2010–2019
Tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní
ʻEpeleli 2011


Tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE lava ke tataki kitautolu kotoa ʻe he laumālie ʻo e fakahaá pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ʻosi ʻeni e taʻu ʻe 400 mei hono pulusi e Tohitapu ʻa Kingi Sēmisí, ko ha tokoni mahuʻinga ne fai ki ai ʻe Viliami Tinitale, ko ha moʻungaʻi tangata kiate au.

Naʻe ʻikai loto e kau faifekau Kalisitiané ke pulusi e Tohitapú ʻi he lea faka-Pilitānia angamahení. Naʻa nau tuli holo ʻa Tinitale. Naʻá ne talaange, “Kapau ʻe fakahaofi au ʻe he ʻOtuá he ʻikai fuoloa kuo ʻilo lahi ange ha talavou fakaʻuli palau ki he Folofolá, ʻo laka ia ʻiate kimoutolu.”1

Naʻe lavakiʻi ʻa Tinitale pea fakahū ia ʻi ha pilīsone mokoʻīʻī ʻi Palāsolo ʻo laka hake he taʻu ʻe tahá. Naʻe mahaehae hono valá. Naʻá ne kole ki hono kau puke fakamālohí ke ʻoange hono koté mo e tataá mo ha foʻi teʻelango, mo ne pehē ange, “Meʻa fakaongosia moʻoni ko ʻete nofo toko taha he fakapoʻulí.”2 Naʻe ʻikai ke nau tali ʻene kolé. Faifai pea ʻave ia mei pilīsone ki ha haʻofanga kakai tokolahi ʻo noʻo uʻa pea tutu ai ia. Ka naʻe ʻikai iku launoa e ngāue mo e mate fakamāʻata ʻa Viliami Tinitalé.

ʻOku ʻi ai ha founga ʻoku fakahoko ai e kikite ne fai ʻe Viliami Tinitale he senituli ʻe fā kimuʻá, he kuo akonekina e fānau Siasí talu mei heʻenau ʻi he toʻu tupú ke nau ʻiloʻi e ngaahi tohi folofola māʻoniʻoní.

ʻOku kau ʻi heʻetau ngaahi tohi folofola he ʻaho ní ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, Mataʻitofe Mahuʻingá pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻOku faʻa ui kitautolu ko e Siasi Māmongá, koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko ha hingoa ʻoku ʻikai ke tau fehiʻa ai, ka ʻoku ʻikai fuʻu tonu.

Naʻe fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e toe ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki he kau Nīfaí koeʻuhí he naʻa nau lotu ki he Tamaí ʻi Hono huafá. Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí:

“Ko e hā ha meʻa ʻoku mou loto ke u foaki kiate kimoutolú?

“Pea naʻa nau pehē kiate ia: ʻE ʻEiki, ʻoku mau loto ke ke fakahā kiate kimautolu ʻa e huafa ke mau ui ʻaki ʻa e siasí ni; he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻi he kakaí ʻo kau ki he meʻá ni.

“Pea folofola ʻa e ʻEikí …, ko e hā hono ʻuhinga ʻoku felauʻaki mo fefakakikihiʻaki ai ʻa e kakaí koeʻuhí ko e meʻá ni?

“Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku pehē mai ai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí … ? He ko e hingoa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho fakaʻosí. …

“Ko ia, ko e meʻa kotoa pē te mou faí, ke mou fai ia ʻi hoku hingoá; ko ia ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá; pea ke mou ui ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ke ne tāpuakiʻi ʻa e siasí koeʻuhí ko au.

“Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasí ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasí ia, ʻo kapau kuo langa ʻa kinautolu ʻi heʻeku ongoongoleleí.”3

ʻOku tau ui kitautolu ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae ʻikai ko e Siasi Māmongá, ko ʻetau talangofua ki he fakahaá. Ko e meʻa kehe ia hono ui kitautolu ʻe he kakaí ko e Siasi Māmongá pe Kau Māmongá, ka ʻoku ʻikai ke tau ui peheʻi kitautolu.

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku fakautuutu ʻa hono mahuʻinga ke fakaʻaongaʻi e “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (T&F 115:4), ki hotau fatongia ke malangaʻaki e huafa ʻo e Fakamoʻuí ki he funga ʻo e māmaní. Ko ia ʻoku mau faʻa kole ai ko e fē pē ha taimi te tau talanoa ai ʻo kau ki he Siasí, ke tau fakaʻaongaʻi muʻa hono hingoa kakató ʻo ka lava. …

ʻO kapau te tau talanoa ʻo kau ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku mau fokotuʻu atu ʻa e ʻkāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.’ Ka ʻo ka fakanounouʻi, pea ui ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”4

“Pea ʻoku lea ʻa e [Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní] ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ʻa e maʻuʻanga tokoni te nau maʻu ai ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”5

ʻE ui kitautolu ʻe he māmaní ʻo fakatatau mo honau lotó, ka tau manatuʻi muʻa ʻi heʻetau lea kotoa pē, ʻoku tau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tala ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai ko e kau Kalisitiane kitautolu. ʻOku nau taʻemahino pe ʻikai pē ke nau ʻiloʻi kitautolu.

