2010–2019
Ko Kimoutolu ʻOku ou ʻOfa aí, ʻOku ou Valokiʻi mo Tauteaʻi
ʻEpeleli 2011


Ko Kimoutolu ʻOku ou ʻOfa aí, ʻOku ou Valokiʻi mo Tauteaʻi

ʻE lava ʻe hono kātakiʻi ko ia ʻo e tauteá ʻo fakaleleiʻi mo teuteuʻi kitautolu ki ha ngaahi monūʻia fakalaumālie maʻongoʻonga ange.

ʻOku lahi e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní meiate kitautolú. ʻOku hā ʻEne ʻamanaki kiate kitautolú ʻi he ngaahi lea ko ʻeni ne folofola ʻaki ʻe Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí: “Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (3 Nīfai 12:48). ʻOkú Ne fokotuʻu mai te Ne fakamāʻoniʻoni kitautolu ke tau lava ʻo “kātakiʻi ha nāunau fakasilesitiale” (T&F 88:22) pea “nofo ʻi hono ʻaó” (Mōsese 6:57). ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú, pea ʻokú Ne ʻomi ʻene ngaahi fekaú mo e ngaahi fuakavá, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kae mahuʻinga tahá, ʻa e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Hono ʻAlo ʻofaʻangá.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ko ʻEne fānaú, ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia taupotu tahá, pea nofo mo Ia ʻo taʻengata, pea hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻI he ngaahi taʻu lahi he kuohilí naʻe fakamatalaʻi mai ʻe ʻEletā Taleni H. ʻOakesi, “Ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻa e fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue lelei pe ngāue koví—ʻo e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau fakakaukaú—ko e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekaú, ngaahi ouaú, mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau [aʻusia] ai e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá.”1

Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku tokolahi e kau Kalisitiane ʻi onopooni ʻoku ʻikai ke nau fakahaaʻi ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ʻoku tui kiate Iá, ka ʻoku nau lau Ia ko ha taha ngāue fakatamaioʻeiki “ʻokú ne feau ʻenau fie maʻú ʻi hono fekauʻi atú” pe ko ha tokotaha fai faleʻi ko hono fatongiá ke tokoniʻi e kakaí ke nau “ongoʻi leleiʻia ʻiate kinautolu.”2 Ko ha fakakaukau fakalotu ʻoku “ʻikai fakangalingali ʻene liliu ʻa e moʻuí.”3 Ka naʻe pehē ʻe ha tokotaha faʻu tohi, “Ka ʻi hono fakafehoanakí, ʻoku ʻikai kole mai pē e ʻOtua ʻoku hā ʻi he tohi folofola faka-Hepeluú mo faka-Kalisitiané ke tau fai pē ha tukupā, ka ke foaki ʻetau moʻuí. ʻOku ngāue ʻa e ʻOtua ia ʻo e Tohi Tapú ʻi he moʻuí mo e maté, kae ʻikai ko e faileleí pē, pea ʻokú Ne fie maʻu e feilaulau ʻi he ʻofá, kae ʻikai fakaʻapē pē.”4

ʻOku ou fie lea ki ha tōʻonga moʻui mo ha founga ʻoku fie maʻu ke tau maʻu kapau ʻoku tau loto ke feau ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻoku fai mai ʻe he Tamai Hēvaní. Ko ʻeni ia: loto fiemālie ke tali ʻa e fakatonutonú pea feinga foki ke maʻu ia. ʻOku fie maʻu e fakatonutonú kapau ʻoku tau fie fakatatau ʻetau moʻuí ki he “[tangata haohaoá] ʻo fakatatau ki hono lahi ʻa e foaki ʻa Kalaisí” (ʻEfesō 4:7). Naʻe lea ʻa Paula ʻi he fakatonutonu pe tautea fakalangí, “He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú ne tautea” (Hepelū 12:6). Neongo ʻoku faʻa faingataʻa ke kātakiʻi moʻoni, ka ʻoku totonu ke tau fiefia he ʻoku fie fakamoleki ʻe he ʻOtuá hono taimí mo e iví ke fakatonutonu kitautolu.

ʻOku tolu ʻa e taumuʻa ʻo e fakatonutonu fakalangí: (1) ke fakalotoʻi kitautolu ke fakatomala, (2) ke fakaleleiʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu, pea (3) toe fakatonutonu hotau hala ʻi he moʻuí ke fenāpasi mo e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko ha hala ʻoku lelei angé.

