se tasi tusitala, “o le Atua o loo faaalia i Tusi Paia uma faa-Eperu ma le faa-Kerisiano o loo fesili mai, e le gata mo tautinoga, ae faapea foi o tatou lava ola. O le Atua o le Tusi Paia e feagai ma mataupu o le ola ma le oti, ae lē o le fialelei, ma e faamoemoe mo le alofa taulagaina, ae lē o le faatagāfai.4

Ou te fia talanoa atu i se tasi o uiga patino ma faatinoga e manaomia ona tatou faaaogaina pe afai e tatau ona tatou ausia faamoemoega maualuluga o le Tama Faalelagi. O lenei: ia loto e talia ma saili atu mo faasa’oga. E taua tele aoa’iga pe afai o le a tatou suia o tatou olaga “i se tagata atoatoa, [o lona uiga], e oo atu i le fuataga o le tulaga o le atoatoa o Keriso” (Efeso 4:13). Na talanoa Paulo e uiga i le faasa’oga faalelagi po o le aoa’iina, “Aua o le ua alofagia e le Alii, ua aoai atu o ia ia te ia” (Eperu 12:6). E ui lava e masani ona faigata ona onosaia, ae o le mea moni e tatau ona tatou olioli ua manatu mai le Atua ia i tatou lea ua aoga ai le taimi ma faafitauli e faasa’o ai.

E tolu faamoemoega o aoaiga faalelagi: (1) ia faaoleole i tatou ia salamo, (2) ina ia faamamaina ma faapaiaina i tatou, ma le lona (3) i taimi e toe faatonutonu ai o tatou ala o le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala e sili atu ona lelei.

Muamua lava ia mafaufau i le salamo, le tulaga talafeagai mo le faamagaloga ma le faamamaina. Na tautino mai e le Alii, “Ou te aoai atu ma sasa ia i latou uma ou te alofa i ai; o lenei, ia e vilivilitai, ma ia e salamo” (Faaaliga 3:19). Na Ia toe fetalai foi, “E ao foi ina aoaiina lo’u nuu i mea e faatigaina ai i latou, afai e ao ina faia faapea, se’ia latou iloa le usiusitai” (MFF 105:6; tagai foi i le MFF 1:27). I se faaaliga o aso e gata ai, na poloaiina ai e le Alii taitai sinia e toafa o le Ekalesia ina ia salamo (e pei foi ona Ia poloaiina le toatele o i tatou) ona o le le lava o le aoaoina o a latou fanau “e tusa ma poloaiga” ma mo le le “matua maelega ma mafaufau i le aiga” (tagai MFF 93:41–50). Na salamo le uso o Iareto i le Tusi a Mamona ina ua tu atu le Alii i se ao ma talanoa ma ia i “ituaso e tolu … ma ua aoai mai ia te ia, aua ua le manatua e ia e valaau atu i le suafa o le Atua” (Eteru 2:14). Ona sa ia tali atu ma le loto tele i ai i lenei aoaiga matuia, na mulimuli ane ai tuu atu i le uso o Iareto le avanoa e vaai ai ma faatonuina e le Togiola o le muai olaga (tagai Eteru 3:6–20). O le fua o le aoaiga a le Atua o le salamo lea e taitai atu ai i le amiotonu (tagai i le Eperu 12:11).

E le gata i le faaosofia o lo tatou salamo, a o le aafiaga tonu lava o le onosaia o le a’oaiga e mafai ona faamamaina ai i tatou ma saunia ai i tatou mo avanoa sili atu faaleagaga. Na fetalai mai le Alii, “E ao ina tofotofoina lo’u nuu i mea uma, ina ia sauniuni i latou e talia le mamalu o ia te au mo i latou, o le mamalu lava o Siona, o lē foi e le onosai i le aoaiga e le aoga i lo’u malo” (MFF 136:31). I se isi nofoaga na ia fetalai ai, “Aua o i latou uma e le onosai i le aoaiga, a e faafitia au, e le mafai ona faapaiaina” (MFF 101:5; tagai foi Eperu 12:10). E pei ona saunoa Elder Paul V. Johnson i le taeao analeila, e tatau ona tatou faaeteete ia aua nei o tatou inoino i mea tonu e fesoasoani tatou te maua ai natura faalelagi.