ʻOku fakahoko ʻa e ouau kotoa pē ʻi he Siasí ʻi he mafai pea mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.6 ʻOku tau maʻu ʻa e fokotuʻutuʻu tatau pē mo ia ne fai he ʻuluaki Siasí, ʻo ʻi ai hono kau ʻaposetolo ko e kau palōfita.7

Naʻe ui mo fakanofo ʻe he ʻEikí ha kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he kuonga muʻá. Naʻe lavakiʻi mo tutuki Ia. Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40 peá Ne toki hāʻele hake ki he langí.8

Ka naʻe teʻeki ai pē kakato. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ne fakataha mai e Toko Hongofulu Mā Uá ki ha fale pea “fakafokifā naʻe ai ʻa e ʻuʻulu mai mei he langí, ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻaupito, pea fakapito ʻaki ʻa e fale kotoa pē naʻa nau nofo aí. … [Naʻe nofoʻia ia ʻe ha] ngaahi ʻelelo mangamana … ʻo hangē ko e afí. Pea naʻe … fakapito ʻaki ʻa kinautolu kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”9 Kuo fakaivia ʻeni ʻEne kau ʻAposetoló. Naʻe mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e mafai ne foaki ange ʻe he Fakamoʻuí pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fekau ke nau papitaiso mo foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.10

Ne iku ʻo pekia e kau ʻAposetoló pea ʻave mo e lakanga fakataulaʻeiki ne nau maʻú. Naʻe pau ke toe fakafoki mai ʻa e mafai mo e mālohi ke fakaʻaongaʻi iá. Ne laui senituli e hanganaki atu e tangatá ki hono toe fakafoki mai ʻo e mafaí pea mo hono fokotuʻu e Siasi ʻo e ʻEikí.

Naʻe toe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso mo e kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné, ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1829 kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. ʻOku fakanofo he taimí ni ʻa e houʻeiki tangata moʻui taau ʻo e Siasí ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku hanga ʻe he mafai ko ʻení mo hono takaua ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku foaki ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí hili ʻenau papitaisó, ʻo ʻai ke tau makehe ai mei he ngaahi siasi kehé.

ʻOku fakahinohino mai ʻe ha fakahā kimuʻa “ke lava ʻa e tangata takitaha ʻo lea ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ko e ʻEikí, ʻio ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.”11 ʻOku fakahoko he ʻahó ni e ngāue ʻi he Siasí ʻe ha kau tangata mo fafine angamaheni kuo ui mo hikinimaʻi ke nau tokangaʻi, akoʻi mo tataki ia. ʻOku takiekina e ngaahi ui ko iá ʻi he mālohi ʻo e fakahaá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi ai e finangalo ʻo e ʻEikí. Mahalo he ʻikai tali ʻe ha niʻihi ia ʻa e kikité, fakahaá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻo kapau ʻoku nau fie ʻiloʻi kitautolu, ta kuo pau ke mahino kiate kinautolu ʻoku tau tali ia.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ha fono ʻo e moʻui leleí, ʻa ia ko e Lea ʻo e Potó, kimuʻa ʻaupito pea toki ʻiloʻi ʻe he māmaní hono fakatuʻutāmakí. ʻOku akoʻi e tokotaha kotoa pē ke fakaʻehiʻehi mei he tií, kofí, kava mālohí, tapaká pea mo ha ngaahi faitoʻo mo e meʻa kehekehe mo fakatupu maʻunimā, ʻa ia ʻoku lahi fau e ʻilo ki ai hotau toʻu tupú. Ko kinautolu ʻoku talangofua ki he fakahā ko ʻení, kuo talaʻofa ange te nau “maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pitó mo e uho ki honau ngaahi huí;

“Pea te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū;

“Pea te nau lele kae ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia.”12

ʻI he fakahā ʻe taha naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga moʻui ki he angamaʻá ʻo fekau mai ai ko e mālohi toputapu ko ia ke fakatupu ʻa e moʻuí, kuo pau ke maluʻi mo toki fakaʻaongaʻi pē ia ʻe ha tangata mo ha fefine ko e husepāniti mo e uaifi.13 Ko e lilingi pē ʻo e toto taʻehalaiá mo hono fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní14 ʻoku mahulu hake hono mamafá ʻi hono fakaʻaongaʻi hala e mālohi ko ʻení. ʻO ka maumau fono ha taha, ʻoku akoʻi mai ʻe he tokāteline ʻo e fakatomalá ʻa e founga ke tāmateʻi ʻaki e nunuʻa ʻo e maumau fonó ni.