Fakakaukau angé ki he fika ʻuluakí, ki he meʻa kotoa kau ki he fakatomalá, ko e tuʻunga ia ʻoku fie maʻu ki he fakamolemolé mo e maʻá. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa aí, ʻoku ou valokiʻi mo tauteaʻi: ko ia ke ke fai feinga mo fakatomala” (Fakahā 3:19). Pea naʻá Ne toe folofola, “Pea ʻoku ʻaonga ke tauteaʻi ʻa hoku kakaí kae ʻoua ke nau ako ke talangofua, ʻo kapau ʻe fie maʻu, ko e tupu mei he ngaahi meʻa te nau mamahiʻia aí” (T&F 105:6; vakai foki, T&F 1:27). ʻI ha fakahā he ʻaho kimui ní, naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ki ha kau taki ʻe toko fā kuo fuoloa ʻenau ngāue he Siasí ke nau fakatomala (pea ʻe pehē pē haʻane fekau mai ki hatau tokolahi) ʻi he ʻikai akoʻi totonu ʻenau fānaú ʻo “fakatatau ki he ngaahi fekaú” pea mo e ʻikai ke “faivelenga lahi ange ʻi ʻapí” (vakai, T&F 93:41–50). Naʻe fakatomala ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe ʻafio mai ai ʻa e ʻEikí ʻi ha konga ʻao ʻo fefolofolai mo ia “ʻi he houa ʻe tolu … pea valokiʻi ia koeʻuhí ko e ʻikai te ne manatu ke ui ki he huafa ʻo e ʻEikí” (ʻEta 2:14). Koeʻuhí he naʻe tali lelei ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e valoki fefeka ko ʻení, naʻe foaki leva kiate ia kimui ai ʻa e faingamālie ke mamata pea fakahinohinoʻi ia ʻe he Huhuʻi naʻe kei sino fakalaumālie pē (vakai, ʻEta 3:6–20). Ko e fua ʻo e valoki ʻa e ʻOtuá ko e fakatomalá, ʻa ia ʻe iku ki he angatonú (vakai, Hepelū 12:11).

Makehe mei hono faka ʻaiʻai ʻetau fakatomalá, ʻe lava ʻe hono kātakiʻi moʻoni ʻa e valokí ʻo fakamaʻa mo teuteuʻi kitautolu ki ha ngaahi monūʻia fakalaumālie lahi ange. Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻOku totonu ke siviʻi ʻa hoku kakaí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke teuteuʻi ʻa kinautolu ke nau maʻu ʻa e nāunau ʻa ia kuó u teuteu moʻonautolú, ʻio ʻa e nāunau ʻo Saioné; pea ko ia ia ʻe ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e tauteá ʻoku ʻikai te ne feʻunga mo hoku puleʻangá” (T&F 136:31). Naʻá Ne folofola ʻi ha feituʻu ʻe taha, “He ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai te nau lava ʻo kātakiʻi ʻa e tauteaʻí, kae fakaʻikaiʻi aú, ʻoku ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu” (T&F 101:1–5; vakai foki, Hepelū 12:10). Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Paula V. Sionisoni he pongipongi ní, ʻoku totonu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fehiʻa ki he ngaahi meʻa tofu pē ko ia ʻoku nau tokoni ke tau ʻai kiate kitautolu ʻa e natula faka-ʻOtuá.

Naʻe fokotuʻu ʻe he kau muimui ʻo ʻAlamaá ha kolo ʻo Saione ʻi Heilami, ka naʻa nau iku ki he nofo pōpulá. Naʻe ʻikai tuha mo kinautolu ke nau faingataʻaʻia—ʻikai ʻaupito—ka ʻoku pehē ʻe he fakamatalá:

“Ka neongo iá, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke valokiʻi ʻa hono kakaí; ʻio, ʻokú ne siviʻi ʻenau kātakí mo ʻenau tuí.

“Ka neongo iá—ko ia ia ʻoku falala kiate iá, ʻe hiki hake ia ʻi he ʻaho fakaʻosí. ʻIo, pea naʻe hoko pehē ki he kakaí ni” (Mōsaia 23:21–22).

Naʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ʻEikí pea fakamaʻamaʻa ʻenau kavengá ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe ʻikai te nau toe loko ongoʻi ʻa e kavenga ʻi honau tuʻá, pea aʻu ki ha taimi naʻe fakahaofi kinautolu (vakai, Mōsaia 24:8–22). Naʻe toe tupulaki lahi ange ʻenau tuí ʻi he meʻa ne nau aʻusiá, pea nau fiefia maʻu pē ʻi he fehokotaki makehe mo e ʻEikí.

ʻOku toe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha founga ʻe taha ki he tauteá pe fakatonutonú ke tataki kitautolu ki ha kahaʻu ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki ai he taimí ni, ka ʻokú Ne ʻafioʻi e hala ʻoku lelei ange kiate kitautolú. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Hiu B. Palauni, ko ha mēmipa fuoloa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kau ki ha meʻa ne hoko fakatāutaha kiate ia. Naʻá ne fakamatala ki haʻane fakatau ha kiʻi faama liʻaki ʻi Kānata he ngaahi taʻu lahi kuohilí. ʻI heʻene takai holo ʻo fakamaʻa mo monomono ʻene fāmá, naʻá ne aʻu mai ai ki ha fuʻu fuamelie ne māʻolunga ange he fute ʻe onó pea ʻikai ke fua, ko ia naʻá ne ʻauhani fefeka ia, ʻo tuku pē ha fanga kiʻi vaʻa siʻisiʻi. Pea hangē naʻá ne sio ki ha loʻimata he fanga kiʻi vaʻá ʻo hangē ʻoku tangi mo lea ange ʻa e fuʻu fuamelié ʻo pehē,

“Ko e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate aú? Naʻe fakaʻofoʻofa ʻeku tupú. … ka ko ʻeni kuó ke hanga ʻe koe ʻo tā hifo au. ʻE sio lalo mai kiate au ʻa e fuʻu ʻakau kotoa pē he ngoué . … Ko e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate aú? Ne u pehē ʻe au ko e tangata tauhi ngoue koe hení.”

[Naʻe tali atu ʻe ʻEletā Palauni], “Sio mai kiʻi fuʻu fuamelie, ko e tangata tauhi ngoue au ʻi hení, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ou loto ke ke aʻusiá. Naʻe ʻikai ke u fakataumuʻá ke ke hoko ko ha fuʻu ʻakau fua pe ko ha fuʻu ʻakau fakamalumalu. Ko hoku lotó ke ke hoko ko ha kiʻi fuʻu fuamelie, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te ke fonu ai ʻi he fuá, pea te ke pehē mai kiate au, ‘Mālō ʻaupito Tangata Tauhi Ngoue ʻa hoʻo maʻu ha ʻofa feʻunga ke ke ʻauhani aú.’”

Hili ha ngaahi taʻu lahi naʻe hoko ʻa ʻEletā Palauni ko ha ʻōfisa pule ʻi he malaʻetaú ‘i he Kau Sōtia Kānatá ʻo ngāue ʻi ʻIngilani. ʻI he taimi ne lavea ai he taú ha ʻōfisa māʻolunga, naʻe kau ʻa ʻEletā Palauni ʻi he faingamālie ke hoko ko ha senialé, pea naʻe fekauʻi mai ke ne ʻalu ki Lonitoni. Pea neongo naʻe taau ʻa ʻEletā Palauni ke hoko ko ha seniale, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ia koeʻuhí ko ʻene Māmongá. Naʻe talaange ʻe he seniale pulé kiate ia, “ʻOku ʻi ai hoʻo totonu ki he lakangá, ka he ʻikai ke u ʻoatu ia kiate koe.” Ko e meʻa ko ia ne nofo ʻa Palesiteni Palauni ʻo fakaʻamua, lotua mo teuteu ki ai ʻi ha taʻu ʻe 10, kuo mole ia he taimi pē ko iá koeʻuhí ko ha matuʻaki filifilimānako. ʻI he hoko atu e talanoa ʻa ʻEletā Palauní, naʻá ne manatu ai ʻo pehē:

“Naʻá ku heka ʻi he lēlué ʻo foki atu … kuo lavea hoku lotó, pea ʻi ai mo e loto ʻitá. … ʻI heʻeku aʻu atu ki hoku tēnití, … ne u tolongi atu hoku kepí ki he funga mohengá. Naʻá ku kuku hoku tuké, pea ʻūʻūnifo mo sio ki he langí. Ne u pehē, “ʻE ʻOtua, ko e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate au? Kuó u ʻosi fai ʻa e meʻa kotoa pē ne u lava ke aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai ha meʻa naʻe mei lava ke u fai—ʻa ia naʻe totonu ke u fai—kuo teʻeki ai ke u fai. Ko e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate aú?” Naʻá ku ʻi he ʻahu ʻo e mamahí.

