2010–2019
Taialaina e le Agaga Paia
Aperila 2011


Taialaina e le Agaga Paia

E mafai ona taialaina i tatou uma taitoatasi e le agaga o faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia.

Ua 400 nei tausaga talu le lomiga o le Tusi Paia a King James, faatasi ai ma saofaga taua mai ia William Tyndale, o se toa maoae ia te au lava ia.

Sa lei mananao le aufailotu e lomia le Tusi Paia i le gagana Peretania taatele. Na latou sailia Tyndale mai lea nofoaga i lea nofoaga. Na ia fai atu ia i latou, “Afai e faasaoina e le Atua lo’u ola, a o lei mavae atu ni tausaga se tele o le a ou faia ia sili atu ona iloa e se tamaitiiti e aveina se palau le Tusi Paia nai lo outou.”1

Na olegia Tyndale ma taofia i se falepuipui pogisa ma le malulu i Brussels mo le silia i le tausaga. Sa masaesae ona lavalava. Na ia aioi atu i e na taofia o ia mo lona ofutele ma le pulou ma se moligao, ma faapea atu, “E matua vaivai tele le tuua toatasi ai i le pogisa.”2 Sa lei faatagaina ona avatu nei mea ia te ia. Mulimuli ane, na aveese o ia mai le falepuipui ma ave atu i luma o se motu o tagata e toatele ma saisai ai ma susunuina i le poutu. Ae o le galuega a Tyndale ma lona maliu faamaturo e le’i ta’uleaogaina.

Talu ai e aoaoina fanau a le Au Paia o Aso e Gata Ai mai lo latou talavou ia malamalama i tusitusiga paia, ua latou i ai i se fuataga o le faataunuuina o le valoaga na faia i seneturi e fa ua mavae e William Tyndale.

O a tatou tusitusiga paia i aso nei ua aofia ai le Tusi Paia, le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso, le Penina Tau Tele, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ona o le Tusi a Mamona, ua valaauina ai pea i tatou o le Ekalesia Mamona, o se igoa tatou te le ita ai, ae e le o atoatoa lelei.

I le Tusi a Mamona, na toe asiasi atu ai le Alii i sa Nifae ona sa latou tatalo i le Tama i Lona suafa. Na fetalai mai le Alii:

“Pe se a se mea tou te mananao i ai ou te tuuina atu ia te outou?

“Ua latou fai mai ia te ia: Le Alii e, matou te mananao ina ia e fetalai mai ia te i matou le igoa matou te faaigoaina ai lenei ekalesia; aua ua tupu fefinauaiga i le nuu i lenei mea.

“Ona fetalai atu ai lea o le Alii …, e muimui i se a le nuu ma fefinauai ona o lenei mea?”

“E lei faitaulia ea e i latou o tusi paia, ua faapea mai: E ao ina ave i o outou luga le igoa o Keriso … ? Aua o le igoa lea e valaauina ai outou i le aso gataaga. …

“O lenei, o mea uma tou te faia, ia outou faia i lo’u igoa; o le mea lea tou te faaigoaina ai le ekalesia i lo’u igoa; tou te valaau atu foi i le Tama i lo’u igoa, ina ia faamanuia e ia le ekalesia ona o a’u.

“Pe faapefea ona fai ma’u ekalesia, sei iloga ua faaigoaina i lo’u igoa? Aua afai e faaigoaina se ekalesia ia Mose, ona fai lea ma ekalesia a Mose; afai e faaigoaina ai i se igoa o se tagata, ona fai lea ma ekalesia a le tagata; a e afai e faaigoaina ai i lo’u igoa, ona fai lea ma’u ekalesia, pe afai ua atiina ae i latou i luga o la’u tala lelei.”3

O le usiusitai i faaaliga, ua tatou faaigoaina ai la tatou lava ekalesia O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ae le o le Ekalesia Mamona. O le mea lena e tasi mo isi e faasino i le Ekalesia o le Ekalesia Mamona pe faasino foi ia i tatou o Mamona, ae e le o le auala lena mo i tatou e valaau ai.