ʻOku siviʻi e tokotaha kotoa pē. ʻE fakakaukau ha taha hangē ʻoku taʻetotonu ke siofi mo ʻahiʻahiʻi pē iá, ka ko e taumuʻa ia ʻo e moʻui matelié—ke siviʻi kitautolu. Pea ʻoku tatau e talí ki he tokotaha kotoa pē: kuo pau pea te tau lava, ʻo matuʻuaki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē.

ʻOku fakatefito e “palani lahi ʻo e fiefiá”15 ʻi he moʻui fakafāmilí. Ko e husepānití ʻoku ʻulu ki he ʻapí pea ko e uaifí ʻa e mafu ‘o e ʻapí. Pea hoko ʻena nofo malí ko ha ongo hoa ngāue tuʻunga tatau. Ko e tangata Siasí ko ha tangata ʻokú ne moʻuiʻaki hono fatongia fakafāmilí, ʻo faivelenga ʻi he ongoongoleleí. ʻOkú ne hoko ko ha husepāniti mo e tamai tokanga mo mateaki. ʻOkú ne fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga fakaefefiné. ʻOku poupouʻi ʻe he uaifí ʻa hono husepānití. ʻOku fakatou tanumaki ʻe he ongomātuʻá ʻa e tupulaki fakalaumālie ʻa ʻena fānaú.

ʻOku akoʻi e Kāingalotu Siasí ke nau feʻofaʻaki pea fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fai hala angé.

Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻe ha pēteliake anga māʻoniʻoni. Naʻá ne mali mo hono ʻofaʻangá. Naʻá na feʻofaʻaki ʻaupito pea ʻikai fuoloa kuo teu ke fāʻeleʻi mai ʻena fuofua tamá.

Naʻe ʻi ai ha palopalema he pō ne fāʻeleʻi ai e pēpeé. Naʻe taha pē e toketaá pea naʻe lolotonga ʻi ha feituʻu kehe ia ʻo faitoʻo ha taha ne puke. Hili ha ngaahi houa lahi e langā ʻa e faʻeé, naʻe toe kovi ange tuʻunga ne ʻi aí. Faifai pea maʻu e toketaá. Koeʻuhí ko ʻene tuʻu fakatuʻutāmakí, ne ngāue leva e toketaá ʻo fāʻeleʻi mai e pēpeé pea hangē kuo tokamālie e meʻa kotoa. Ka ne hili ha ngaahi ʻaho mei ai ne mālōlō ʻa e faʻeé mei ha faʻahinga mahaki tatau pē ne faitoʻo ia ʻe he toketaá ʻi ha ʻapi kehe he pō ko iá.

Ne uesia ai pē e moʻui ʻa e talavoú. ʻI he fakalau atu e ngaahi uiké, naʻe fakautuutu ai pē ʻene loto mamahí. Naʻe ʻikai ha meʻa te ne toe fakakaukau ki ai pea aʻu ʻene tuʻunga loto mamahí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Kapau foki ko e hoko ia he ʻahó ni, naʻá ne ʻosi hanga ʻe ia ʻo fakaʻilo, hangē leva ia ʻe malava ʻe he paʻangá ʻo fakaleleiʻi e meʻa kotoa peé.

Ne tukituki mai ha taha he pō ʻe taha ʻi hono matapaá. Naʻe pehē ange ʻe ha kiʻi taʻahine, “Talamai ʻe Teti ke ke ʻalu ange. ʻOku fie talanoa mo koe.”

Ko “Tetí” ko e palesiteni siteikí ia. Ko e faleʻi pē ʻeni naʻe fai ange ʻe he takimuʻa poto ko iá, “ʻE Sione, tukunoaʻi ia. He ʻikai ha meʻa te ke fai ʻe toe fakafoki mai ai ho hoá. Ka ko e hā pē meʻa te ke faí, ʻe toe kovi ange ia ai. Sione, hanga ʻo tukunoaʻi.”

Ko hono siviʻi ʻeni hoku kaungāmeʻá. Ke ne tukunoaʻi fēfē? Kuo fai ha fuʻu fehālaaki lahí. Naʻá ne feinga ke ne mapuleʻi ia peá ne pehē ʻoku totonu pē ke ne talangofua mo muimui ki he faleʻi ʻa e palesiteni siteiki poto ko iá. Te ne hanga ʻo tukunoaʻi.