Na faatuina e e na mulimuli ia Alema se nuu o Siona i Helama, ae na ave faapologaina i latou. Sa lei tatau ona latou puapuaga—e fai lava si feteenai—ae o loo faapea mai faamaumauga:

“A e ui i na mea, ua silafia e le Atua ua tatau ona aoai i lona nuu, ioe, na te tofotofoina lo latou onosai ma lo latou faatuatua.

“A e ui i lea—ai se faalagolago ia te ia, e faaeaina o ia i le aso gataaga. Ioe, ma ua faapea foi ma lenei nuu” (Mosaea 23:21–22).

Na faamalosia e le Alii i latou ma faamāmāina a latou avega i le tulaga na le mafai ai ona latou lagonaina i o latou tua, ma iu ina laveaiina ai i latou (tagai i le Mosaea 24:8–22). Na le mafuatia le faamalosia o lo latou faatuatua e ala i o latou aafiaga, ma na latou olioli mulimuli ane ai i se sootaga faapitoa ma le Alii.

E faaaoga e le Atua se isi ituaiga o aoaiga po o se faasa’oga e taiala ai i tatou i se lumanai tatou te le o mafai ona muai iloaina i le taimi nei, ae ua Ia silafia o se ala sili atu lea mo i tatou. O Elder Hugh B. Brown, o se tasi na avea ma uso o le Toasefululua ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, na tuu maia se aafiaga patino. Na ia faamatalaina lona faatauina mai o se faatoaga ua faaleagaina i Kanata i le tele o tausaga ua mavae. A o faasolo lana faamama ma le faaleleia o lona fanua, na ia tau atu ai i se pupu vine sa ola ai e sili atu ma le ono futu le maualuga ma e leai ni ona fua, ona ia matuai teuina lea, ma tuua ai na o ni nai tagutugutu laiti. Ona ia vaaia lea o se matāua e pei o se loimata i luga o tagutugutu taitasi laiti nei e pei o loo tagi le pupu vine ma sa manatu na ia lagona atu o faapea mai,

“E faapefea ona e faia lenei mea ia te au? Sa matua matagofie lo’u tuputupu ae, … a o lea ua e tipiina au i lalo. O le a tauemu mai uma laau i le faatoaga ia te au. … E faapefea ona e faia lenei mea ia te au? Sa ou faapea o oe o le teufanua iinei.”

Na tali atu Elder Brown, “Vaai oe, le pupu vine, o au o le teufanua iinei, ma ou te iloa le mea ou te manao ia avea ai oe. Ou te lei fuafua e avea oe ma se laau fua po o se laau e paolo. Ou te manao ia te oe e avea ma se pupu vine, a oo i se aso pupu vine, pe a taufuifui ou fua, o le a e faapea mai, ‘Faafetai i lau Susuga Teufanua, mo le lava o lou alofa ia te au na e tipiina ai au i lalo.’”

I tausaga mulimuli ane, sa avea ai Elder Brown ma se taitai i le malae o le taua i le Vaegaau a Kanata i Egelani. Pe a faamanualia se taitai sili i se taua, o Elder Brown e tatau ona sosoo ina ia siitia lona tulaga i le taitai au, ma sa auina atu o ia i Lonetona. Ae ui lava ua agavaa atoatoa Elder Brown mo le siitaga, na le mafai ona ia maua ona o ia o se Mamona. Na ta’u atu e le taitai au sili se lafoga faapea, “Ua e agavaa mo le tofiga, ae e le mafai ona ou tuu atua ia te oe.” O mea na faaalu ai le sefulu tausaga o Elder Brown na faamoemoe i ai, tatalo, ma saunia i ai ua le mafai ona maua ona o le faailoga tagata tele. I le faaauauina o lana tala, na manatua e Elder Brown:

“Na ou oso i luga o le nofoaafi ma toe foi atu … ma se loto nutimomoia, ma le oona ua i ai i lo’u agaga. … Ina ua ou taunuu i lou faleie, … na ou atoina lo’u pulou i luga o le moega. Na uumau a’u moto, ma faalālā atu i le lagi. Sa ou fai atu, ‘E faapefea ona e faia lenei mea ia te au, le Atua e? Ua ou faia mea uma ou te mafaia e tatau ai. E leai se mea sa mafai ona ou faia—sa tatau ona ou faia—ou te lei faia. E faapefea ona e faia lenei mea ia te au?’ Sa pei a’u o se āu oona.

