2010–2019
«O ta’u e here ra, o ta’u ïa e ao, e e papai ho’i»
Eperera 2011


«O ta’u e here ra, o ta’u ïa e ao, e e papai ho’i»

E nehenehe te faaoroma‘iraa i te a‘o e haamaitai ia tatou e ia faaineine ia tatou no te mau haamaitairaa varua rahi a‘e.

To tatou Metua i te Ao ra o te hoê ïa Atua e titau rahi nei ia tatou. Ua faaitehia Ta’na mau titauraa ia tatou e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia i roto i teie mau parau : « Te hinaaro nei au ia maitai roa outou mai to’u e to outou Metua i te ao e maitai roa ra » (3 Nephi 12:48). Te hinaaro nei Oia ia haamo‘a ia tatou ia nehenehe ia tatou ia « parahi i roto i te hoê basileia tiretiera » (PH&PF 88:22) e « ia parahi i mua i To’na ra aro » (Mose 6:57). Ua ite oia eaha tei titauhia, e no reira ua horo‘a mai Oia i Ta’na mau faaue e mau fafauraa, te horo‘araa o te Varua Maitai, e tei hau atu i te faufaa rahi, te Taraehara e te Ti‘a-faahou-raa o Ta’na Tamaiti Here.

I roto i te taatoaraa o teie mau mea, te opuaraa a te Atua ia nehenehe ïa ia tatou, Ta’na mau tamarii, ia ite i te oaoa mure ore, ia parahi i piha‘iho Ia’na e amuri noa’tu, e ia riro mai Ia’na ra te huru. E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua tatara o Elder Dallin H. Oaks. « Te Haavâraa Hopea e ere noa ïa i te hoê hi‘opo‘araa no te taatoaraa o te mau ohipa maitai e te ino—te mea ta tatou i rave. O te hoê râ iteraa no te hopearaa no ta tatou mau ohipa e mau mana‘o—te mea i riro mai ai tatou. Eita e nava‘i i te hoê taata ia rave noa i te mau mea ma te feruri ore. E ere te mau faaueraa, te mau oro‘a e te mau fafauraa no te evanelia i te hoê tabula no te mau aufauraa i roto i te hoê afata moni i te ra‘i. Te evanelia a Iesu Mesia o te hoê ïa opuaraa o te faaite mai ia tatou nahea ia riro mai ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro ia tatou ia riro mai ».1

Te mea oto, e rave rahi taata keresetiano no teie tau o te ore e ite nei e te rave nei te Atua i te mau titauraa mau i ni‘a i te feia o te ti‘aturi Ia’na, te hi‘o râ ratou Ia’na mai te hoê tavini « o te pahono i to ratou mau hinaaro i anihia » aore râ te hoê taata rapaau e ta’na ohipa o te tautururaa ïa i te mau taata « ia oaoa ia ratou iho ».2 O te hoê ïa hi‘oraa faaroo o te « ore e faahua i te taui i te mau oraraa ».3 Ua parau râ te hoê taata papa‘i buka, « e ani te Atua tei faahoho‘ahia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a Hebera e Keresetiano, eiaha noa no te fafauraa, no to tatou râ mau oraraa atoa. E te Atua no te Bibilia i te parau no te ora e te pohe, eiaha râ te maitairaa, e e titau oia i te here na roto i te tusiaraa, eiaha râ na roto i te faaea-noa-raa ».4

Te hinaaro nei au e paraparau i ni‘a i te hoê huru e te raveraa taa ê e ti‘a ia tatou ia faaohipa mai te mea e ti‘a ia tatou ia pahono i te mau titauraa teitei a to tatou Metua i te Ao ra. Teie ïa : te hinaaroraa i te farii e i te imi i te a‘o. E mea faufaa rahi te a‘o mai te mea e faatano tatou i to tatou mau oraraa « i te hoê taata maitai [oia ho’i], i ta te Mesia i au i te horo‘a mai » (Ephesia 4:13). Ua parau o Paulo no te a‘o a te ra‘i aore râ te faautu‘araa, « o ta te Fatu e here ra, o ta’na ia e a‘o mai » (Hebera 12:6). Noa’tu e e mea fifi i te faaoroma‘i, oia mau, e ti‘a ia tatou ia oaoa e te faariro nei te Atua ia tatou ei feia e hoona te taime e te fifi no te a‘o.

