2010–2019
Holi ʻo e Lotó
ʻEpeleli 2011


Holi ʻo e Lotó

Ke aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá, te tau holi mo ngāue ke maʻu e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fie maʻu ka tau hoko ko ha tokotaha taʻengatá.

Kuó u fili ke lea ʻi he mahuʻinga ʻo e holi ʻo e lotó. ʻOku ou ʻamanakí te tau takitaha fekumi ʻi hotau lotó ke fakapapauʻi e meʻa ʻoku tau holi moʻoni ki aí mo e founga ke tau fakahokohoko ʻaki e ngaahi holi mahuʻinga taha hotau lotó.

ʻOku puleʻi ʻe he meʻa ʻoku tau holi ki aí ʻa e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, pea fakafōtunga ʻe he meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá ʻa ʻetau ngaahi filí, pea fakapapauʻi ʻe he ngaahi filí ʻa e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi holi ʻoku tau ngāue ki aí ʻa ʻetau liliú, lavameʻá mo e tuʻunga ʻoku tau aʻusiá.

ʻUluakí, te u lea ki ha ngaahi holi angamaheni. Ko e kakai matelie kitautolu ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi tefitoʻi fie maʻu fakatuʻasino. ʻOku hanga ʻe he ngaahi holi ko ia ke feau e ngaahi fie maʻu ko ʻení ʻo puleʻi ʻetau ngaahi filí mo e meʻa ʻoku tau faí. ʻE fakaʻaliʻali ʻe ha sīpinga ʻe tolu ʻa ʻetau faʻa fakamuʻomuʻa e ngaahi holí ni ʻi he ngaahi holi kehe ʻoku tau pehē ʻoku mahuʻinga angé.

ʻUluakí, ko e meʻakaí. ʻOku ʻi ai haʻatau fie maʻu tefito ke maʻu e meʻakaí, ka ʻe lava pē ke fakamuʻomuʻa ai ha holi ʻoku toe mālohi angé ke fai ha ʻaukai.

Uá, ko e nofoʻangá. ʻI hoku taʻu 12 ne u matuʻuaki e holi ki ha nofoʻanga malú he naʻe lahi ange ʻeku holi ke mohe he vaó ʻo fakakakato e fie maʻu ʻa e Sikautí. Ko e taha au ʻo e fānau tangata ne tuku e fiemālie ʻo e tēnití ka mau ō ʻo faʻu ha fakamalumaluʻanga mo e mohenga ʻaki e ngaahi meʻa fakanatula pē naʻe maʻú.

Tolú, ko e mohé. Naʻa mo e fie maʻu tefito ko ʻení ʻe lavaʻi ʻaki ia ha holi ʻoku mahuʻinga angé. Ne u ako e sīpinga ko ʻení mei ha ʻōfisa taukei he taú ʻi he Kaʻate Fakafonua ʻa ʻIutaá ʻi heʻeku hoko ko ha sōtia kei talavoú.

ʻI he ngaahi māhina kimuʻa ʻo e Tau ʻa Kōleá, naʻe ui ʻa e Kaʻate Fakafonua ʻa Lisifila ʻIutaá ke nau foki ki he ngāue fakakautaú. Naʻe taki e kongakau ko ʻení ʻe ʻEikitau Lei Koka, pea naʻe kau ki ai ha kau tangata Māmonga ʻe toko 40. Hili ha toe ngaahi ako pea toe fakalahi ʻaki mai ha kau talifaki mei he feituʻu kehe, ne fakafolau atu kinautolu ki Kōlea ʻo nau fetaulaki ai mo e ngaahi fepaki fītaʻa taha ʻi he tau ko iá. Naʻe pau ke nau fakafepakiʻi ha ʻohofi mei ha fili ʻe toko laungeau ʻi ha feingatau ʻe taha, ʻa e faʻahinga ʻohofi ʻoku tāmoloki mo fakaʻauha ai e ngaahi meʻafana fonuá mo e nāunau tau kehé.