“Naʻá ku toki ongoʻi leva ha leʻo, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻa e leʻo ko iá. Ko e leʻo pē ia ʻoʻokú, pea naʻe pehē mai ʻa e leʻó, “Ko e tangata tauhi ngoue au hení. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ou loto ke ke faí.’ Naʻe matoʻo atu meiate au ʻa e loto ʻitá, pea naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi he veʻe mohengá ʻo kole fakamolemole koeʻuhí ko ʻeku loto taʻehoungaʻiá. …

“… Pea ko e ʻosi ʻeni ha meimei taʻu ʻe 50, ʻoku ou hanga hake ai ki he [ʻOtuá] mo pehē ange, ‘Mālō ʻaupito Tangata Tauhi Ngoue, hoʻo ʻauhani aú, ʻa hoʻo maʻu ha ʻofa feʻunga ke ke lava ʻo ʻai ke u mamahí.’”5

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻe aʻu ki ai ʻa Hiu B. Palauní pea mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke aʻu ki aí, peá Ne toe fakatonutonu hono halá ʻo teuteuʻi ia ki he lakanga fakaʻaposetolo toputapú.

Kapau te tau holi moʻoni mo feinga ke fakahoko e ngaahi ʻamanaki lahi ʻetau Tamai Hēvaní, te Ne fakapapauʻi ʻoku tau maʻu kotoa e tokoni ʻoku tau fie maʻú pe ko e fakafiemālie, fakamālohia, pe tauteaʻi. Kapau te tau loto ke tali, ʻe hoko mai e fakatonutonu ʻoku fie maʻú ʻi ha founga kehekehe mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe. ʻE lava ke hoko mai ia ʻi he founga ʻetau lotú ʻi he folofola mai ʻa e ʻOtuá ki hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 8:2). ʻE lava ke fou mai ia ʻi he founga “ʻIkai” ko e tali ʻo e lotú pe kehe ia mei he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí. ʻE hoko mai e valokí ʻi heʻetau ako e folofolá ʻo fakamanatuʻi mai e ngaahi tōnounoú, talangataʻá, pe ngaahi meʻa kuo ʻikai ke tau toe faí.

ʻE lava ke fakafou mai ʻa e fakatonutonú ‘i he niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku ueʻi ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻetau fiefiá. Kuo tuku mai ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻa e kau ʻaposetolo, palōfita, pēteliake, pīsope, mo e niʻihi kehe ʻo hangē pē ko e kuonga muʻá, “Ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:11–12). Mahalo ʻe hoko ha ngaahi lea ʻi he konifelenisí ni ko ha ui kiate koe ke ke fakatomala pe liliu, pea kapau te ke talangofua ki ai ʻe hiki hake koe ki ha tuʻunga ʻoku māʻolunga ange. Te tau lava ke fetokoniʻaki ko e kāingalotu ʻo e Siasí; he ko e taha ia e tefitoʻi taumuʻa naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e siasí. Neongo te tau fepaki mo ha fakaanga fakamamahi mei he kakai ʻoku ʻikai ke nau tokaʻi pe ʻofaʻi kitautolú, ʻe tokoni ke ngāue ʻaki ha angavaivai feʻunga ke fakakaukau ki he tūkunga ko iá pea ako ha meʻa mei ai.

ʻE lava ke haʻu ʻa e fakatonutonú mei ho hoá, kae fakatauange pē ʻi he lea lelei mo fakafiemālie. Naʻe manatuʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa ia naʻe toki lea atú ha taimi he kamata mai ʻene nofo malí ʻi hono hanga ʻe hono uaifí ko Sēiní, ʻo faleʻi ia ke sio hangatonu ki he kakaí he taimi ʻoku lea ai kiate kinautolú. Naʻá ne talaange, “ʻOkú ke faʻa sio koe ki he falikí, ki he ʻató, matapā sioʻatá, mo e feituʻu kehekehe kae ʻikai pē ki honau fofongá.” Naʻá ne tali lelei ʻa e kiʻi valoki angaʻofa ko iá, pea naʻe ʻaonga lahi ia ki heʻene faleʻí mo e ngāue mo e kakaí. Pea ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato he taimi ʻo Palesiteni Sikotí, ʻoku ou fakapapauʻi atu naʻá ne sio hangatonu ki he mata ʻo e tokotaha naʻá na talanoá. Te u toe lava ʻo fakalahi atu ko e taimi ko ia ʻe fie maʻu ai ʻe ha taha ha fakatonutonú, ʻe lava ke toe ongo ange hoʻo sio hangatonú.