Te vai nei e toru a‘e tumu no te a‘o a te Atua : (1) ia taparu ia tatou ia tatarahapa, (2) ia haamaitai e ia haamo‘a ia tatou, e (3) ia faatiti‘aifaro i te tahi mau taime to tatou haere‘a i roto i te oraraa i te e‘a ta te Atua i ite e e mea maitai a‘e.

E feruri na tatou na mua roa i te parau no te tatarahapa, te titauraa hinaarohia no te faaoreraa hara e te tamâraa. Ua parau te Fatu, « o ta’u e here ra, o ta’u ïa e a‘o, e e papai ho’i ; e tena na, a faaitoito, e e tatarahapa » (Apokalupo 3:19). Ua parau faahou oia, « E ia ta‘irihia ta’u mau taata e tia‘i e tae noa’tu i te taime ratou e haapii mai i te haapa‘o, mai te mea e titauhia te reira, na roto i te mau mea ta ratou e faaoroma‘i ra ». (PH&PH 105:6 ; a hi‘o atoa PH&PF 1:27). I roto i te hoê heheuraa i te mau mahana hopea nei, ua faaue te Fatu i na feia faatere ti‘araa teitei no te Ekalesia ia tatarahapa (mai ta’na e nehenehe e faauea e rave rahi o tatou) no te oreraa e haapii maitai i ta ratou mau tamarii « mai te au i te mau faaueraa » e no te oreraa « e faaitoito e e haapa‘o maitai i te utuafare ra » (PH&PF 93:41–50). Ua tatarahapa te taea‘e no Iareda i roto i te Buka a Moromona a ti‘a ai te Fatu i roto i te hoê ata e ua paraparau atu ia’na « i na hora e toru … e ua avau maira ia’na i te mea aore oia i haamana‘o ia ti‘aoro i te i‘oa o te Fatu ra » (Etera 2:14). No te mea ho’i e e ua pahono anaanatae oia i teie nei a‘o etaeta, ua horo‘ahia i te taea‘e no Iareda i muri iho te haamaitairaa ia hi‘o e ia haapiihia e te Faaora i roto i to’na huru na mua i to’na fanau-raa-hia (a hi‘o Etera 3:6–20). Te hotu o te a‘o a te Atua o te tatarahaparaa ïa e arata‘i atu i te parau-ti‘a (a hi‘o Hebera 12:11).

Taa ê noa’tu i te faatupuraa i to tatou tatarahaparaa, e nehenehe te faaoroma‘iraa i te a‘o e haamaitai ia tatou e ia faaineine ia tatou no te mau haamaitairaa varua rahi a‘e. Ua parau te Fatu, « Ia tamatahia ta’u mau taata i te mau mea atoa e ti‘a’i, ia ti‘a ia ratou ia vai ineine noa no te farii i te hanahana o te vai nei ia’u nei no ratou ra, oia te hanahana no Ziona ; e o oia o te ore e haamahu i te ta‘iriraa e ore oia e au i to’u basileia nei » (PH&PF 136:31). Ua parau Oia i te tahi atu vahi, « No te mea o ratou atoa o te ore e ti‘a ia faaoroma‘i i te ta‘iriraa, o te huna ra ia’u nei, e ore roa ho’i e ti‘a ia ratou ia haamo‘ahia » (PH&PF 101:1–5 ; a hi‘o atoa Hebera 12:10). Mai ta Elder Paul V. Johnson i parau i teie po‘ipo‘i, ia ara tatou eiaha tatou e au ore i te mau mea o te tauturu ia tatou ia rave i te e‘a no te natura hanahana.

Ua haamau te feia i pee ia Alama i te hoê amuiraa Ziona i Helama, ua faatîtîhia râ ratou i muri mai. Aita ratou i titau i to ratou mauiui, ua titau râ ratou i te mau haamaitairaa, te parau nei râ te papa‘iraa e :

« E ti‘a râ i te Fatu ra ia ta‘iri i to’na ra taata ; oia ïa, te tamata maira oia i to ratou faaoroma‘i e to ratou faaroo ho’i.

Area, o te ti‘aturi ia’na ra, e faateiteihia ïa i te mahana hopea ra. Oia ïa, ua na reirahia teie nei feia » (Mosia 23:21–22).

