2010–2019
Hoko ʻo Hangē ha Kiʻi Tamasiʻi Siʻí
ʻEpeleli 2011


Hoko ʻo Hangē ha Kiʻi Tamasiʻi Siʻí

Kapau ʻoku tau maʻu ha loto ke ako mo loto fiemālie ke muimui ki he sīpinga ʻa e fānaú, ʻe lava ke hoko honau ʻulungāanga fakalangí ko e kī ke fakaʻatā hoʻo tupulaki fakalaumālié.

Koeʻuhi ko e poto mo e ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní, naʻá Ne ʻomi ai Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ki he māmaní ko e fānau. ʻOku nau omi ki ha ngaahi fāmili ko ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ʻoku ʻi ai hanau ngaahi natula mo ha ikuʻanga fakalangi. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ko e fānaú ko e kī ia ki hono tokoniʻi kitautolu ke tau hangē ko Iá. ʻOku lahi e ngaahi meʻa te tau lava ʻo ako mei he fānaú.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú naʻe ngāue ʻi Hongo Kongo. Naʻá ne ʻaʻahi ki ha uooti masiva naʻe fekuki mo ha ngaahi faingataʻa ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo ʻikai ke nau lava ʻo feau ʻenau ngaahi fie maʻu ʻanautolú. ʻI hono fakamatalaʻi ʻe he pīsopé honau tūkungá, naʻe ongo mālohi ki he Taki Māʻolungá ke fekau e kāingalotú ke totongi ʻenau vahehongofulú. Naʻe hohaʻa ʻa e pīsopé pe e anga fēfē ʻene fakahoko ʻa e faleʻi ko iá koeʻuhí ko ʻene ʻiloʻi e tuʻunga fakatuʻutāmaki ne nau ʻi aí. Naʻá ne fakakaukau ki ai peá ne fakapapau te ne talanoa mo e kāingalotu tui mālohi ʻi hono uōtí pea kole kiate kinautolu ke totongi ʻenau vahehongofulú. Naʻá ne ʻalu ki he Palaimelí he Sāpate hokó. Naʻá ne akoʻi ʻa e fānaú ʻo kau ki he fono ʻo e vahehongofulu ʻa e ʻEikí pea mo kole ange pe te nau loto fiemālie ke nau totongi vahehongofulu mei heʻenau paʻanga naʻe maʻú. Naʻe talaange ʻe he fānaú te nau fai ia. Pea naʻa nau fai ia.

Ne toki ʻalu kimui ange ʻa e pīsopé ki he kakai lalahi he uotī peá ne vahevahe ange kiate kinautolu ne totongi ʻe heʻenau fānau faivelengá ʻenau vahehongofulú ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí. Naʻá ne ʻeke ange pe te nau loto fiemālie ke muimui ʻi he sīpinga ʻenau fānaú ʻo fai e meʻa tatau. Naʻe ongo moʻoni ki he kakaí ʻa e ngaahi feilaulau loto fiemālie ʻenau fānaú ke fakahokó ko ia ne nau fai ʻene fie maʻú ke lava ʻo totongi ʻenau vahehongofulú. Pea naʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. Makatuʻunga ʻi he sīpinga ʻa e fānau faivelenga ko ʻení, ne tupulaki ai e talangofua mo e fakamoʻoni ʻa ha uooti.

Naʻe akoʻi tonu kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau sio ki he fānaú ko ha faʻifaʻitakiʻanga. ʻOku hiki ʻi he Fuakava Foʻoú ʻEne talí ʻi he taimi ne fakafehuʻia ai ʻe Heʻene Kau ʻAposetoló pe ko hai ʻoku totonu ke lahi taha ʻi he puleʻanga ʻo e langí. Naʻe tali ʻe Sīsū ʻenau fehuʻí ʻaki ha kiʻi lēsoni siʻisiʻi kae mālohi. Naʻá Ne ui mai ha kiʻi tamasiʻi kiate Ia pea tuku ia ʻi honau lotolotongá peá Ne folofola:

“Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

“Ko ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻí ni, ko ia pē ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 18:3–4).

