2010–2019
Ko Hono Maʻu e Fiefiá he Tokoni ʻOfá
ʻEpeleli 2011


Ko Hono Maʻu e Fiefiá he Tokoni ʻOfá

Fakatauange te tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo e houngaʻia ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he tokoni manavaʻofa mo faingofuá.

Kāinga, ʻoku ou ʻamanaki pē ʻe fakaʻaongaʻi ʻe kimoutolu ʻoku ʻaʻahi mai ki Sōleki ní e faingamālie ke fiefia he ngaahi lanu mo e ʻalaha ʻo e matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahitaʻu matalá ʻi he Temipale Sikueá.

ʻOku fakafoʻou ʻe he faʻahitaʻu matalá ʻa e māmá mo e moʻuí—ʻo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻi he ngaahi faʻahitaʻú, ʻa e moʻui, feilaulau mo e Toetuʻu ʻa hotau ʻEiki mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, he “ʻoku fakamoʻoniʻi [Ia] ʻe he ngaahi meʻa kotoa pē” (Mōsese 6:63).

ʻOku fehangahangai ‘a e ʻātakai fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e faʻahitaʻu matalá ʻa ia ʻokú ne fakataipe e ʻamanaki leleí, mo ha māmani ʻoku taʻepau, faingataʻa, mo puputuʻu. ʻE lava ke fakaongosia lahi kiate kitautolu e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻui fakaʻahó—ʻa e akó, ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻohake ʻo e fānaú, puleʻi e Siasí mo e ngaahi fatongiá, ngaahi ʻekitivitī fakaemāmaní, pea mo e mamahi ʻi ha puke pe faingataʻa—naʻe taʻeʻamanekiná. Te tau lava fēfē ʻo fakaʻataʻatā kitautolu mei he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi meʻa taʻepaú ke maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e fiefiá?

ʻOku tau faʻa hangē ko e talavou fefakatauʻaki mei Positoni ne pehē ʻe he talanoá naʻá ne kau ʻi he kau kumi koula ʻi Kalefōniá ʻi he 1849. Naʻá ne fakatau atu kotoa ʻene meʻa naʻe maʻú kae ʻalu ʻo kumi hono monuú ʻi he ngaahi vaitafe ʻo Kalefōniá, he naʻe talaange ki ai ʻoku fonu he ngaahi konga koula lalahí ʻo ʻikai faʻa lava hano fetuku.

Ne ʻosi atu e ʻaho mo e ʻaho mo e ohu ʻe he talavoú ʻene tiní he vaitafé kae hala pē. Ko e meʻa pē naʻe maʻú ko ha fokotuʻunga maka. Naʻe loto foʻi pea ʻosi ʻene paʻangá, pea teu ke tuku ā ʻi he ʻaho ʻe taha ka naʻe pehē ange ki ai ʻe ha motuʻa taukei he kumi koulá, “Tamasiʻi, fuʻu fokotuʻunga maka lahi moʻoni ʻaʻaú.”

Ne taliange ʻe he talavoú, “ʻOku ʻikai ha koula ia ʻi heni. Te u foki au ki ʻapi.”

Ne lue atu e motuʻá ki he fokotuʻunga maká ʻo ne pehē ange, “ʻOku ʻi ai e koula heni. Ko e meʻá pē ke ke ʻiloʻi e feituʻu ke maʻu aí.” Naʻá ne toʻo hake ha ongo foʻi maka ʻo fakafepakiʻi kinaua. Naʻe mafahi ha taha ʻo e ongo foʻi maká kae fetapaki mei ai ha ngaahi momoʻi koula ʻi he huelo ʻo e laʻaá.

Ne fakatokangaʻi ʻe he talavoú e fonu ʻa e kiʻi tangai leta ʻi he kongaloto ʻo e motuʻá, peá ne pehē ange, “Ko ʻeku kumí ha ngaahi konga koula tatau mo ia ʻi hoʻo tangaí, kae ʻikai ko e fanga kiʻi momó.”

Ne fakaava hake ʻe he motuʻá ʻene tangaí pea sio e talavoú ki loto mo ʻamanaki ʻoku faʻo ai ha ngaahi konga koula lalahi. Naʻá ne ʻohovale he sio naʻe fonu e tangaí ia he fanga kiʻi momoʻi koula ʻe lauiafe.