Ko e hā ʻene kaunga ki hono lavaʻi ʻo e holi ke mohé? ʻI ha pō ʻe taha ne hū mai ai e filí ʻi he konga kimuʻá ʻo aʻu ki mui ki he feituʻu ne ʻi ai e ʻū meʻafana fonuá, ka naʻe tau ʻe ʻEikitau Koka e ʻū uaea telefoní ki hono tēnití pea fekau ʻene kau leʻó ke nau tā fakahoua ange ki ai he pō kotoa ko iá. Naʻe ʻāʻā heni e kau leʻó, ka naʻe lahi ai foki hono fakahohaʻasi e mohe ʻa ʻEikitau Koká. Ne u ʻeke ange, “ʻOku lava fēfē ke ke fai ʻení?” Naʻe hā mei heʻene talí ʻa e mālohi ange ʻa ha holi ʻe taha ʻi ha holi ʻe taha.

“Ne u ʻilo ka maú ka foki ki ʻapi te u feʻiloaki he hala homau kiʻi koló mo e mātuʻa ʻa e fānau tangatá ni, pea naʻe ʻikai ke u fie fesiofaki mo kinautolu kapau naʻe ʻikai foki moʻui honau ngaahi fohá ki ʻapi ko e tupu mei ha faʻahinga meʻa ne ʻikai ke u fai heʻeku hoko, ko honau takí.”1

Ko ha sīpinga ia ʻo e mālohi ʻo ha holi ʻoku lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻa mo faí! Ko ha sīpinga mālohi maʻatautolu kotoa ʻoku tau fatongia ʻaki e lelei ʻa e niʻihi kehé, mātuʻá, kau taki mo e kau faiako ʻi he Siasí!

Ke fakaʻosi ʻaki e fakatātā ko iá, ne taki hengihengia ʻe he ʻEikitau Koká ʻene kau tangatá ʻo nau ʻohofi e filí hili ia e ʻikai ke mei mamohe he pō ko iá. Ne nau maʻu pōpula ha toko 800 tupu pea ko ʻenau toko ua pē naʻe kafó. Naʻe fakalāngilangiʻi ʻa Koka ʻi heʻene loto toʻá, pea maʻu ʻe heʻene kongakaú e Fakalāngilangi ʻa e Palesitení ʻi heʻenau toʻá. Pea hangē ko e kau talavou lototoʻa ʻa Hilamaní, (vakai ʻAlamā 57:25–26), naʻa nau foki kotoa ki ʻapi.2

ʻOku lahi e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he mahuʻinga ʻo e holi ʻo e lotó.

Hili ha lotu ʻa ʻĪnosi ʻi ha ngaahi houa lahi ki he ʻEikí, naʻe fakahā ange kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻe toki “kamata ke [ne] ongoʻi ha fakaʻamu” ke monūʻia ʻa hono kāingá (ʻĪnosi 1:9). Naʻá ne tohi: “Pea … ʻi he hili leva ʻeku lotu mo e feinga ʻi he faivelenga kakató, naʻe folofola mai kiate au ʻa e ʻEikí: Te u foaki kiate koe ʻo fakatatau mo hoʻo ngaahi holí koeʻuhi ko hoʻo tuí” (veesi 12). Fakatokangaʻi ange e meʻa mahuʻinga ʻe tolu ʻi muʻa ʻi he tāpuaki ne talaʻofa ʻakí: holi, ngāue, mo e tui.

ʻI he malanga ʻa ʻAlamā kau ki he tuí, naʻá ne akonaki ʻo pehē ʻe ʻikai lava ʻo fai “ha meʻa lahi ange ʻi [ha] holi pē ke tuí” ʻo kapau te tau “tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate [kitautolu]” (ʻAlamā 32:27).

ʻOku hoko mo ha akonaki maʻongoʻonga ʻe taha kau ki he holí, tautefito ki he meʻa ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau holi taupotu tahá, ʻi hono akoʻi ʻe he faifekau ko ʻĒloné ʻa e tuʻi Leimaná. ʻI he tokanga ʻa e tuʻí ki he akonaki ʻa ʻĒloné, naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā te u fai ke u fanauʻi ʻi he ʻOtuá” pea “maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata [ko ʻení]?” (ʻAlamā 42:15). Naʻe tali ange ʻe ʻĒlone, “Kapau ʻokú ke fie maʻu e meʻá ni, … kapau te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahala kotoa pē, ʻo punou hifo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo ui ki hono huafá ʻi he tui, ʻo tui te ke maʻu, te ke maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa ia ʻokú ke fie maʻú” (veesi 16).