Ko e hā te tau ako mei he fānaú? Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku nau maʻu pea ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻoku nau fakatātaaʻi mai ʻe lava ke tokoni ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié?

ʻOku omi e fānau mahuʻinga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu mo e loto tui. ʻOku nau loto tui mo fie fanongo ki he ngaahi ongo ʻo e Laumālié. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e loto fakatōkilaló, talangofuá, mo e ʻofá. ʻOku nau faʻa muʻomuʻa pē ke ʻofa mo faʻa fakamolemole.

Tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi aʻusia ki he founga ʻe lava ai ʻe he fānaú ʻo faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻaki ʻenau ngaahi sīpinga mālohi kei loto maʻa ʻo e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí.

Naʻe toki ʻalu ha kiʻi tamasiʻi taʻu ua ko Toti, mo ʻene faʻeé ki he musiume tā fakatātā naʻe fai ai ha fakaʻaliʻali makehe ʻo e ngaahi tā valivali fakaʻofoʻofa ʻo e Fakamoʻuí. ʻI heʻena fakalaka atu he ngaahi ʻīmisi toputapú ni, naʻá ne fanongo ki heʻene kiʻi tamasiʻí ʻokú ne lea ʻaki ʻa e huafa ʻo “Sīsuú” ʻi he loto ʻapasia. Naʻá ne sio hifo ki ai ʻoku kūnima mo punou hono ʻulú ʻi heʻene sio ki he ngaahi tā valivalí. Te tau lava nai ʻo ako ha meʻa meia Toti ʻo kau ki he ʻulungāanga ʻo e loto fakatōkilaló, loto ʻapasiá, mo e ʻofa ki he ʻEikí?

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí, ne u mamata ki he sīpinga ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu 10 ʻi ʻAmēnia. ʻI heʻemau talitali ke kamata ʻa e houalotu sākalamēnití, naʻá ne fakatokangaʻi kuo aʻu ange ʻa e mēmipa toulekeleka taha he koló. Ko ia pē naʻe fakatovave atu ki he tafaʻaki ʻo e fineʻeikí, ʻo puke hono nimá ke lava ʻo ʻalu lelei. Naʻá ne tokoniʻi ia ki he ʻotu sea ʻi muʻa ʻo e falelotú ke ne lava ʻo fanongo. ʻOku akoʻi nai kitautolu ʻe he kiʻi angaʻofa siʻisiʻi ko ʻeni ko kinautolu ʻoku lahi taha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé?

Naʻe akoʻi kimautolu ʻe he kiʻi taʻahine Palaimeli ko Keití, ʻi heʻemau mamata ki heʻene tākiekina hono fāmilí. Naʻá ne ʻalu ki he Palaimelí pea naʻe tohoakiʻi ʻene tokangá ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. ʻI he tupulaki ʻene tuí mo ʻene fakamoʻoní, naʻe tuku ai ʻe Keiti ha kiʻi tohi ʻi he funga pilo ʻo ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne tohi ai kuo maʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ha “ʻapi ʻi hono lotó” maʻá e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne vahevahe ʻene fakaʻānaua ke ne ofi ki heʻene Tamai Hēvaní, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea ke silaʻi honau fāmilí ʻi he temipalé. Naʻe ongo moʻoni ki he loto ʻo ʻene ongomātuʻá ʻa e fakamoʻoni faingofua ʻo hona ʻofefine fakaʻofoʻofá. Naʻe maʻu ʻe Keiti mo hono fāmilí ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé ʻokú ne haʻi fakataha honau fāmilí ki he taʻengatá. Naʻe tokoni ʻa e loto tui mo e sīpinga ʻo e tui ʻa Keití ke ʻomi e ngaahi tāpuaki taʻengatá ki hono fāmilí. ʻE lava nai ʻe heʻene fakamoʻoni fakamātoató mo ʻene holi ke muimui ki he palani ʻa e ʻEikí ʻo tataki atu kitautolu ke tau ʻilo lelei ange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá?