Na ta’ua e le Au Persitene Sili:

“O le faaaogaina o le igoa na faaalia mai, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (MFF 115:4), ua faateleina pea le taua i o tatou tiutetauave i le folafolaina o le suafa o le Faaola i le lalolagi atoa. E faapena foi, matou te talosaga atu pe a tatou faatatau i le Ekalesia ia tatou faaaogaina lona igoa atoa i soo se taimi e mafai ai. …

“Pe a faatatau i tagata o le Ekalesia, matou te fautua atu le ‘tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.’ E talafeagai foi se faasinoga puupuu, ‘Au Paia o Aso e Gata Ai.’”4

“[O le Au Paia o Aso e Gata Ai] e tautalatala ia Keriso, matou te olioli ia Keriso, matou te talai atu Keriso, ua matou vavalo atu foi ia Keriso, ua matou tusitusi e tusa ma a matou valoaga, ina ia iloa e a matou fanau le mea latou te faamoemoe ai mo le faamagaloina o a latou agasala.”5

O le a faasino le lalolagi ia i tatou e pei ona latou loto i ai, ae i a tatou tautalaga ia manatua pea ua tatou i ai i le Ekalesia a Iesu Keriso.

O nisi ua manatu e le o tatou o ni Kerisiano. Atonu latou te lei iloaina lava i tatou pe latou te lei malamalama foi.

I le Ekalesia, o sauniga uma e faia i le pule ma le suafa o Iesu Keriso.6 Ua tutusa lava le faatulagaga ua i ai e pei ona i ai i le Ekalesia anamua e i ai aposetolo ma perofeta.7

I aso anamua na faauuina ai e le Alii ia Aposetolo e Toasefululua. Na faalataina o ia ma faasatauroina. Ina ua mavae Lona Toetu, na aoao ai e le Faaola Ona soo mo aso e 40 ona afio ai lea i le lagi.8

Ae e i ai le mea na misi. I nai aso mulimuli ane, na faapotopoto ai le Toasefululua i se fale, ona “faafuasei mai lea o le matagi ua agi tele mai, ua tumu uma ai le fale. … O laulaufaiva … o le afi ua [i ai] i luga o i latou taitoatasi. Ua … faatumuina foi i latou e le Agaga Paia.”9 Ua maua nei e Ana Aposetolo le mana. Na latou malamalama o le pule na tuu atu e le Faaola ma le meaalofa o le Agaga Paia sa taua mo le faatuina o le Ekalesia. Sa poloaiina i latou ia papatiso atu ma faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia.1010

Mulimuli ane, ua leai ni Aposetolo atoa ai ma le perisitua sa latou tauaveina. O le pule ma le mana e taitai ai sa tatau ona toefuataiina mai. Mo seneturi e tele, sa tulimatai atu lava alii mo le toe faafoi mai o le pule ma le faatuina o le Ekalesia a le Alii.

I le 1829 sa toefuatai mai ai le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e Ioane le Papatiso ma Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane. O lea la ua mafai ona faauuina tama tane agavaa uma o le Ekalesia i le perisitua. O lenei pule ma le meaalofa fesootai o le Agaga Paia, lea ua faaee atu i tagata uma o le Ekalesia pe a uma ona papatisoina, ua ese ai tatou mai isi ekalesia.

Ua faatonu mai e se uluai faaaliga “ia mafai ona taitoatasi le tagata ma tautala atu i le suafa o le Atua le Alii, o le Faaola lava o le lalolagi.”11 O le galuega i le Ekalesia i aso nei o loo faatinoina e alii ma tamaitai lē taualoa ua valaauina ma lagolagoina ina ia pulefaamalumalu, ia aoao atu, ma faatautaia. O le mana o faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia ua taialaina ai i latou ua valaauina ia silafia le finagalo o le Alii. Atonu e le mafai e isi ona taliaina na mea o ni valoaga, faaaliga, ma le meaalofa o le Agaga Paia, ae afai latou te fia malamalama moni lava ia i tatou, e ao ona latou malamalama tatou te taliaina ia mea.

Na faaali atu e le Alii ia Iosefa Samita se tulafono o le soifua maloloina, le Upu o le Poto, ae lei taitai silafia e le lalolagi ia tulaga lamatia. Na aoaoina uma lava ina ia le tagofia le lauti, kofe, ava malosi, tapaa, ma le tele o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisu, lea ua faafesagai pea ma o tatou tupulaga talavou. O i latou o e usiusitai i lenei faaaliga ua folafola atu i ai o le a latou “maua le malosi i o latou pute ma le ga’o i o latou ivi;

“O le a maua foi le poto ma oa sili o le malamalama e oo lava i oa natia;

“Latou te taufetuli foi a e le vaivai, ma savavali a e le matapogia.”12

I se isi faaaliga, o le tulaga faatonuina a le Alii o le ola mama ua poloai mai e faapea o mana paia e foafoa ai le ola e ao ina puipuia ma ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai, tane ma le ava e ao ina faaaogaina ai.13 O le faaaogaina sese o lea mana e oo atu ai i tulaga sili ona matuia, toe lava o le faamasaaina o le toto o le ua le sala, ma le faafiti i le Agaga Paia.14 Afai e solia e se tasi le tulafono, ua aoao mai le aoaoga faavae o le salamo i le auala e aveesea ai le aafiaga o lenei solitulafono.