Ne pehē ange ʻe he motuʻá, “ʻE hoku foha, hangē kiate au ʻokú ke fuʻu femoʻuekina hono kumi e ngaahi konga koula lalahí ʻo ʻikai ai ke ke fakafonu hoʻo tangaí ʻaki e fanga kiʻi momoʻi koula mahuʻingá ni. Kuó u tuʻumālie lahi ʻi heʻeku kātaki fuoloa ʻi hono tānaki e fanga kiʻi momoʻi koula ko ʻení.”

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe he talanoá ni e moʻoni fakalaumālie ko ia ne akoʻi ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní:

“ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi. …

“… Pea ʻoku fakafou [ʻe he ʻEikí] ʻi he ngaahi meʻa īkí … ʻa e fakamoʻui ʻo e kakai tokolahi” (ʻAlamā 37:6–7).

ʻE kāinga, ʻoku faingofua pē ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, neongo pe ko e hā hono lahi ʻetau feinga ke ʻai ia ke faingataʻá. ʻOku totonu ke tau feinga ke faingofua pehē pē mo ʻetau moʻuí, ʻo ʻataʻatā mei he ngaahi ivi tākiekina kehé kae tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Ko e hā e ngaahi meʻa mahuʻinga mo faingofua ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne ʻomi e mahino mo ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí? Ko e hā e ngaahi momoʻi koula ʻo e ongoongoleleí ʻoku tau tātānaki ʻi he faʻa kātaki lolotonga ʻetau moʻuí ʻo fakapaleʻi ʻaki ai kitautolu e koloa mahuʻinga tahá–ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko e moʻui taʻengatá?

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai e tefitoʻi moʻoni faingofua mo loloto ʻe taha—mo fakaʻeiʻeiki foki—ʻokú ne fālute kakato ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau te tau tali ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻaki hotau lotó kotoa pea fakatefito ʻetau moʻuí he taumuʻa ko ʻení, te ne fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ke tau toe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi Heʻene tali ki ha fehuʻi ʻa e tangata Fālesí, “ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?”

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:36–40).

Ko ʻetau toki ʻofa pē ki he ʻOtuá mo Kalaisi ʻaki hotau laumālié, moʻuí, mo e lotó kotoá, ko ʻetau toki lava ia ʻo vahevahe ʻa e ʻofa ko ʻení mo hotau kaungāʻapí ʻi he angaʻofa mo e tokoní—ʻa e founga ʻe ʻofa mo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí kapau naʻe ʻi heni he ʻahó ni.

ʻI hono nofoʻia kitautolu ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—pe ʻofa faka-Kalaisí—ʻoku tau fakakaukau, ongoʻi mo ngāue ai ʻo hangē pē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsuú. Ko ʻetau taumuʻá mo ʻetau fakaʻamú ke hangē pē ko e fakaʻamu mo e taumuʻa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne vahevahe mo ʻEne kau ʻaposetoló ʻa e fakaʻamu ko ʻení ʻi he ʻaho kimuʻa Hono Tutukí. Naʻá Ne folofola:

“ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, Koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú. …

“ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:34–35).

Ko e ʻofa naʻe fakamatala ki ai e Fakamoʻuí ko ha ʻofa ʻoku ngāueʻi. ʻOku ʻikai fakahā ʻaki ia ha ngaahi fuʻu ngāue lalahi mo toʻa, ka ʻi he fanga kiʻi ngāue faingofua ʻoku fakahoko ʻi he angaʻofa mo e tokoni.

ʻOku lahi e ngaahi founga mo e ngaahi tūkunga ʻe lava ke tau tokoniʻi mo ʻofa ai ki he niʻihi kehé. Te u fokotuʻu atu ha niʻihi.

ʻUluakí, ʻoku kamata ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi ʻapi. Ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻoku totonu ke ne puleʻi ʻa e ʻapi kotoa pē ko hono moʻui ʻaki ʻo e Lao Koulá—ʻa e naʻinaʻi ko ia ʻa e ʻEikí “ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú, ke mou fai ia kiate kinautolu” (Mātiu 7:12). Kiʻi fakakaukau angé pe te ke ongoʻi fēfē kapau ko koe ʻoku fai atu ki ai ha lea pe anga taʻeʻofa mo taʻefakaʻatuʻi. Tau akoʻi hotau fāmilí ke nau feʻofaʻaki.