ʻOku ako homau fāmilí mei ha kāinga ofi, ko e kiʻi tamasiʻi taʻu ono ko Liami. Naʻá ne fefaʻuhi he taʻu kuo hilí mo e kanisā ʻutó. Hili ha ongo tafa faingataʻa, ne ʻilo ai naʻe fie maʻu ke fai hano hulu (radiation). Lolotonga hono fakahoko e ngaahi faitoʻo ko ʻení, naʻe fie maʻu ia ke ne nofo toko taha pē pea tokoto maʻu. Naʻe ʻikai loto ʻa Liami ke fakamohe ia he naʻá ne fehiʻa he ongo naʻá ne maʻu aí. Naʻá ne fakapapauʻi kapau te ne fanongo pē ki he leʻo ʻo ʻene tamaí ʻi he meʻa fakaongoleá, te ne lava pē ʻo tokoto maʻu kae ʻikai ke fakamohe ia.

Lolotonga e ngaahi taimi loto hohaʻa ko ʻení, naʻe lea fakalotolahi mo lotoʻofa mai ʻene tamaí kiate ia ʻo pehē, “Liami, neongo ʻoku ʻikai te ke lava ʻo sio mai kiate au, ka ʻoku ou ʻi heni pē. ʻOku ou ʻilo te ke lava ʻo fai ia. ʻOku ou ʻofa atu.” Naʻe lavaʻi lelei ʻe Liami ʻa e ngaahi faitoʻo hulu (radiation) ko ʻeni ʻe 33 naʻe fie maʻú ʻo ne tokoto maʻu ʻikai toe ngaue, ʻa ia ko ha lavameʻa ʻeni naʻe fakakaukau ʻa e kau toketaá he ʻikai malava kae ʻoua kuo fakamohe ha taha kei siʻi. ʻI he ngaahi māhina ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá, naʻe hoko ʻa Liami ko ha sīpinga lelei ʻo e fehangahangai mo e faingataʻá ʻaki e ʻamanaki leleí mo e fiefiá. Kuo ueʻi fakalaumālie ai ʻene kau toketaá, kau nēsí, mo ha niʻihi kehe tokolahi koeʻuhí ko ʻene loto toʻá.

ʻOku tau ako kotoa ha ngaahi lēsoni mahuʻinga meia Liami—ngaahi lēsoni kau ki hono fili ‘a e tuí mo e falala ki heʻetau Tamai Hēvaní. Hangē ko Liamí ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki heʻetau Tamai Hēvaní, ka te tau lava ʻo fanongo ki Hono leʻó ke ne ʻomi e mālohi ʻoku tau fie maʻú ke tau matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻE lava nai ke tokoni e sīpinga ʻa Liamí ke toe mahino ange ʻa e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke tau hangē ha tamasiʻi siʻí—ke angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, mo fonu ʻi he ʻofá? (vakai, Mōsaia 3:19 ).

ʻOku ʻomi ʻe he fānau ko ʻení ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi ʻulungāanga fakatamasiʻi ʻoku fie maʻu ke tau fakatupulakí pe ke tau maʻu kae lava ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e langí. Ko e ngaahi laumālie ʻatamai poto kinautolu ʻoku ʻikai ke fakameleʻi ʻe he māmaní—ʻoku nau akoʻi ngofua pea tui lahi. ʻOku ʻikai ha ofo he ʻofa makehe ʻa e Fakamoʻuí mo Ne houngaʻia he fānau īkí.