Ua haapuai te Fatu ia ratou e ua haamâmâ i ta ratou mau hopoi‘a e tae noa’tu i te hoê taime aita ratou i ite i te reira i ni‘a i to ratou mau tua, e i muri iho i te pae hopea ua faaora Oia ia ratou (a hi‘o Mosia 24: 8–22). Ua haapuaihia-rahi-hia to ratou faaroo na roto i te mea tei tupu ia ratou, e i muri iho ua oaoa ratou i te hoê auraa taa ê e te Fatu.

E faaohipa te Atua i te tahi atu huru no te a‘o aore râ faatiti‘aifaroraa no te arata‘i ia tatou i te hoê oraraa ta tatou e ore aore râ e ore e nehenehe e ite i teie nei, Ta’na râ i ite e mea maitai a‘e no tatou. Ua fataa mai o Elder Hugh B. Brown, te hoê melo tahito no te Tino Ahuru ma Piti e te hoê tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, i te hoê ohipa tei tupu ia’na. Ua parau oia e ua hoo mai oia i te hoê faaapu huru ino rii i Canada e rave rahi mau matahiti i teie nei. A haere ai oia e tamâ e e tata‘i i to’na fare, ua ite atu ra oia i te hoê tumu raau vine tei hau atu i te piti metera i te teitei e te maa ore, no reira ua tarai roa oia i te reira, ma te vaiiho noa mai te tahi mau tumu na‘ina‘i. I reira, ua ite oia i te hoê topata mai te hoê roimata i ni‘a i teie mau tumu iti mai te mea ra e te ta‘i ra te tumu vine e ua mana‘o oia e ua faaroo oia i te tumu i te parauraa mai e,

« No te aha oe i na reira ai ia’u ? Ua tupu maitai noa na vau… e i teie nei ua tapû oe ia’u. E hi‘o huru ê mai ïa te mau tumu raau atoa i roto i te aua ia’u… No te aha oe i na reira ai ia’u ? Ua mana‘o vau e o oe te taata faaapu i ô nei ».

Ua pahono atu o Elder Brown, « Faaroo na, e te tumu vine, o vau te taata faaapu i ô nei, e ua ite au i te mea ta’u e hinaaro ia riro oe. Aita vau i opua e ia riro oe ei tumu maa aore râ e tumu paruparu. Te hinaaro nei au e ia riro oe ei tumu vine, e i te hoê mahana, e tumu vine iti e, ia î oe i te maa hotu, e parau ïa oe e, « mauruuru, e te taata faaapu e, no to oe here rahi ia’u i tarai ai oe ia’u’ ».

Te mau matahiti i muri mai, e ofitie o Elder Brown no te Nuu no Canada e tavini ra i te fenua Peretane. I te taime ua pêpê te hoê ofitie teitei, e riro mai ïa o Elder Brown ei tenerara, e ua titauhia oia ia haere i Ronedona. Area râ noa’tu e ua ti‘a ia’na ia farii i te ti‘araa, ua faa‘erehia oia no te mea e momoni oia. Ua parau te tenerara faatere te tahi parau mai teie te huru, « ua ti‘a ia oe ia farii i teie nominoraa, eita râ e nehenehe ia’u ia horo‘a te reira ia oe ». Te mea ho’i ta Elder Brown i ti‘aturi, i pure e i faaineine e 10 matahiti te maoro eita ïa e noaa faahou i taua taime ra no te ma‘itiiti. Ua haamana‘o Elder Brown a faati‘a ai oia i to’na aamu :

Ua pa‘uma vau i roto i te pereoo auahi e ua ho‘i… ma te aau oto, te inoino i roto i to’u aau … I to’u taeraa’tu i te fare ie … ua ta‘ue au i to’u tapoo i ni‘a i te ro‘i. Ua uumu vau i to’u na rima, e ua faatoro atu i te ra‘i. Ua parau vau, « no te aha oe i na reira ai ia’u, e te Atua ? Ua rave au i te mau mea atoa e nehenehe ia’u ia fariihia. Aita’tu e ohipa ta’u i ti‘a i te rave—o ta’u i ore e rave. No te aha oe i na reira ai ia’u ?’ » Ua inoino roa vau.

