2010–2019
Ko e Ui ke Hoko Ko ha Kau Māʻoniʻoní
ʻEpeleli 2011


Ko e Ui ke Hoko Ko ha Kau Māʻoniʻoní

ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau kau ko ia ki he feohiʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní!

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua ʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻoatu ʻa ʻeku pōpoakí.

Lolotonga ʻa ʻeku ngaahi ʻaʻahí mo e ngaahi konifelenisi fakasiteikí, fakauooti mo e fakakoló, ʻoku nofoʻia maʻu pē au ʻe ha ongoʻi fiefia ʻi he feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa kinautolu ʻo e ʻaho ní pea pehē ki he vahevaheʻanga mālie ʻo taimí ʻa ia ʻoku ui ko e Kau Māʻoniʻoní. ʻOku tokoni ʻa e laumālie ʻo e nonga mo e ʻofa ʻoku ou ongoʻi maʻu pē ʻi he taimi ʻoku ou ʻiate kinautolu aí ke u ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he taha ʻo e ngaahi siteiki ʻo Saioné.

Neongo ko e tokolahi ʻoku nau omi mei ha ngaahi fāmili kuo nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha toʻu tangata ʻe ua pe lahi ange, ka ko e tokolahi ko ha niʻihi ne toki ului mai. ʻOku tau toe fai ʻa e ngaahi lea talitali lelei ne fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai ʻEfesoó ki he niʻihi ko ʻení:

“Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá;

“Pea kuo fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:19–20).

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, lolotonga ʻeku ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e Potungāue Fetuʻutaki mo e Kakaí ʻa e Siasí ʻi Mekisikoú, ne fakaafeʻi kimautolu ke kau atu ki ha polokalama letiō. Ko e taumuʻa ʻo e polokalamá ke fakamatalaʻi pea aleaʻi ʻa e ngaahi lotu kehekehe ʻo e māmaní. Ne vahe mai ki hamau toko ua ke fakafofongaʻi ʻa e Siasí ʻi hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi ʻe ala fai mai lolotonga e faʻahinga polokalama peheé. Hili ha ngaahi mālōlō ke fai ha ngaahi tuʻuaki, ʻo hangē ko e lau ʻa e kau fai polokalama letioó, ne pehē ʻe he talēkita ʻo e polokalamá: “ʻOku tau ʻi heni he efiafí ni mo ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻá ne kiʻi longo peá ne ʻeke mai, “Ko e hā ʻoku fuʻu lōloa pehē ai e hingoa ʻo e Siasí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou ngāue ʻaki ai ha hingoa ʻoku nounou pe fakakomēsiale ange?”

Naʻá ku malimali mo hoku hoá ko ha fehuʻi fakaʻofoʻofa pehē peá ma kamata leva ke fakamatalaʻi ko e hingoa ʻo e Siasí ne ʻikai fili ia ʻe ha tangata. Ne foaki ia ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní: “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (T&F 115:4). Ne tali vave pea ʻi he fakaʻapaʻapa mai leva ʻe he talēkita ʻo e polokalamá, “Te mau toe fakaongo atu leva ia ʻi he loto fiefia moʻoni.” ʻOku ʻikai ke u manatuʻi he taimí ni pe naʻe tuʻo fiha ʻa ʻene toutou lea ʻaki ʻa hono mahuʻinga ʻo e hingoa ʻo e Siasí, ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e ongo fiefia naʻe ʻi ai ʻi heʻema fakamatalaʻi ʻoku ʻikai ngata pē he hingoa ʻo e Siasí, ka ʻoku toe fekauʻaki pē ia mo e kāingalotu ʻo e Siasí—ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Foʻoú ne fuofua ui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko e kau Kalisitiané ʻi ʻAniteoke (vakai, Ngāue 11:26), ka naʻa nau feuiʻaki pē kinautolu ko e kau māʻoniʻoní. Hono ʻikai ongo moʻoni kiate kinautolu ʻa ʻenau fanongo ki hono ui kinautolu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá “ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19), peá ne pehē foki “kuo ui [kinautolu]) ke māʻoniʻoni” (Loma 1:6–7; toki tānaki atu e fakamamafá).