Ne fai ʻeni ʻe he tuʻí, pea naʻá ne lotu leʻolahi ʻo pehē, “Te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhi ke u ʻiloʻi koe … pea fakamoʻui au ʻi he ʻaho fakaʻosí” (veesi 18). ʻI heʻene tukupā ko ia mo fakahā ʻa ʻene holi taupotú, naʻe tali ai ʻene lotú ʻi he mana.

Naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ha holi lahi ke kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakai kotoa pē, ka naʻe mahino kiate ia ʻoku ʻikai totonu ke ne holi ki he mālohi ko ia ʻe fie maʻu ki aí, he naʻá ne pehē, “ko ha ʻOtua angatonu … ʻokú ne foaki ki he tangatá ʻo fakatatau mo ʻenau holí, pe ko e holi ki he mate pe ki he moʻui” (ʻAlamā 29:4). Ko e meʻa tatau pē hono tala ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ʻi onopooni, te Ne “fakamāuʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, pea fakatatau ki he ngaahi holi ʻo honau lotó” (T&F 137:9).

ʻOku tau mateuteu moʻoni koā ke fakakau mai ʻa hono mafatukitukí ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻu moʻoni ʻe hotau Fakamaau Taʻengatá?

ʻOku fakamatala ha ngaahi potufolofola lahi ki he meʻa ʻoku tau holi ki aí ʻo fakahoa atu ki he meʻa ʻoku tau fekumi ki aí, “Ko ia ʻokú ne kumi vave kiate aú, te ne ʻiloʻi au, pea ʻe ʻikai liʻaki ia” (T&F 88:83). “Kumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoaki lelei tahá” (T&F 46:8). “He ko ia ʻoku kumi faivelengá te ne ʻiloʻi” (1 Nīfai 10:19). “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (T&F 88:63).

ʻOku ʻikai faingofua hono toe liliu e ngaahi holi ʻo hotau lotó ke fakamuʻomuʻa taha e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití. ʻOku ʻahiʻahiʻi kitautolu kotoa ke tau holi ki he koloa fakamāmaní, ongoongó, hikisiá mo e mafaí. Mahalo pē te tau holi ki he ngaahi meʻá ni, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fokotuʻu kinautolu ke hoko ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá.

ʻOku fihia ʻa kinautolu ʻoku lahi taha ʻenau holi ki he ngaahi koloa fakamāmaní, ʻi he tauhele ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku ʻikai ke nau tokanga ki he fakatokangá: “ʻOua naʻá ke kumi ki he ngaahi koloá, pe ko e ngaahi meʻa vaʻinga ʻo e māmani ko ʻení” (ʻAlamā 39:14); vakai foki,Sēkope 2:18).

ʻOku totonu ke muimui ʻa kinautolu ʻoku holi ki he ongoongó pe mālohí ki he sīpinga ʻa e ʻEikitau lototoʻa ko Molonaí, ʻa ia naʻe ʻikai ko ʻene ngāué “ki he mālohí” pe ki he “fakamālō ʻa e māmaní” (ʻAlamā 60:36).