Ona ou faalogoina lea o se leo, ma sa ou iloa lenei leo. O lo’u lava leo, ma na faapea mai le leo, ‘O au o le teufanua iinei. Ou te iloa le mea ou te manao e te faia.’ Na alu ese atu le oona mai lo’u agaga, ma ou faapa’u ai i ou tulivae i talaane o le moega e talosagaina le faamagaloga mo lo’u lē loto faafetai. …

“… Ma o lea ua toeitiiti 50 tausaga mulimuli ane, ua ou vaai atu i le [Atua] ma faapea atu, ‘Faafetai atu i lau Susuga a le Teufanua, mo le tipiina o au i lalo, mo le lava o lou alofa ia te au e faamafatia ai au.’”5

Na silafia e le Atua le tagata e tatau ona avea ai Hugh B. Brown ma le mea na manaomia mo lena mea ina ia tupu, ma na Ia toe faatonutonu lona ala ina ia saunia ai o ia mo le avea ai ma se aposetolo paia.

Afai tatou te mananao faamaoni ma tauivi e tusa ma faamoemoega maualuluga o lo tatou Tama Faalelagi, o le a Ia faamautinoa mai tatou te maua uma le fesoasoaniga tatou te manaomia pe o le faamafanafana, faamalosia, po o le aoaiina. Afai tatou te naunau e talia, o aoaiga manaomia o le a oo mai i le tele o foliga ma mai le tele o punaoa. Atonu e oo mai i le ala o a tatou tatalo a o fetalai mai le Atua i o tatou mafaufau ma loto e ala mai i le Agaga Paia (tagai MFF 8:2). Atonu e oo mai i le foliga o tatalo ua taliina, “Leai,” pe ese foi nai lo le mea na tatou faamoemoeina. Atonu e oo mai aoaiga a o tatou suesue i tusitusiga paia ma faamanatu mai ai le le atoatoa, le le usiusitai, po o mea ua le amana’ia

O aoaiga e mafai ona oo mai i isi, aemaise lava o i latou ua musuia e le Atua e faalauiloa lo tatou fiafia. O aposetolo, perofeta, peteriaka, epikopo, ma isi ua tuuina i le Ekalesia i aso nei e pei foi o aso anamua “Ina ia faaatoatoaina ai le au paia, latou te fai ai le galuega a auauna, ia atiina ae ai le tino o Keriso” (Efeso 4:12). Atonu o nisi o mea ua ta’ua i lenei konafesi ua oo atu ia te oe o se valaau ina ia salamo pe sui, afai la e te usitaia o le a siitia oe i se tulaga maualuga. E mafai ona tatou fesoasoani le tasi i le isi o ni uso a tagata o le Ekalesia; o se tasi lea o mafuaaga autu na faatu ai e le Faaola se ekalesia. Tusa lava pe tatou te feagai ma faitioga taufaaleaga mai tagata e manatu faatauvaa mai pe faaleai foi se alofa mo i tatou, e mafai lava ona lava le agamalu e fefulisa’i ma aoao mai ai se mea e ono aoga ia i tatou.

O aoaiga, e faamoemoe ia agamalu, e mafai ona sau mai i se toalua o se tasi. Na manatua e Elder Richard G. Scott lea faatoa maea ona saunoa mai ia i tatou se taimi i le popofou o lana faaipoipoga ina ua fautuaina o ia e lona faletua, o Jeanene, ina ia silasila tonu i tagata pe a ia saunoa. “E te tilotilo i le fola, o le faalo, o le faamalama, ma isi mea ae le o o latou mata,” na ia fai mai ai. Na ia taliaina i lona loto le aoaiga, ma na mafai ona ia mataalia sili ai i le fautuaina ma le galulue faatasi ai ma tagata. I le avea ai ma se tasi na auauna atu o se faifeautalai i lena taimi i lalo o le taitaiga a Peresitene Scott, e mafai ona ou faamautinoa atu na te silasila tonu lava i mata o se tagata i a latou talanoaga. E mafai foi ona ou faaopoopo atu, pe a manaomia e se tasi se faasa’oga e mafai ona ati lena vaai.