ʻE māmālie pē hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo ʻenau moʻui ʻaki pea muimui ki he ngaahi faleʻi ʻa e kau palōfitá. ʻOku hoko e kāingalotu loto fakatōkilalo ko ia ʻo e Siasí ʻoku nau fakahoko e lotu mo e ako folofola fakafāmilí, fakahoko e hisitōlia fakafāmilí pea fakatapui honau taimí ke moihū maʻu pē ʻi he temipalé ko ha Kau Māʻoniʻoni. Ko kinautolu ia ʻoku nau faivelenga ke fakatupu ha ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku ʻi ai foki mo kinautolu ʻoku nau tuku mavahe honau taimí mei heʻenau moʻui femoʻuekiná ke fakahaofi ʻa kinautolu kuo mavahe mei he Siasí pea poupouʻi kinautolu ke nau foki mai ʻo nofo ʻi he tēpile ʻa e ʻEikí. Ko kinautolu ia ʻa e kau ʻeletā mo e kau sisitā, mo e kau hoa mali matuʻotuʻa ʻoku nau tali ha ui ke ngāue ko e kau faifekau ʻa e ʻEikí. ʻIo, ʻe kāinga ʻoku nau hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻo fakatatau mo e lahi ʻo ʻenau ʻiloʻi ʻa e ongo māfana mo fakaʻofoʻofa ko ia ʻoku ui ko e ʻofa faka-Kalaisí, pe ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí (vakai, Molonai 7:42–48).

Ko e Kau Māʻoniʻoni pe kāingalotu ʻo e Siasí, kuo nau ʻilo hotau Fakamoʻuí ʻi he ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí. ʻOua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu naʻe pau ke Ne mamahi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. “Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó; koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u mamata ai ki he faingataʻaʻia ha kakai ʻo kau ai ha tokolahi ʻo hotau kāingalotú. ʻOku mau lotua kinautolu, ʻo kole ke tokonia kinautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa vaivai ʻa ʻenau tuí kae lava ke nau laka atu ki muʻa ʻi he faʻa kātaki. ʻOku mau toe fakaongo atu ki he niʻihi ko ʻení e lea ʻa e palōfita ko Sēkopé mei he Tohi ʻa Molomoná:

“ʻOiauē, ʻe hoku kāinga ʻofeina, mou tali pea haʻu ki he ʻEikí, ko e Tokotaha Māʻoniʻoní. Manatu ko hono ngaahi halá ʻoku māʻoniʻoni. Vakai, ʻoku lausiʻi ʻa e hala ki he tangatá, ka ʻoku tuʻu hangatonu atu ia ki muʻa ʻiate ia, pea ko e tauhi ʻo e matapaá ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku ʻikai te ne nō ha taha kehe ke ne tauhi ia; he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha hala kehe ka ʻi he matapaá pē; he ʻoku ʻikai lava ke kākaaʻi ia, he ko e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa hono huafá.

“Pea ʻilonga ia ʻoku tukitukí, te ne fakaava kiate ia” (2 Nīfai 9:41–42).

ʻOku ʻikai mahuʻinga e tūkunga, ngaahi ʻahiʻahi, pe ngaahi faingataʻa ʻoku ʻākilotoa kitautolú; ʻe hoko ʻa e mahino ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí mo ʻene Fakaleleí ko e maʻuʻanga ivi mo e melino—ʻio, ʻe kāinga, ʻa e nonga ʻo e lotó ʻoku tupu mei he Laumālie ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kāingalotu faivelengá. ʻOkú Ne fafangaʻi kitautolu, ʻo pehē: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu. … ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

Kuo taʻu lahi ʻa ʻeku mamata ki he faivelenga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻa ia kuo nau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa mo e mamahí ʻi he loto toʻa mo e loto vēkeveke lahi ʻi he tui ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo nau kātaki pea hokohoko atu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻi ʻo e fakamāʻoniʻoní. ʻOku ʻikai haʻaku lea feʻunga ke fakahaaʻi ʻa ʻeku houngaʻia mo e tanganeʻia ʻi he Kau Māʻoniʻoni faivelenga kotoa pē ko ia kuó u maʻu ha faingamālie ke feohi mo iá!

Neongo ʻoku ʻikai loloto ʻa ʻetau mahino ki he ongoongoleleí ʻo hangē ko ʻetau fakamoʻoni ki hono moʻoní, ka ʻo kapau te tau falala ki he ʻEikí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí (vakai, ʻAlamā 36:3). ʻOku ʻikai ʻuhinga e talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí ki hono kāingalotú he ʻikai ke nau mamahi pe ʻahiʻahiʻi kinautolu, ka ʻe tokoniʻi kitautolu lolotonga e ngaahi taimi ko iá pea te tau ʻilo ko e ʻEikí naʻá Ne tokoniʻi kitautolú.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, kuo tāpuekina kitautolu ke tau kau ki he feohiʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní! Kuo faitāpuekina kitautolu ʻi hono ʻiloa ʻetau ngaahi fakamoʻoní fakataha mo e kau palōfita ʻo e kuohilí mo onopōní!

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa hotau ʻEikí, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí pea ʻokú Ne tataki ʻa Hono Siasí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakafou mai ʻi hotau palōfita ʻofeiná, Tōmasi S. Monisoni. ʻI he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.