ʻE lava pea kuo pau ke fakatonutonu ʻe he mātuʻá pea aʻu ki hono valokiʻi ʻenau fānaú, ke ʻoua naʻa nau moʻulaloa ki he filí ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne angaʻofa mo hono kau poupoú. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e taimi ko ia ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne ʻi ha tuʻunga ke fai ha fakatonutonu ka ʻoku ʻikai ke ne fai iá, ʻoku siokita ia. Manatuʻi ʻoku totonu ke fai e fakatonutonú ʻi he taimi totonu, ʻi ha lea māsila pea mahino, “ o ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili ia ke toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi kiate ia kuó ke valokiʻí telia naʻá ne lau koe ko hono fili” (T&F 121:43).

Manatuʻi kapau te tau fakafepakiʻi ʻa e fakatonutonú, ʻe ʻi ai leva e niʻihi ia he ʻikai ke nau toe fai ia ki he niʻihi kehé, neongo ʻenau ʻofa ʻiate kitautolú. Kapau ʻe hokohoko ʻa e ʻikai ke tau liliu hili e valoki ʻa e ʻOtua ʻofá, te Ne pehē pē foki mo Ia. Naʻá Ne folofola mai, “He ʻikai ke fāinga maʻu ai pē ʻa hoku Laumālié mo e tangatá” (ʻEta 2:15). Ka ʻoku totonu ko e lahi taha hotau valokiʻí ʻoku haʻu pē ia mei loto—ʻoku totonu ko haʻatau fakatonutonu pē kitautolu. Ko e taha e ngaahi founga ʻa hotau kaungā ngāue ko ia kuo pekia ko Siosefa B. Uefiliní, naʻá ne hoko ai ko ha ākonga maʻa mo fakatōkilaló, ko hono vakaiʻi ʻene faifatongiá ʻi he ngāue mo e meʻa kotoa pē ne vahe ange ke faí. ʻI heʻene fakaʻamu ke fakahoifua ki he ʻOtuá, naʻá ne fakapapau ai ke ako ʻa e meʻa te ne lava ʻo fai ke lelei angé peá ne ngāue faivelenga leva ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e lēsoni takitaha.

Te tau lava kotoa ʻo lavaʻi ʻa e ngaahi ʻamanaki lahi ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi e meʻa ʻoku tau malavá mo e talēniti ʻoku tau maʻú. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Molonai, “Pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa [e ʻOtuá] kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32). ʻE hanga ʻe heʻetau feinga māteaki mo faivelengá ʻo ʻomi ʻa e ʻaloʻofa mālohi mo fakaivia ko ʻení, ki ha ngāue ʻoku kau ai e fakavaivai ki he tautea mei he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻoku tupu ai ʻa e fakatomala kakato mo fakamātoató. ʻOfa ke tau lotua ke maʻu ʻEne fakatonutonu ʻofa mo fakalaumālié.

Fakatauange ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻomou feinga ke aʻusia ʻEne ngaahi fakatetuʻa māʻolunga kiate kimoutolú mo foaki atu e fiefia kakato mo e melino ʻoku muiaki aí. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo taha mo e ʻOtuá mo Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá pea mo e fiefia ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko Kinaua, ʻi he loto fakatōkilalo mo e ʻilo pau, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Dallin H. Oaks, “Ko e Tukupa ke Hoko ʻo Pehē, ” Liahona, Sānuali 2001, 40.

  2. Kenda Creasy Dean, Almost Christian: What the Faith of Our Teenagers Is Telling the American Church (2010), 17.

  3. Dean, Almost Christian, 30; see also Christian Smith and Melinda Lundquist Denton, Soul Searching: The Religious and Spiritual Lives of American Teenagers (2005), 118–71.

  4. Dean, Almost Christian, 37.

  5. Hugh B. Brown, “Ko e Fuʻu Fuamelié,” Liahona, Māʻasi 2002, 22, 24.