Naʻá ne pehē, “Ne u aʻu ʻo toulekeleka pea toki mahino kiate au mo u sio lelei ki he tuʻunga ʻo e toketā fakaʻofa ko iá—ne fuʻu lahi ʻene ngāué, siʻi ʻene totongí pea feʻaluʻaki ongosia holo he kau mahakí, ʻikai ha faitoʻo feʻunga, ʻikai ha falemahaki, ʻikai ha meʻangāue, ko siʻene feinga pē ke fakahaofi e moʻuí pea taimi lahi naʻe ola lelei. Naʻá ne haʻu ʻi ha momeniti faingataʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ha moʻui ʻe ua peá ne ngāue leva ʻo ʻikai toe tatali. “Ne toki mahino kiate au!” Naʻá ne pehē, “Ne u mei maumauʻi ai ʻeku moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.”

Kuo tā tuʻo lahi ʻene fakafetaʻi ki he ʻEikí koeʻuhí ko e taki lakanga fakataulaʻeiki poto ko iá ʻi he kiʻi faleʻi faingofua naʻá ne faí, “ʻE Sione, hanga ʻo tukunoaʻi.”

ʻOku tau mamata ki ha kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau loto mamahi. ʻOku ʻita ha niʻihi koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa ne hoko he hisitōlia ʻo e Siasí pe ko hono kau takí pea nau faingataʻaʻia ai he toenga ʻenau moʻuí, ko e ʻikai ke nau lava ʻo fakamolemoleʻi e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke nau tukunoaʻi ia. ʻOku nau iku ai ʻo māmālohi.

ʻOku tatau e tōʻonga ko iá mo ha tangata ne taaʻi ʻaki ha vaʻakau hono ʻulú. ʻI heʻene ʻitá, ʻokú ne toʻo hake ai e vaʻakaú ʻo tā ʻaki pē hono ʻulú he toenga ʻo ʻene moʻuí. Fakavalevale moʻoni! Pea fakaʻofa! Ko kita pē ʻoku tupu ai e faʻahinga ongoʻi sāuni peheé. Kapau kuo fakaʻitaʻi koe ʻe ha taha, fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi ia peá ke tukunoaʻi.

ʻOku ʻomi e fakatokanga ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ʻeni, kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa hala, ko e ngaahi fehālaaki ia ʻa e tangata; ko ia ʻoua naʻa fakaangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ke lau ʻa kimoutolu ʻoku mou taʻe-ha-mele ʻi he fakamaauʻanga ʻa Kalaisí.”16

Ko ha kakai makehe ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau ʻi he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, ʻa ia ko e toko 14 miliona ʻo kitautolu. Ko e kamataʻangá pē ʻeni. ʻOku akoʻi kitautolu ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu.17 Ko ia ʻoku tau moʻui ʻi he founga anga-maheni pē ʻi ha ngaahi fāmili angamaheni pē ʻoku feohi mo e toenga ʻo e kakaí.

ʻOku akoʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau loi, pe kaihaʻa pe kākā.18 ʻOku ʻikai ke tau kapekape. ʻOku tau fakatuʻamelie mo fiefia pea ʻikai manavasiʻi ʻi he moʻuí.

ʻOku tau “loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”19

Kapau ʻoku fekumi ha taha ia ki ha siasi ʻoku siʻisiʻi hono ngaahi fie maʻú, ta ʻoku ʻikai ko e siasi ia ko ʻení. ʻOku ʻikai faingofua ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka ʻi hono aofangatukú, ko e hala totonú pē ia.

Neongo pe ko e hā e fakafepaki pe “ngaahi tau, mo e ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tau, mo e ngaahi mofuike ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe,”20 he ʻikai lava ʻe ha mālohi pe tākiekina ia ʻo taʻofi e ngāué ni. ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he laumālie ʻo e fakahaá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. “ʻE faingofua tatau ʻa hono fakamafao atu ʻe ha tangata ʻa hono nima vaivai ke taʻofi ʻa e vaitafe Mīsulí ʻi heʻene tafe atu ʻi hono ʻaluʻanga kuo vaheʻí pe fakatafoki ia ke tafe ki muí, pea mo hono taʻofi ʻo e Māfimafí mei heʻene lilingi hifo ʻa e ʻilo mei he langí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni.”21

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke loto mamahi ai, fakangaloʻi ia, pea tukunoaʻi. Faʻa fakamolemole ke lahi mo ke kiʻi fakatomala, pea ʻe ʻaʻahi kiate koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakapapauʻi ʻe he fakamoʻoni naʻe ʻikai te ke ʻilo naʻá ke maʻú. ʻE tokangaʻi mo faitāpuekina koe—ʻa koe mo ho hakó. Ko ha fakaafe ʻeni ke haʻu kiate Ia. Ko e Siasí ni—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa,”22 pea ʻi Heʻene fakahā ko iá—ʻoku tau maʻu ai “ʻa e palani ʻo e fiefiá.”23 Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.