E tofotofoina tagata uma. Atonu e manatu se tasi e le talafeagai le oo o se faaosoosoga patino i se tagata ae le oo i isi, ae o le faamoemoega lena o le olaga nei—ia tofotofoina. Ma e tutusa le tali mo tagata uma: e tatau, ma e mafai, ona tatou tetee atu i soo se ituaiga o faaosoosoga.

“O le ala sili o le fiafia”15 ua totonugalemu i le olaga faaleaiga. O le tane o le ulu lea o le aiga ae o le ava o le fatu lea o le aiga. Ma o le faaipoipoga o se paaga tutusa. O se alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se alii e faalagolago i ai lona aiga, e faamaoni i le talalelei. O ia o se tane ma se tamā e popole ma tuuto atu. Na te faamamaluina tulaga faatamaitai. E lagolagoina e le ava lana tane. E faafaileleina uma e matua le tuputupu ae faaleagaga o le la fanau.

Ua aoaoina le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia alofa le tasi i le isi ma fefaamagaloa’i i mea sese a le tasi ma le isi.

Na suia lo’u olaga e se peteriaka amiotonu. A o talavou sa ia faaipoipo atu i lana manamea. Sa matuai faamemelo le tasi i le isi, ma sa vave ona maitaga lona faletua i lo la alo muamua.

O le po na fanau ai le pepe sa i ai ni faigata. Na o le tasi le fomai sa i ai i se nuu maotua, ae o loo togafiti foi se isi ma’i. Ina ua mavae le tele o itula o faatiga, na faasolo ina lamatia le ola o si tina. Mulimuli ane, na maua mai le fomai. I le potu tigaina, na vave ona ia gaoioi ma vave ai ona fanau mai le pepe ma sa foliga mai ua mou atu faigata sa i ai. Ae i nai aso mulimuli ane, na maliu ai si tina talavou mai se siama na aumai e le fomai mai se isi aiga sa ia togafitia i lena po.

Sa nutililii le lalolagi o si alii talavou. A o gasolo pea vaiaso, sa faateleina lona faanoanoa. Sa pumoomoo ona manatu, ma i le oona matuitui o ona lagona, sa amata ai ona taufaamatau i tagata. Ana faapea e tupu lenei mea i aso nei, e mautinoa lava na te molia le fomai i le tulafono, aua e pei e foia lava e le tupe soo se mea.

I se tasi po na tu’itu’i mai ai le faitotoa. Sa na ona fai mai lava o se teneitiiti, “O la e manao mai Papa e te alu atu i lo matou fale. O loo fia talanoa ia te oe.”

O “Papa” o le peresitene o le siteki. O le fautuaga mai lena taitai atamai sa faigofie lava, “John, lafoai. E leai se mea e mafai ona e faia e toe faafoi mai ai o ia. Soo se mea lava e te faia o le a na ona atili ai ona leaga. John, lafoai.”

O le tofotofoga lea o la’u uo. E mafai faapefea ona ia lafoaia? Ua tele se mea sese ua fai. Na ia tauivi e puleaina o ia lava ma mulimuli ane sa ia filifili e tatau ona ia usiusitai ma mulimuli i le fautuaga a lena peresitene atamai o le siteki. O le a ia lafoaia.

Na ia fai mai, “Sa avea au ma se tamaloa matua ae ou te lei malamalama, ma sa mafai mulimuli ane ona ou vaai i se fomai mativa mai se nuu maotua—e uumi taimi e galue ai, e le lava le totogi, e fealua’i solo ma le vaivai mai lea ma’i i lea ma’i, ma ni nai vailaau, leai se falemai, ma ni nai meafaigaluega, e tauivi e faasaoina soifua, ma sa faasaoina le tele o soifua. Sa ia sau i le taimi o faigata, a o tulaga lamatia uma soifua e lua, ma sa ia galue e aunoa ma le faatuai. Ua ou malamalama nei!” Fai mai a ia, “Semanu ou te faataumaoia lo’u olaga ma olaga o isi.”

E tele taimi na ia faafetai atu ai i le Alii mo se taitai perisitua atamai na fautuaina o ia, “John, lafoai.”