ʻI he kotoa e ngaahi meʻa naʻe hoko he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká, ʻoku mahuʻinga makehe pē ʻEne angaʻofa ki he fānaú. Naʻá Ne tokoniʻi e kiʻi tamasiʻi takitaha ʻi ha founga naʻe ongo moʻoni.

“Peá ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, takitaha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení naʻá ne toe tangi. …

“Pea folofola ia ki he kakaí ʻo pehē ange kiate kinautolu: Vakai ki hoʻomou fānau īkí (3 Nīfai 17: 21–23).

Kuo akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ke “vakai ki hoʻomou fānau īkí,” ʻi heʻene pehē, “Fakatokangaʻi ange, naʻe ʻikai te Ne folofola ange, ʻmou sio kiate kinautolu’ pe ʻmou fakatokangaʻi ʻa kinautolu’ pe ʻfaʻa sio atu ki he feituʻu ʻoku nau ʻi aí.’ Ka naʻá Ne folofola ange ke nau vakai kiate kinautolu. ʻOku ou pehē ʻe au ʻoku ʻuhinga ia ke nau ʻofa ʻiate kinautolu ʻaki honau fofongá mo honau lotó; ʻoku totonu ke nau vakai mo fakahoungaʻi ʻa kinautolu ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí:” ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻulungāanga fakalangi” (“Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí,” Tūhulu, ʻOkatopa 1994, 35; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku ʻikai ha toe feituʻu haohaoa ange ke tau “vakai [ai] ki heʻetau fānau īkí” ka ko hotau fāmilí. Ko ʻapi ʻa e feituʻu te tau lava kotoa ke ako mo tupulaki fakataha aí. ʻOku akoʻi ʻe heʻetau hiva Palaimeli fakaʻofoʻofá ʻa e moʻoni ko ʻení:

[ʻOmi ʻe he ʻOtuá e fāmilí

Ke tau hangē ko Iá Heʻene tokoní—

ʻOkú Ne vahevahe ai ʻEne ʻofá,

He ko e fāmilí ʻa e ʻOtuá.]

ʻOku ʻi heni ʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻi ha ʻātakai ʻo e ʻofá, ʻa e feituʻu ʻoku tau mamata mo houngaʻia fakatāutaha ai he ngaahi ʻulungāanga fakalangi ʻo ʻEne fānau fakalaumālié. ʻOku ʻi heni ʻi hotau ngaahi fāmilí ʻa e feituʻu ʻe malava ke fakamolū ai hotau ngaahi lotó pea tau holi loto fakatōkilalo ke liliu, ke tau hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí. Ko ha founga ia ʻe lava ke tau anga faka-Kalaisi ange ai.

Kuo hanga nai ʻe ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻo toʻo meiate koe ʻa e loto tuí mo e tui ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi, naʻá ke maʻú? Kapau ko ia, vakavakai holo ki he fānau ʻi hoʻo moʻuí. Peá ke toe vakai ki ai. Mahalo ko ha fānau ia ʻi ho fāmilí, kaungāʻapí, pe ʻi he Palaimeli ʻi ho uōtí. Kapau ʻoku tau maʻu ha loto ke ako mo fie muimui ki he sīpinga ʻa e fānaú, ʻe lava ke maʻu hoko honau ʻulungāanga fakalangí ko ha kī te ne fakaʻatā hoʻo tupulaki fakalaumālié.

Te u houngaʻia maʻu pē he ngaahi tāpuaki ʻo ʻeku fānaú. ʻOku ou ako e ngaahi lēsoni ʻoku ou fie maʻú meiate kinautolu fakatāutaha. Kuo nau tokoniʻi au ke u liliu ʻo toe lelei ange.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo mo e ʻilo pau ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Ia ʻa e ʻAlo haohaoa pē ʻe tahá—ʻokú Ne angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofa. Fakatauange te tau takitaha loto ke muimui ki Heʻene sīpingá, ke hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí, pea te tau lava ʻo foki ai ki hotau ʻapi fakalangí, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.