Ko e Siasí ʻa e feituʻu ʻe taha ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke tokoní. ʻOku totonu ke hoko hotau ngaahi uōtí mo e koló ko ha feituʻu ʻoku tataki maʻu pē ai ʻe he Lao Koulá ʻetau ngaahi leá mo ʻetau ngaahi fengāueʻakí. ʻI heʻetau feangaʻofaʻakí, fai ha poupou mo fakalotolahí, mo feongoʻiʻaki ʻetau ngaahi fie maʻú, ʻe lava ke tau tokoni ke fakatupu ha ʻofa mo e uouangataha ʻi he kāingalotu ʻo e uōtí. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai e ʻofa faka-Kalaisí, ʻoku ʻikai leva ke toe ʻi ai ha potu ia ai moʻó e ngutu laú pe lea taʻeʻofá.

ʻE lava ke fakataha e kāingalotu ʻo e uōtí, ʻa e kakai lalahí mo e toʻu tupú, ʻo fakahoko ha ngāue tokoni mahuʻinga ke faitāpuekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻI he uike ua kuo hilí, naʻe lipooti ʻe ʻEletā Mākosi B. Nesi ʻo e Kau Fitungofulú, ko e palesiteni ʻo e ʻĒlia Tokelau-hihifo ʻo ʻAmelika Tongá, ʻi hono vahe atu ʻa “kinautolu ʻoku mālohi fakalaumālié ke nau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku vaivaí” ʻoku nau fakahaofi ai ha laungeau ʻo e kakai lalahí mo e toʻu tupu māmālohí. ʻOku nau foki “tahataha” mai ʻi he ʻofá mo e ngāue tokoní. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ngāue angaʻofa ko ʻení ʻo fakatupu ha haʻi ʻoku mālohi mo tuʻuloá ʻi he taha kotoa naʻe kaú—ʻo tatau pē kiate kinautolu naʻa nau fai e tokoní mo kinautolu naʻe tokoniʻí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ngāue tokoni peheé ha ngaahi manatu fiefia.

ʻI heʻeku manatu ki he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku ngāue fakatakimuʻa he Siasí, ko ʻeku ngaahi manatu fakaʻofoʻofa tahá ʻa e taimi ko ia ne u ngāue fakataha ai mo e kāingalotu ʻo e uōtí ke tokoniʻi ha tahá.

Hangē ko ʻení, ʻoku ou manatu ki heʻemau ngāue fakataha mo e kāingalotu ʻo hoku uōtí ʻi heʻeku hoko ko e pīsopé, ʻo mau fakamaʻa e fuʻu luo tānakiʻanga meʻakai ʻi he faama uelofea fakasiteikí. Naʻe ʻikai ko ha ngāue fakafiefia ia! Naʻe kau ai ha tokotaha māmālohi kuo taʻu lahi ʻene taʻe ʻalu ki he lotú, ka naʻe fakaafeʻi ke kau mo kimautolu. Tupu mei he ʻofa mo e feohi naʻá ne ongoʻi ʻi heʻemau talanoa he fuʻu luo namu-haʻahaʻá, naʻá ne foki mai ai ki he lotú pea naʻe silaʻi ia kimui ki hono uaifí mo e fānaú ‘i he temipalé. Kuo faitāpuekina ʻene fānaú, makapuná, mo e makapuna uá he taimí ni ko e tupu mei heʻemau feohi ʻi he ngāue tokoní. Kuo ngāue fakafaifekau honau tokolahi, mali he temipalé, mo ʻohake ha ngaahi fāmili taʻengata—ko ha ngāue maʻongoʻonga naʻe fakahoko ʻaki ha kiʻi ngāue faingofua—ko ha kihiʻi momoʻi koula.

Ko e feituʻu ʻe taha ʻe lava ke tau ngāue tokoni aí ko hotau tukui koló. ʻE lava ke tau fakahā ʻetau ʻofá mo e tokoní ʻaki ʻetau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní. Kuo tui ʻe hamou tokolahi ha ngaahi falani Nima Fietokoni pea ngāue taʻemālōlō ke fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo fakaleleiʻi homou tukui koló. Naʻe toki fakahoko ha ngāue tokoni ʻe he kau tāutaha kei talavou ʻo e Siteiki Senitai Siapaní ki hono kumi ʻo e kāingalotú hili ʻa e mofuike mo e peaukula fakalilifú. ʻOku taʻefaʻalaua e ngaahi founga ke tau tokoni aí.