Ua siomia i tatou e tagata o le Ekalesia ua manu’a lagona. O nisi sa le fiafia i ni mea na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia po o ona taitai foi ma puapuaga ai i o latou olaga atoa, na le mafai ai ona faaseloa la latou vaai i mea sese a isi. Latou te lei lafoaia. Ua latou le toe toaaga mai ai i le Lotu.

O lena uiga e pei lava o se tagata na tau ai se pate. I le le fiafia, ua tago ai i le pate ma sasa lona lava ulu i aso uma o lona olaga. Oka se faavalevalea! Oka se leaga! O lena ituaiga o tauimasui e toe mafatia ai lava oe ia. Afai sa faamanualia oe, ia faamagalo atu, faagalo, ma lafoai.

O loo i ai i le Tusi a Mamona lenei lapataiga: “O lenei foi, afai o i ai pona, o mea sese ia a tagata, o le mea lea aua tou te tauleagaina ai mea a le Atua, ina ia maua outou ma le le pona i le nofoa faamasino o Keriso.”16

O se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua na o se tagata faatauvaa lava. Ua tatou i ai nei i soo se mea i le lalolagi, ua14 miliona i tatou. Ua na o se amataga lenei. Ua aoaoina i tatou ina ia i ai i le lalolagi ae le o ni o o le lalolagi.17 O le mea lea, tatou te ola ai i ni olaga masani i aiga masani ua ola faatasi ma le tele o isi o tagata.

Ua aoaoina i tatou e aua nei pepelo pe gaoi pe faimamago.18 Tatou te le faaaogaina gagana masoa. O i tatou o ni tagata e vaai i le itu lelei ma fiafia ma e le matatau i le olaga.

Ua tatou “loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa … ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga, ma laulaututu e fai ma molimau a le Atua i aso uma, ma mea uma, atoa ma nuu uma.”19

Afai e i ai se tasi o loo saili mo se ekalesia e le manaomia ai ni mea se tele e fai, e le o le ekalesia la lenei. E le faigofie le avea ma se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae i le taunuuga ua na o le pau lenei o le ala tonu.

E tusa lava pe o le a le tulaga faafeagai po o “taua, ma tala i taua, ma mafuie i lea mea ma lea mea,”20 e le mafai lava e se mana o faatosinaga ona taofia lenei galuega. E mafai ona taialaina i tatou uma taitoatasi e le agaga o faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia. “E tusa lava pe ana faaloaloa atu e le tagata lona lima vaivai e taumafai e taofi a’i le vaitafe o Misuri mai lona ala faatonuina, pe toe faafoi a’e lona tafe, pe ana ia taumafai e taofia Le Silisiliese mai le liligiina ifo o le malamalama mai le lagi i luga o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”21

Afai oe e tauaveina se avega, faagalo loa, ma lafoai. O le faatele ona faamagalo atu ma se salamo itiiti, o le a asiasia ai oe e le Agaga o le Agaga Paia ma faamautu atu e ala i le molimau sa e le iloa o loo i ai. O le a vaavaaia oe ma faamanuiaina ai—oe ma lou aiga. O se valaaulia lenei ia o mai ia te Ia. O le ekalesia lenei—O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, “ua na o le pau lea o le ekalesia ola ma le moni i luga o le fogaeleele atoa,”22 na ala mai i Lana lava tautinoga—lea tatou te maua ai “le ala sili o le fiafia.”23 Ou te molimau atu ai i lenei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. I le David Daniell, folasaga i le Tyndale’s New Testament (1989), viii.

  2. I le Daniell, folasaga i le Tyndale’s New Testament, ix.

  3. 3 Nifae 27:2–5, 7–8.

  4. Tusi a le Au Peresitene Sili, 23 Fep. 2001.

  5. 2 Nifae 25:26.

  6. Tagai Mose 5:8; baptism: tagai 2 Nifae 31:12; 3 Nifae 11:27; 18:16; faamanuiaina o e mamai: tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:44; faaeeina atu o le Agaga Paia: tagai Moronae 2:2; faauuga i le perisitua: tagai Moronae 3:1–3; faamanatuga: tagai Moronae 4:1–3; vavega: tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:66–69.

  7. Tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6

  8. TagaiGaluega 1:3–11.

  9. Galuega 2:2–4.

  10. Tagai i le Galuega 2:38.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:20.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–20.

  13. Tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  14. Tagai Alema 39:4–6.

  15. Alema 42:8.

  16. Itulau faaulutala o le Tusi a Mamona.

  17. Tagai Ioane 17:14–19.

  18. Tagai Esoto 20:15–16.

  19. Mosaea 18:9.

  20. Mamona 8:30.

  21. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:33.

  22. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30.

  23. Alema 42:8.