2010–2019
Faamoemoe
Aperila 2011


Faamoemoe

O lo tatou faamoemoe i le Togiola e faamalosia ai lo tatou vaaiga e faavavau.

Sa ola ae lo matou aiga i se eria toafa maualuga i Iuta i saute. E seāseā ona timu ma e tele le faamoemoe ina ia lava le susū mo le vevela o le taumafanafana e oo mai. I aso la, e pei foi o le taimi nei, sa matou faamoemoe ai mo ni timuga, sa matou tatalo ia timu, ma i aso sili ona leaga, matou te anapopogi ai mo se timu.

E i ai se tala na faamatala ai iina i se tamamatua sa aveina atu se atalii e lima tausaga a sona alo e savalivali i le taulaga. Mulimuli ane, sa la tau atu ai i se tamai faleoloa i le Magaala Autu lea sa la malolo ai mo se apainu malulu. Sa tu atu se taavale e ese se setete na sau ai ma alu atu le avetaavale i le toeaina. Sa tusi atu le lima o le tagata ese i le lagi ma fesili atu, “E te manatu o le a timu?”

“Talosia lava ia timu,” o le tali lea a le toeaina, “A le mo a’u, ia mo le tamaitiiti. O a’u ua ou vaai i le timu.”

O le faamoemoe o se lagona lea e aumaia le oa i o tatou olaga i aso uma. Ua faauigaina o se “lagona o le a … tutupu ni mea mo le lelei.” A tatou faatinoina le faamoemoe, tatou te “talotalo … ma le naunautai ma le talitonu lelei” (dictionary.reference.com/browse/hope). E pei foi, o le faamoemoe e aumai ai se faatosinaga toafimalie mautinoa i o tatou olaga a o tatou tulimatai atu ma le mautinoa i mea e tutupu i le lumanai.

O nisi taimi tatou te faamoemoe ai mo mea e itiiti pe leai foi so tatou malosi e pulea ai. Tatou te faamoemoe ia lelei le tau. Tatou te faamoemoe ia vave oo mai le tautotogo. Tatou te faamoemoe ia manumalo le au tatou te fiafia i ai i le Ipu o le Lalolagi, le Super Bowl, po o le Taamilosaga a le Lalolagi.

O ituaiga faamoemoega faapena e malie ai o tatou olaga ma e masani ona oo atu ai i amioga e le masani ai po o uputuu. Mo se faataitaiga, o lo’u tamā faaletulafono o se tagata e fiafia tele i taaloga, ae e talitonu o ia a le matamata i le televise i lana au pasiketipolo e sili ona fiafia i ai, atonu o le a manumalo. Ina ua 12 o’u tausaga, sa ou viga e fai pea lava pea la’u pea totini e tasi e le’i tataina i taaloga pesipolo Liki Laiti ma le faamoemoe e manumalo ai. Sa fai mai lo’u tina e tuu i le poletito i tuafale.

O isi taimi o o tatou faamoemoega e oo atu ai i miti lea e mafai ona musuia ai i tatou ma taitai atu ai i tatou i faatinoga. Afai tatou te faamoemoe ia lelei a tatou taumafaiga i le aoga, e mafai ona faatino lena faamoemoega i le suesue faamoni ma le ositaulaga. Afai tatou te faamoemoe e taaalo i se au manumalo, o lena faamoemoega e mafai ona oo atu ai i le koleni faifaipea, tuuto, galulue faatasi, ma iu ai ina faamanuiaina.

O Roger Bannister o se tagata aoga faafomai i Egelani, o lē sa i ai se faamoemoega tinou. Sa naunau o ia e avea ma tagata muamua e tamoe i se maila (1.6 km) i lalo ifo o le fa minute. Mo le tele o le afa muamua o le amataga o le seneturi e 20, sa faatalitali ai ma le naunautai ia tagata na mataituina taaloga i le malae ma taufetuliga, mo le aso o le a mafai ai e se tagata ona tamoe i le maila i lalo ifo o le fa minute. I le aluga o tausaga, e toatele le au taufetuli iloga na taulalata atu i ai, ae sa tumau pea lava le lu’i i le fa minute. Sa tuuto atu e Bannister o ia lava i le tinou e koleni ma le faamoemoe ia ausia ai lana sini o le faatuina o se matatia fou i le lalolagi. Sa amata ona masalosalo nisi o le lotoifale pe mata e mafai ona tata’e le matatia o le fa minute mo le maila. Na oo foi ina fautuaina e tagata atamamai e faapea, o le tino o le tagata e le mafai faaletino ona tamoe i se saoasaoa faapena i se mamao faapena. I se aso auaoa i le aso 6 o Me, 1954, sa ausia ai le faamoemoega tele o Roger Bannister! Sa ia kolosiina le tini i le 3:59.4, ma faatuina ai se matatia fou i le lalolagi. O lona faamoemoega ia talepe le lu’i e fa minute mo le maila, na avea o se miti sa faapea ona ausia e ala i koleniga, galue malosi, ma le tuuto.

