2010–2019
Ko e Fokotuʻu ʻo ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisí
ʻEpeleli 2011


Ko e Fokotuʻu ʻo ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisí

ʻOku mahino kiate kitautolu pea tau tui ki he natula taʻengata ʻo e fāmilí. ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he mahino mo e tui ko ʻení ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hotau mālohí ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí.

Ne u ʻiloʻi he kamataʻanga ʻo ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi ʻUlukuai mo Palakuaí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe saiʻia taha ai ʻa kinautolu naʻe fie ʻilo lahi ange ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ʻetau tokāteline fekauʻaki mo e fāmilí. Ko hono moʻoní, naʻe manako e kau fiefanongo ne nau fekumi ki he moʻoní, talu pē mei hono toe fakafoki mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he tokāteline ko ia ʻoku pehē ʻe lava ke fakataha ʻa e fāmilí ʻo taʻengatá.

Ko ha konga mahuʻinga e tefitoʻi moʻoni ʻo e fāmili taʻengatá ʻi he palani lahi ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú. ʻOku makatuʻunga ʻa e palani ko iá ʻi he mahino ʻoku ʻi ai hotau fāmili fakalangi mo hotau fāmili fakaemāmani. ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e Tamai Hēvaní ʻa e tamai ʻa hotau ngaahi laumālié.

“Ke nau kumi ki he ʻEikí … [pea] nau maʻu ia, …

“He ʻoku tau moʻui mo ngaueue, mo nofo pē … He ko hono hako foki ʻa kitautolu.”1

Ko ʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvani ʻofá ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻa mo ʻetau fānaú ʻoku nau talaki hono moʻoní ʻi heʻenau hivaʻi e hiva palaimeli ko e “Fanau Au ʻa e ʻOtuá.” ʻOku mou manatuʻi hono fakaleá?

Fānau au ʻa e ʻOtuá,

Kuó Ne fekau mai,

Ke u haʻu ki he māmaní

Mo e ongo mātuʻa:

Taki au, ʻeva mo au

Ke u ʻilo ʻa e halá.

Akoʻi au ke u fai lelei

Ke nofo mo ia ha ʻaho.2

ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau fāmili fakalangí ʻoku tokoni ia ke mahino kiate kitautolu ʻa e natula taʻengata ʻo hotau ngaahi fāmili fakaemāmaní. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo hēvaní: “Pea ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá.”3

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke mahino e natula taʻengata ʻo e fāmilí ke mahino ai e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú. He ʻoku loto ʻa e filí ke ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí ke fakaʻauha e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI heʻene feinga ke ikunaʻi e palani ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne ʻohofi ai e fāmilí ʻo hangē ko ia kuo teʻeki ke ne fai kimuʻá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi mahafu mālohi ange ʻokú ne fakaʻaongaʻi ki aí ko e siokitá, mānumanú, mo e ponokalafí.

ʻOku ʻikai taumuʻa ʻa Sētane ia ke tau fiefia ʻo taʻengata. ʻOkú ne ʻiloʻi ko ha founga ke mamahi ai ʻa e tangatá mo e fefiné ʻo hangē pē ko iá ko hono maumauʻi ʻenau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ʻa ia ʻe malava ke taʻengatá. Koeʻuhí ko e mahino kia Sētane ko e fiefia moʻoni ʻi he moʻuí ni pea ʻi he nofo taʻengatá ʻoku maʻu ia ʻi he fāmilí, ʻokú ne fai ai ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke fakaʻauha ia.

ʻOku ui ʻe he palōfita ko ʻAlamā ʻo e kuonga muʻá ʻa e palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú “ko e palani lahi ʻo e fiefiá.”4 Kuo fai mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻoku tau poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ʻa e faleʻi fakalaumālie ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau fiefiá mo e moʻui fakafāmilí: “Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku mahuʻinga ʻa e mali ʻa e tangatá mo e fefiné ki Heʻene palani taʻengatá. ʻOku maʻu ai ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e malí ʻi he faitōnunga kakato. Ko e fiefia ko ia ʻi hemoʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”5

Kuo pau pē ke maʻu e fiefia ko ʻeni naʻe lea ki ai ʻa ʻAlamā mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuí ni maí, ʻi ʻapi mo e fāmilí. ʻE maʻu ia ʻo lahi ʻaupito ʻo kapau te tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hotau mālohí ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi.

