2010–2019
ʻI he Māvaé
ʻEpeleli 2011


ʻI he Māvaé

ʻOku ou tui he ʻikai lava ke mahino kakato ki ha taha ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa ne fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní, ka ʻoku ou fakamālō he ʻaho kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko ʻEne feilaulau fakaleleí.

ʻE hoku kāinga, ʻoku lōmekina ʻa hoku lotó ʻi heʻetau aʻusia ʻa e fakaʻosinga ʻo e konifelenisí ni. Kuo tau ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamālō mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē kiate kinautolu ne kau maí, ʻo kau ai ʻa kinautolu ne nau fai ʻa e ngaahi lotú. ʻOfa ke tau manatuʻi fuoloa ʻa e ngaahi pōpoaki kuo tau fanongoá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e makasini ʻo e Ensign mo e Liahoná ʻe ʻi ai e ngaahi pōpoakí ni, ʻofa ke tau lau pea ako kinautolu.

Ne fakaʻofoʻofa foki e ngaahi hiva he ngaahi fakatahá kotoa. ʻOku ʻoatu ʻa ʻeku fakamālō fakatāutaha kiate kinautolu ne loto lelei ke vahevahe mo kitautolu honau talēnití, ʻo tongia ai hotau lotó pea ueʻi fakalaumālie kitautolu.

Kuo tau poupou ʻi hono hikinimaʻi e kau tangata kuo uiuiʻi ki ha ngaahi lakanga foʻou he konifelenisí ni. ʻOku mau fie maʻu ke nau ʻiloʻi ʻoku mau hanganaki atu ke ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fakahaaʻi ʻa ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ki hoku ongo tokoni faivelengá, ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa. Ko ha ongo tangata poto mo mahino kinaua. ʻOku ʻikai hano tatau ʻa ʻena tokoní. ʻOku ou ʻofa pea poupouʻi ʻa e kau tangata ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku nau ngāue lelei pea ʻoku nau tukupā moʻoni ke mateakiʻi e ngāué. ʻOku ou fakahāaʻi ʻa ʻeku ʻofa ki he kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú mo e Kau Pīsopeliki Pulé.

ʻOku tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi he māmaní he ʻahó ni, ka ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea te Ne faitāpuekina kitautolu ʻi heʻetau fekumi kiate Ia ʻi he lotu mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Ko ha Siasi fakamāmanilahi kitautolu. ʻOku ʻi ai hotau kāingalotu tokolahi he funga māmaní. ʻOfa ke tau hoko ko ha kau tangataʻifonua lelei he fonua ʻoku tau nofo aí mo ha kaungāʻapi lelei ʻi hotau koló, pea tokoni kiate kinautolu ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé pea pehē ki hotau kāingalotú tonu. ʻOfa ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú mo e angatonú ʻi ha feituʻu pē te tau ʻalu ki ai pe ha meʻa pē te tau fai.

ʻE kāinga, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua kimautolú, mo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻiate kimoutolu mo e meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke ʻunuakiʻi ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOfa ke mou malu ʻi hoʻomou foki atu ki ʻapí. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

Kimuʻa pea tau mavahe he ʻaho ní, tuku ke u vahevahe atu ʻa ʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí pea mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻonga maʻatautolú. ʻI he uike ʻe tolu mei heni ʻe fakamanatu ʻe he māmani faka-Kalisitiané ʻa e Toetuʻú. ʻOku ou tui he ʻikai lava ke mahino kakato ki ha taha ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa ne fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní, ka ʻoku ou fakamālō he ʻaho kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko ʻEne feilaulau fakalelei maʻatautolú.

Naʻá Ne mei lava pē ke tafoki he momeniti fakaʻosí. Ka naʻe ʻikai ke Ne fai ia. Naʻá Ne hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa kae lava ke Ne fakahaofi e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI Heʻene fai iá, naʻá Ne ʻomi ai e moʻui kiate kitautolú, ʻo mahulu atu ia he moʻui fakamatelié. Naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he Hinga ʻa ʻĀtamá.

ʻOku ou fakamālō kiate Ia ʻaki ʻaki hoku lotó kotoa. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau moʻui aí. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau mate aí. Naʻá Ne fakapapauʻi mai ʻa hotau fakamoʻuí.

Fakaʻosí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi lea ongo moʻoni ne faʻu ʻe ʻEmelī Hālisi ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi lelei moʻoni ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ʻi he ʻamanaki hoko ʻa e Toetuʻú:

ʻIkai ha meʻa he tupenu līneni ne kofu ʻaki Iá.

Ka ʻoku kei ʻi ai pē iá,

Foʻou pea hinehina mo maʻá.

Pea ava mo e matapaá.

Kuo tekaʻi e maká,

Pea hangē kuó u ongona e hiva ʻa e kau ʻāngeló ke fakalāngilangiʻi Iá.

ʻIkai lava ʻe he tupenú ke puke Iá.

ʻIkai lavaʻe he maká ke taʻofi Iá.

Ongona mei he fonualotó ʻa e leá,

“ʻOku ʻikai ke Ne ʻi heni iá.”

ʻIkai ha meʻa he tupenu ne kofu ʻaki Iá.

Ka ʻoku kei ʻi ai pē iá,

Foʻou pea hinehina mo maʻá

Kae fakafetaʻi ʻoku ʻikai kei ʻi ai Iá.1

ʻE kāinga, ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí, ēmeni.

  1. Emily Harris, “Empty Linen,” New Era, Apr. 2011, 49.