ʻOku tau fakatupulaki fēfē ʻa e holí? ʻE hoko ki he niʻihi e faʻahinga meʻa ko ia naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻĒlone Lasitaní,3, ka ʻoku ʻomi ʻe he meʻa naʻe hoko kiate iá ha lēsoni mahuʻinga kau ki hono fakatupulaki e holí. Lolotonga ha lue lalo atu ʻa Lasitani ʻi ha teleʻa maka ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá, ne teka fakafokifā mai ha fuʻu maka pauni ʻe 800 (360 kg)ʻo ʻefihia ai hono nima toʻomataʻú. Naʻá ne feinga ʻi ha ʻaho ʻe nima ke homo hono nimá. ʻI he kamata pē ke loto foʻi mo pehē te ne maté, naʻá ne sio loto atu ki ha kiʻi tamasiʻi taʻu 3 naʻe lele mai ki ai peá ne puke mai ia ʻaki hono nima toʻohemá. Naʻe mahino kiate ia ko ʻene sio ʻeni ki hono foha ʻi he kahaʻú pea ko e fakahā ange ia ʻe kei moʻui pē, ko ia naʻá ne loto lahi peá ne fai e meʻa fakamamahi ke fakahaofi ʻene moʻuí ʻoku teʻeki ai ʻosi hono iví. Naʻá ne fesiʻi e ongo foʻi hui ʻi hono nima toʻomataʻú naʻe ʻefihiá pea fakaʻaongaʻi ʻene helé ke tuʻusi ʻaki e nima ko iá. Naʻá ne tānaki leva hono iví ke lue he maile ʻe 5 ʻo kumi tokoni.4 Ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo ha mālohi ʻo e holi lahi ʻoku maʻu ʻe ha taha! ʻI heʻetau maʻu ha vīsione ʻo e meʻa te tau lava ʻo aʻusiá, ʻe lahi fau leva ʻa ʻetau holi mo e mālohi ke ngāué.

He ʻikai ʻaupito fehangahangai hotau tokolahi ʻotautolu mo ha faingataʻa lahi pehē, ka ʻoku tau fehangahangai kotoa mo ha ngaahi tauhele ʻe lava ke ne taʻofi ʻetau fakalakalaka ʻo aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá. Kapau ʻoku lahi feʻunga ʻetau holi māʻoniʻoní, te nau fakalotolahiʻi kitautolu ke tau tuʻusi mo fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi maʻunimā, ngaahi faiangahala pea mo e ngaahi meʻa taʻemahuʻinga ʻoku tau fakamuʻomuʻa ke nau taʻofi ʻetau fakalakalaka taʻengatá.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai fakangalingali, hoko noaʻia, pe fakataimi pē ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoní. Kuo pau ke ongoʻi ia ʻi he lotó, taʻe toe veiveiua pea pau. ʻI heʻene ueʻi kitautolú, te tau fekumi ai ki he tuʻunga ne fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo tau “ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi [ʻo ʻetau moʻuí] pea mole ʻa e holi kotoa pē ke fai angahala.” Ko ha fili fakatāutaha pē ia ke tau fai.5 Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé:

“ʻI he taimi ʻoku fakamatalaʻi ai ʻo pehē ‘ʻoku mole [mei he kakaí] ʻa e holi ke fai angahalá,’ ko kinautolu pē ia naʻa nau fili ke tuku atu e ngaahi holi ʻoku halá ʻaki ʻenau loto fiemālie ke ʻtuku ange kotoa [ʻenau] ngaahi angahalá’ kae lava ke nau ʻiloʻi e ʻOtuá.

“Ko ia, ko e meʻa ʻoku tau holi tuʻu ki aí, ʻe ʻalu pē taimí, pea ko e meʻa pē ia te tau aʻu ki aí mo tau maʻu ʻi ʻitānití.”6

Neongo ʻene mahuʻinga ke mole ʻa e holi ke fai angahalá, ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá. Ke aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá, te tau holi mo ngāue ke maʻu e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fie maʻu ka tau hoko ko ha tokotaha taʻengatá. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he kakai taʻengatá ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fai hala mai kiate kinautolú. ʻOku nau fakamuʻomuʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé. Pea nau ʻofa ʻi he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Ka ngali faingataʻa ʻeni—pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai faingofua ki ha taha ʻiate kitautolu—pea ʻoku totonu leva ke tau kamata ʻaki hano maʻu ʻo ha holi ki he ngaahi ʻulungāanga ko iá, pea ui ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokoni mai ki he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku totonu ke tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia ʻokú ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48).