« E i reira ua faaroo a‘e ra vau i te hoê reo, e ua ite au i teie tuuraa reo. O to’u iho ïa reo, e te parau ra te reo, ‘o vau te taata faaapu i ô nei. Ua ite au i te mea ta’u e hinaaro ia oe ia rave’ Ua haere ê atu te inoino i rapae au i to’u aau, e ua tuturi ihora vau i piha‘iho i te ro‘i no te ani e ia faaorehia mai to’u aau mauruuru ore…

« … E i teie nei, fatata e 50 matahiti i muri mai, ua hi‘o atu vau i te [Atua] e ua parau atu, ‘mauruuru, e te taata faaapu, no te tarairaa ia’u, no to oe here rahi ia’u no te haamauiui ia’u’ ».5

Ua ite te Atua i te mea e riro mai o Hugh B. Brown e te mea i hinaarohia e ia tupu, e ua faaafaro oia i To’na haere‘a no te faaineine ia’na no te toro‘a mo‘a ei Aposetolo.

Mai te mea e hinaaro mau tatou e e tutava tatou i te faatupu i te mau titauraa teitei a to tatou Metua i te Ao ra, e haapapû ïa Oia e e farii tatou i te taatoaraa o te tauturu ta tatou e hinaaro no te tamahanaha anei, no te haapuai anei, aore râ no te a‘o. Mai te mea e farii tatou i te reira, e tae mai ïa te a‘o e hinaarohia na roto i te mau huru e rave rahi e na roto mai i te mau vahi atoa. E tae mai paha i roto i ta tatou mau pure a paraparau mai ai te Atua i to tatou feruriraa e to tatou aau na roto i te Varua Maitai (a hi‘o PH&PF 8:2). E tae mai paha na roto i te huru o te mau pure tei pahonohia, aita aore râ i te huru tei ore i tia’ihia e tatou. E tae mai paha te a‘o a tai‘o ai tatou i te mau papa‘iraa mo‘a e ua faahaamana‘ohia tatou i te mau mea tei ore i ravehia, te haapa‘o-ore-raa aore râ te mau mea noa tei ore i ravehia.

E nehenehe te a‘o e tae mai na roto i te tahi atu mau taata, te feia ihoa ra tei faauruhia e te Atua no te faatupu i to tatou oaoa. Te mau aposetolo, te mau peropheta, patereareaha, episekopo, e te tahi atu mau taata tei tuuhia i roto i te Ekalesia i teie mahana mai to tei mutaa ihora « ei faaau i te feia mo‘a i te ohipa ra e orometua, ia tupu i te maitai te tino o te Mesia ra » (Ephesia 4:11–12). Peneia‘e te tahi o te mau mea tei parauhia i roto i teie amuiraa tei tae atu ia outou mai te hoê piiraa ia tatarahapa aore râ ia taui e mai te mea e haapa‘ohia e afa‘i ïa ia outou i te hoê vahi teitei a‘e. E nehenehe ta tatou e tauturu te tahi e te tahi na ni‘a i to tatou ti‘araa ei melo no te Ekalesia ; o te hoê ïa o te mau tumu matamua i haamau ai te Faaora i te hoê Ekalesia. Noa’tu e faainohia tatou e te mau taata o tei ore e tau‘a e aore râ e here ia tatou, e mea maitai ïa ia faaohipa i te haehaa no te hi‘opo‘a nahea tatou e haamaitaihia’i.

E nehenehe te a‘o, ma te mârû, e tae mai na roto mai i te hoê hoa faaipoipo. Te haamana‘o nei ia Elder Richard G. Scott tei a‘o iho nei ia tatou, i te hoê taime i te omuaraa o to’na faaipoiporaa a parau ai ta’na vahine, Jeanene, ia’na ia hi‘o ti‘atu i te mau taata ia paraparau ana‘e oia ia ratou. « Te hi‘o nei oe i te tahua, te aroaro fare, te haamaramarama, i te mau vahi atoa aita râ i roto i to ratou mau mata, » ta’na ïa i parau. Ua farii oia i taua a‘o mârû e na te reira i faariro ia’na ei taata maitai atu i te a‘o e i te raveraa i te ohipa i piha‘iho i te mau taata. Ei hoê tei tavini ei misionare rave tamau i raro a‘e i te faatereraa a te peresideni Scott, e nehenehe ta’u e haapapû e e hi‘o mau oia i roto i te mata i roto i ta ratou mau aparauraa. E nehenehe atoa ta’u e parau e ia hinaaro ana‘e te hoê taata i te a‘ohia, e nehenehe taua hi‘o ra e ite i te mau mea hunahia.