E mafai e matua ma e tatau lava ona faasa’o, pe aoa’i foi pe afai e le mananao e tafetafea atu a latou fanau i faiga le alofa a le tiapolo ma ana ‘au. Na matauina e Peresitene Boyd K. Packer a le faia e se tagata se faasa’oga o se tasi a o la ua i ai i se tulaga e faasa’o ai, o loo mafaufau o ia ia te ia lava. Manatua e tatau ona fai le aoaiga i le taimi ua tatau ai, i le mataalia po o le manino a’ia’i, “pe a uunaiina ai e le Agaga Paia; ae faaali atu le alofa faateleina i le ua e aoaiina; ina ne’i fai oe e ia mona fili” (MFF 121:43).

Manatua a tatou teena le faasa’oga, e ono le toe tuuina mai e isi tusa lava po o le a lo latou alolofa ia i tatou. Afai e faifai pea lo tatou lē faatinoina o le aoaiga a se Atua alofa, ona taofia foi lea e Ia. Na Ia fetalai mai, “E le faavavau ona finau lo’u Agaga ma tagata” (Eteru 2:15). O le mea moni lava, o le tele o lo tatou aoaiga e tatau ona sau mai ia i tatou lava—e tatau ona faasa’o i tatou e i tatou lava. O se tasi o auala na avea ai la tatou uo pele ua maliu o Elder Joseph B. Wirthlin, ma soo moni a’ia’i ma le lotomaulalo e pei ona sa i ai, o le iloiloina lea o lana faatinoga o ona tofiga uma ma galuega. I lona manao ina ia faamalieina le Atua, na tonu ai e aoao le mea e mafai ona ia faia lelei ona ia faaaoga ai lea ma le maelega o lesona taitasi sa aoaoina.

O i tatou uma lava e mafai ona maua ia faamoemoega maualuluga o le Atua tusa lava po o le a le tele po o le laitiiti o mea tatou te gafatia ma taleni. Ua faamautu mai e Moronae, “Afai e teena e outou le amioletonu uma, ma alolofa atu i le Atua ma o outou loto atoa, ma o outou manatu, ma lo outou malosi uma, ona lava ai lea o le alofa tunoa [o Keriso] mo outou, ina ia atoatoa ai outou ia Keriso” (Moronae 10:32). O se taumafaiga maelega, ma le tuuto i la tatou vaega e aumaia ai le alofa tunoa mamana e mafai ai, o se taumafaiga e aofia moni ai le usitai atu i le aao a’oa’i o le Atua, ma le salamo faamaoni atoatoa. Ia tatou tatalo mo Lana aoaiga alofa-musuia.

Ia lagolagoina outou e le Atua i a outou taumafaiga ia maua Ona faamoemoega maualuluga ma toina atu ia te outou se atoaga o le fiafia ma le filemu lea e mulimuli mai ai. Ou te iloa e mafai e oe ma a’u ona tasi ma le Atua ma Keriso. Ou te molimau atu ma le lotomaulalo ma le mautinoa i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele ma le tulaga gafatia fiafia ua tatou maua ona o i La’ua, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Liahona, Jan. 2001, 40.

  2. Kenda Creasy Dean, Almost Christian: What the Faith of Our Teenagers Is Telling the American Church (2010), 17.

  3. Dean, Almost Christian, 30; tagai foi Christian Smith and Melinda Lundquist Denton, Soul Searching: The Religious and Spiritual Lives of American Teenagers (2005), 118–71.

  4. Dean, Almost Christian, 37.

  5. Hugh B. Brown, “O Le Pupu Vine,” Liahona, Mati 2002, 22, 24.