Te u fakaʻosi ʻaki ha fakatātā ʻo ha holi ʻoku totonu ke mahuʻinga taha ki he kakai tangata mo fefine kotoa pē—ʻa kinautolu ʻoku lolotonga malí mo kinautolu ʻoku teʻeki ke malí. ʻOku totonu ke holi mo ngāue fakamātoato ʻa e taha kotoa ke fakahoko e mali taʻengatá. Ko kinautolu kuo ʻosi mali he temipalé ʻoku totonu ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ke tolonga ia. ʻOku totonu ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku teʻeki malí ʻa e holi ke mali ʻi he temipalé pea fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ke fakahoko iá. ʻOku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e toʻu tupú mo e kau tāutaha kei talavoú mei he fakakaukau ko ia ʻoku tonu fakapolitikale kae hala ʻi he taʻengatá, ʻa ia ʻokú ne fakamaʻamaʻaʻi e mahuʻinga ʻo e malí mo e maʻu ʻo ha fānaú.7

Houʻeiki tangata teʻeki malí, mou kātaki ʻo fakakaukauʻi e tukupā ko ʻeni ʻi ha tohi naʻe fai ʻe ha fefine teʻeki mali. Naʻá ne tautapa koeʻuhí ko e “ngaahi ʻofefine angatonu ʻo e ʻOtuá ʻoku fekumi fakamātoato ki hanau ngaahi hoa ʻoku tāú, kae hangē ʻoku fakakuihi mo puputuʻu e houʻeiki tangatá ia pe ko honau fatongia koā ke fekumi ki he ngaahi ʻofefine fili fakaʻofoʻofa ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo ʻeva kiate kinautolu pea loto ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.” Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻo pehē, “ʻOku tokolahi ha kau tangata Siasi teʻeki mali ʻi heni ʻoku nau saiʻia pē ke ō ʻo ʻeva mo fiefia, teiti mo talanoa, kae hala ʻatā pē ha momoʻi holi ʻe taha ke fai ha faʻahinga tukupā ki ha fefine.”8

ʻOku ou ʻilo pau ʻoku ʻi ai ha kau talavou ʻoku nau fekumi fakamātoato, ʻoku nau fie maʻu ke u tānaki atu ʻoku ʻi ai ha kau finemui ʻoku māʻolunga ange ʻenau holi ke maʻu ha ngāué pe ngaahi meʻa fakamāmani kehé ʻi heʻenau holi ke moʻui taau ke mali mo maʻu ha fānaú. ʻOku fakatou fie maʻu ʻe he houʻeiki tangatá mo fafiné ha holi māʻoniʻoni te ne tataki kinautolu ki he moʻui taʻengatá.

Tau manatuʻi muʻa ʻoku talamai ʻe he meʻa ʻoku tau holi ki aí e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, pea fakafōtunga ʻetau filí ʻe he meʻa ʻoku fakamuʻomuʻá, pea fakapapauʻi ʻe he ngaahi filí e meʻa ʻoku tau faí. ʻIkai ko ia pē, ka ko ʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi hotau lotó ʻokú ne fakatupu e tuʻunga te tau aʻu ki aí, ʻo tatau ai pē pe ko ha kaungāmeʻa moʻoni, faiako talēnitiʻia, pe ha taha ʻoku feʻunga ke maʻu e moʻui taʻengatá.

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia oku hoko ʻa e meʻa kotoa pē tupu mei Heʻene ʻofá, ʻEne ngaahi akonakí, pea mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku ou lotua ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa ke lahi ange ʻetau holi ke hangē ko Iá ke ʻi ai ha ʻaho ʻe lava ke tau toe foki ai ki Hono ʻaó ke maʻu kakato ʻEne fiefiá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Ray Cox, fakaʻekeʻeke ʻe ha tokotaha faʻu tohi, Aug. 1, 1985, Mount Pleasant, Utah, fakapapauʻi e meʻa naʻá ne fakahā mai kiate au ʻi Provo, Utah, circa 1953.

  2. Vakai, Richard C. Roberts, Legacy: The History of the Utah National Guard (2003), 307–14; “Self-Propelled Task Force,” National Guardsman, May 1971, takafi ʻi muí; Miracle at Kapyong: The Story of the 213th (faiva ne faʻu ʻe he Southern Utah University, 2002).

  3. Vakai, Aron Ralston, Between a Rock and a Hard Place (2004).

  4. Ralston,Between a Rock and a Hard Place,248.

  5. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 32.

  6. Neal A. Maxwell, “According to the Desire of [Our] Hearts,” Ensign,Nov. 1996, 21, 22.

  7. Vakai, Julie B. Beck, “Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí,” Liahona, Māʻasi 2011, 32–37.

  8. Tohi, 14 Sepitema 2006.