Ne u ako mo Sisitā Meini ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi heʻema kamata fokotuʻu ko ia ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi ʻi he kamataʻanga pē ʻema nofo malí. Ne ma kamata ʻaki ʻema muimui ki he faleʻi ʻa e kau taki hotau Siasí. Naʻá ma tānaki fakataha mai ʻema fānaú ʻo fakahoko fakauike ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea pehē ki he lotu mo e ako folofola fakaʻahó. Naʻe ʻikai faingofua maʻu pē ʻeni, pe faingamālie lelei, pe lava lelei, ka naʻe ʻalu pē taimí mo e hoko e fanga kiʻi fakataha ko ʻení ko ha tukufakaholo fakafāmili ne mau mataʻikoloa ʻaki.

Ne ma ʻiloʻi he ʻikai manatuʻi ʻe heʻema fānaú he konga ki mui ʻo e uiké ʻa e meʻa kotoa kau ki he lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ka te nau manatuʻi naʻa mau fakahoko ia. Ne ma ʻiloʻi mahalo he ʻikai ke nau manatuʻi ʻi ʻapiako he konga ki mui ʻo e ʻahó, e ngaahi foʻi lea pau ʻi he folofolá pe ʻi heʻemau lotú, ka te nau manatuʻi naʻa mau lau folofola pea naʻa mau lotu. ʻE kāinga, ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi mo ha maluʻi maʻatautolu mo hotau toʻu tupú ʻi heʻetau fokotuʻu ha ngaahi tukufakaholo fakasilesitiale ʻi hotau ʻapí.

ʻOku tokoni ʻetau ako, akoʻi, mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau ngaahi ʻapí ke tau faʻufaʻu ha feituʻu ʻe lava ke ʻafio ai e Laumālié. ʻI heʻetau fokotuʻu e ngaahi tukufakaholo fakasilesitiale ko ʻení ʻi hotau ngaahi ʻapí, te tau lava ai ke ikunaʻi e ngaahi tukufakaholo hala ʻa e māmaní pea tau ako ke fakamuʻomuʻa e ngaahi fie maʻu mo e ngaahi meʻa ʻoku tokanga ki ai e niʻihi kehé.

Ko e fatongia ia ʻo e ongomātuʻá mo e fānaú ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi. ʻOku fatongia ʻaki ʻe he mātuʻá hono akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni. ʻE ʻekea mei he mātuʻá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻa e founga naʻa nau fakahoko ʻaki honau ngaahi fatongia toputapú. ʻOku akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he lea pea fakafou ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he foʻi maau ko ʻeni ko e “The Echo” (Ko e ʻEkó) naʻe faʻu ʻe C. C. Milá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e mātuá mo ʻenau kaunga ki hono tākiekina ʻenau fānaú ki he leleí:

’Naʻe ʻikai ko ha lami ka ko ha sipi

ʻI he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he hē ʻa e sipí,

Ko ha sipi hē kuó ne lahí

Mei he toko hivangofulu mā hiva ne ʻi aí.

Ko e hā ka tau kumi ai ʻa e sipí

Pea lotu fakamātoato mo ʻamanakí?

He ʻoku fakatuʻutāmaki ka fehālaaki ʻa e sipí:

He te nau taki ʻo hē mo e fanga lamí.

ʻE muimui e fanga lamí he fanga sipí,

Ki ha feituʻu pē te nau ʻalu ki aí.

Ka fehālaaki e sipí,

ʻIkai fuoloa kuo fehālaaki mo e fanga lamí.

Ko ia e kole fakamātoato ki he fanga sipí

ʻOfa mai ā ʻi he fanga lami ʻo e ʻaho ní,

He ka hē atu e fanga sipí

Ko e mole lahi ʻe hoko aí

Fakaʻofá ē ka ko e fanga lamí.6

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e nunuʻa ʻe hoko ki he mātuʻa ʻoku nau taki ʻenau fānaú ke nau hē mei he halá: “Pea ko e tahá, kapau ʻoku maʻu ha fānau ʻe ha ongomātuʻa ʻi Saione … ʻa ia ʻoku ʻikai te nau akoʻi ʻa kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, … ʻe ʻi he ʻulu ʻo e mātuʻá ʻa e angahalá.”7

ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa hono mahuʻinga ki he mātuʻá ke akoʻi e ngaahi tukufakaholo fakasilesitialé ki heʻenau fānaú ʻi he leá mo e faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku ʻi ai foki mo e fatongia mahuʻinga ʻo e fānaú ʻi hono fokotuʻu ʻo ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí. Te u vahevahe atu ha talanoa nounou ne toki fai kimuí ni mai ʻe Uili, ko hoku mokopuna tangata taʻu valú, ʻo fakatātaaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

“ʻOku ou manako he heka hōsí mo e lafo maea mo ʻeku tamaí. ʻOku fī fakataha ha ngaahi tuʻoni afo kehekehe ʻi ha maea ke mālohi. Kapau ko e tuʻoni afo pē ʻe taha ʻi he maeá, he ʻikai lava e ngāue ʻoku fakaʻaongaʻi ia ki aí. Ka koeʻuhi ko e lahi ʻa e ngaahi tuʻoni afo ʻoku nau ngāue fakatahá, ʻoku lava ke tau fakaʻaongaʻi ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea toe mālohi foki.

“ʻOku lava ke hangē e ngaahi fāmilí ko ha maeá. Kapau ko e toko taha pē ʻoku ngāue mālohi mo fai e meʻa ʻoku totonú, he ʻikai ke mālohi e fāmilí ʻo hangē ko ha ngāue fakataha ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau fetokoniʻaki.

“ʻOku ou ʻilo ʻoku ou tokoni ki hoku fāmilí ʻi heʻeku fai ʻa e meʻa totonú. ʻI heʻeku angalelei ki hoku tuofefine ko ʻIsapelá, ʻokú ma fiefia pea ʻoku fiefia ai ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí. Ka fie fai ʻe heʻeku faʻeé ha faʻahinga meʻa, te u lava ʻo tokoni ki ai ʻaki haʻaku vaʻinga mo hoku kiʻi tokoua ko Sioó. ʻOku lava foki ke u tokoni ki hoku fāmilí ʻaki ʻeku tauhi ke maʻa hoku lokí mo tokoni fiefia ʻi ha faʻahinga meʻa pē te u lava. Ko au foki ʻoku lahi taha he fānau ʻi hoku fāmilí, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku mahuʻinga ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Te u lava ʻo feinga ʻaki hoku lelei tahá ke fili ki he meʻa totonú pea muimui ʻi he ngaahi fekaú.

“ʻOku ou ʻilo ʻe lava e fānaú ʻo tokoni ke mālohi honau fāmilí ʻo hangē ha maea ʻoku mālohí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he tokotaha kotoa pē honau lelei tahá mo ngāue fakatahá, ʻe lava ke fiefia mo mālohi e fāmilí.”

ʻI he taimi ʻoku tokangaʻi ai ʻe he mātuʻá honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he lea mo fakafou ʻi he faʻifaʻitakiʻangá, pea ʻofa ʻa e fānaú mo poupou ki heʻenau mātuʻá ʻaki ʻenau ako pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ange ʻe heʻenau mātuʻá, ʻe maʻu leva ai e ola ko hano fokotuʻu ʻo ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi.

ʻE kāinga, ʻi heʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mahino kiate kitautolu pea tau tui ki he natula taʻengata ʻo e fāmilí. ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he mahino mo e tui ko ʻení ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hotau mālohí ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni atu, ʻi heʻetau feinga ko ia ke fai ʻení, ʻe toe kakato ange ai ʻetau moʻui ʻaki ʻa e ʻofa mo e ngāue tokoni naʻe fakafōtunga mai ʻi he moʻui mo e fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻe tupu mei ai ʻa e lava ke tau ongoʻi ʻoku hangē pē hotau ngaahi ʻapí ko ha hēvani ʻi he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Ngāue 17:27–28.

  2. “Fānau Au ʻa e ʻOtua,” Himi, fika 193.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:2; vakai foki, Robert D. Hales, “The Eternal Family,” Ensign, Nov. 1996, 64.

  4. ʻAlamā 42:8.

  5. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

  6. C. C. Miller, “The Echo,” in Best-Loved Poems of the LDS People, ed. Jack M. Lyon and others (1996), 312–13.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.