ʻOku tau lava ke fakakaungāmeʻa mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻí ʻi heʻetau angaʻofá mo e fie tokoní. ʻOku tau maʻu ha mahino lelei ange ki heʻetau mateakiʻi ʻo e ongoongoleleí mei he ngaahi feohi fakakaumeʻa ko ʻení pea mo ha holi ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí.

Naʻe fakamatala hoku kaungāmeʻa lelei ko ʻEletā Siosefa B. Uefiliní ki he mālohi ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻene pehē: “Ko e leaʻofá ko e uho ia ʻo e moʻui maʻongoʻongá. … [Ko e] kī ia ʻokú ne fakaava ʻa e matapaá mo ohi mai hoto ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne fakamolū ʻa e lotó mo faʻu ha ngaahi fetuʻutaki ʻe lava ke laui kuongá” (“Ko e ʻUlungāanga Fakalangi ko e Angaʻofá,” Liahona, Mē 2005, 26).

Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tokoni ai ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ko e ngāue fakafaifekaú—ʻo ʻikai ʻi he ngāue fakafaifekau taimi kakató pē ka ʻi heʻetau hoko ko he ngaahi kaungāmeʻa mo e kaungāʻapí. He ʻikai tupulaki e Siasí ia he kahaʻú ʻi he tukituki pē he matapā ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke tau mahení. ʻE hoko ia ʻi he taimi ʻoku fonu ai e kāingalotú mo ʻetau kau faifekaú ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí, pea nau ʻiloʻi e ngaahi fie maʻú mo tokoniʻi e faingataʻaʻiá ʻi he laumālie ʻo e ngāue ʻofá.

ʻI heʻetau fai ʻení kāinga, ʻe hanga ʻe kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní ʻo ongoʻi ʻa hotau loto moʻoní mo ʻetau ʻofá. ʻE fie ʻilo lahi anga ha tokolahi kiate kitautolu. Ko e toki taimi pē ia ʻe mafola ai ʻa e Siasí ʻo fakafonu e māmaní. He ʻikai lava ʻeni ʻe he kau faifekaú ʻataʻatā pē, ka ʻoku fie maʻu ki ai e tokanga mo e tokoni ʻa e mēmipa kotoa pē.

ʻOku fie maʻu ke tau ongoʻingofua e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tokoni kotoa pē ʻoku tau fai. ʻE lava leva ʻe he kihiʻi leʻo siʻí ʻo talamai ke tau ʻilo ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní pea mo e tokoni ke tau fai kiate kinautolú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá. … ʻOku tau faʻa tokoni ʻo fai ha fakalotolahi pe foaki … pe tokoni ʻi he ngaahi ngāue fakaemāmaní, ka ʻoku nāunauʻia e ngaahi ola ʻe lava ke maʻu … mei he fanga kiʻi ngāue īkí!” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 101).

Kuo naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

“ʻOku lahi fau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, pea ʻe lava ke tau fai ha meʻa ke tokoni ai ki ha taha.

“… Ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku taumuʻa valea ʻetau moʻuí” (“Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAho ní?” Liahona, Nōvema 2009, 85).

ʻE kāinga, te u toe fakamamafaʻi atu ʻa e ʻulungāanga mahuʻinga taha ʻo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa ia ʻoku totonu ke tau holi mo fekumi ke maʻu ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ia ko e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” (Moroni 7:47). ʻOku tupu mei he meʻafoakí ni ʻa ʻetau malava ke ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi kiate kitautolu ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ʻo e meʻafoakí ni mo ne fakahā mai e founga ʻe lava ke tau maʻu ai iá: “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí: koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molonai 7:48).

ʻOku fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá. Hangē ko hono tātānaki ʻo e fanga kiʻi momoʻi koulá ʻi ha taimi lahi ʻo hoko ko ha koloa lahí, ʻe pehē pē hono tātānaki ʻetau fanga kiʻi tokoni ʻoku fai ʻi he angaʻofá mo e tokoní ʻo hoko ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e ongoʻi nonga mo fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.

ʻI heʻetau ofi atu ko ʻeni ki he faʻahitaʻu ʻo e Toetuʻú, fakatauange ke tau fakahā ʻetau ʻofa mo e houngaʻia ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻa e fanga kiʻi ngāue ʻofa mo e tokoni ki hotau ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfine ʻi ʻapí, ʻi he siasí, pea ʻi hotau tukui koló. Pea ʻoku ou lotua ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.