E nehenehe e e ti‘a i te mau metua ia a‘o, e tae noa’tu ia ta‘iri ia ore ta ratou mau tamarii e riro ei tîtî na te hoê enemi aroha ore e to’na mau tauturu. Ua parau te peresideni Boyd K. Packer e ia vai ana‘e te hoê taata i roto i te hoê ti‘araa no te a‘o i te tahi taata e ia ore oia e na reira, te haapa‘o noa ra ïa oia ia’na iho. A haamana‘o e e ti‘a ia faahapa atu i te tahi mau taime na roto i te parau papû roa aore râ ma te maramarama, « ia faaûrûhia ra e te Varua Maitai ; e i reira e faaite mai ai i te rahiraa no te here ia’na o ta oe i faahapa na, oi mana‘o mai ai oia e ei enemi oe no’na ra » (PH&PF 121:43).

A haamana‘o e mai te mea e pato‘i tatou i te a‘o, e nehenehe ta vetahi ê e faaea i te horo‘a i te reira noa’tu to ratou here ia tatou. Mai te mea e tamau noa tatou i te ore e taui na roto i te a‘o a te hoê Atua here, i reira e faaea atoa Oia i te a‘o ia tatou. Ua parau Oia, « e ore roa ta’u Varua e mârô i te taata nei » (Etera 2:15). I te pae hopea, e ti‘a te rahiraa o te a‘o ia tae mai na roto mai ia tatou iho—e ti‘a ia tatou ia a‘o ia tatou iho. Te hoê o te mau rave‘a i riro mai ai to’u hoa here,tei faarue mai, o Elder Joseph B. Whirthlin, ei pĭpĭ mâ e te haehaa, na roto ïa i te hi‘opo‘araa i ta’na raveraa i roto i te titauraa e te hopoi‘a atoa. I roto i to’na hinaaro i te faaoaoa i te Atua, ua faaoti oia i te haapii i te mea ta’na e nehenehe e rave maitai atu e i muri iho ia faaohipa itoito i te mau haapiiraa atoa tei haapiihia mai.

E nehenehe ta tatou paatoa ia faatupu i te mau titauraa teitei a te Atua noa’tu eaha te rahi aore râ te iti o to tatou aravihi e taleni. Ua haapapû o Moroni, « e ia faaru‘e outou i te mau mea paieti ore ra, e ia aroha atu i te Atua ma to outou aau atoa, e te mana‘o atoa, e te puai atoa, ei reira e nava‘i ai to’na aroha ia riro outou ei taata maitai roa i te Mesia ra » (Moroni 10:32). Na ta tatou tutavaraa itoito e te tamau e afa‘i mai i teie nei aroha puai e te maitai, te hoê tutavaraa o te titau i te auraroraa i te rima a‘o o te Atua e te tatarahaparaa hope mau. E pure na tatou no Ta’na a‘o here faauruhia.

Ia paturu mai te Atua ia outou i roto i ta outou tutavaraa ia faatupu i Ta’na mau titauraa teitei e ia horo‘a Oia ia outou i te îraa o te oaoa e te hau o te tae mai ia na reira outou. Ua ite au e e nehenehe outou e o vau nei ia riro ei hoê e te Atua e te Mesia. Te faaite nei au ma te haehaa e te ti‘aturi i to’u iteraa papû no to tatou Metua i te Ao ra e Ta’na Tamaiti Here e te puai oaoa e noaa ia tatou na roto ia Raua, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

  1. Dallin H. Oaks, « The Challenge to Become », Liahona, Tenuare 2001, 40.

  2. Kenda Creasy Dean, Almost Christian: What the Faith of Our Teenagers Is Telling the American Church (2010), 17.

  3. Dean, Almost Christian, 30 ; a hi‘o atoa Christian Smith e Melinda Lundquist Denton, Soul Searching: The Religious and Spiritual Lives of American Teenagers (2005), 118–71.

  4. Dean, Almost Christian, 37.

  5. Hugh B. Brown, « The Currant Bush », Liahona, Mati 2002, 22, 24.