O faamoemoega e mafai ona musuia ai miti ma faaosofia ai i tatou e ausia na miti. Ae peitai, o le faamoemoe na o ia lava, e le mafai ona tatou manuia ai. E tele faamoemoega lelei ua le faataunuuina, paulia i aau o faamoemoega lelei ma le paie.

I le avea ai ma matua, ua tatou te iloa ai o o tatou faamoemoega sili ona loloto ua taulai atu i a tatou fanau. Tatou te faamoemoe ia latou tutupu ae ia ola i ni olaga lelei ma amiotonu. O faamoemoega faapena e mafai ona faigofie lava ona faatamaia pe afai e le fai i tatou ma ni faataitaiga lelei. O le faamoemoe na o ia lava e le faapea o le a tutupu a’e ai a tatou fanau i le amiotonu. E ao ona tatou faaaluina le taimi faatasi ma i latou i afiafi faaleaiga ma gaoioiga aoga faaleaiga. E tatau ona tatou aoao i latou ia tatalo. E tatau ona tatou faitau faatasi ma i latou i tusitusiga paia ma aoao atu ia i latou le taua o mataupu faavae o le talalelei. Ona faatoa mafai lea ona taunuu o tatou faamoemoega loloto.

E le tatau ona tatou faatagaina le faamoemoe e suia e le atuatuvale. Sa tusia e le Aposetolo o Paulo “ia [tatou] suatia ma le faamoemoe” (1 Korinito 9:10). O le faaaoga o le faamoemoe e faatamaoaigaina ai o tatou olaga ma fesoasoani tatou te tulimata’i atu ai i le lumanai. Pe o tatou suatia le eleele mo se faatoaga pe o suatia le olaga, e taua tele ia i tatou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ona i ai le faamoemoe.

I le talalelei a Iesu Keriso, o le faamoemoe o le naunau lea o Ona soo e maua le faaolataga e faavavau e ala i le Togiola a le Faaola.

O le faamoemoe moni lenei e tatau ona i ai ia i tatou uma. O le mea lea e tulaga ese ai i tatou mai tagata uma o le lalolagi. Na apoapoai atu Peteru i soo anamua o Keriso “ia saunia pea lava outou e tali atu ma le agamalu ma le mata’u ia i latou uma o e fesili mai ia te outou i le uiga o le faamoemoe o loo ia te outou” (1 Peteru 3:15).

O lo tatou faamoemoe i le Togiola e faamalosia ai lo tatou vaaiga e faavavau. O lena vaaiga e mafai ai ona tatou vaai ai i tua atu iinei ma le taimi nei e agai atu i le folafolaga o le faavavau. E le tatau ona taumaileia i tatou i tapulaa vaapiapi o faamoemoega femoumouai o le lalolagi. Ua tatou saoloto e tulimata’i atu i le mamalu selesitila, ma faamauina i o tatou aiga ma e pele ia i tatou.

I le talalelei, o le faamoemoe e toetoe lava o taimi uma e faatatau ai i le faatuatua ma le alofa mama. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf: “O le faamoemoe o se tasi lea o vae o se nofoa vaetolu, faatasi ai ma le faatuatua ma le alofa mama. O nei vaega e tolu e faamautuina ai o tatou olaga, e ui lava i tulaga ogaoga pe le lelei tatou te ono oo i ai i lena taimi” (“O Le Mana e Le Iu o le Faamoemoe,” Liahona, Nov. 2008, 21).

I le mataupu mulimuli o le Tusi a Mamona, na tusia ai e Moronae:

“O le mea lea, e tatau ai le faatuatua; afai e tatau ona i ai le faatuatua e tatau foi ona i ai le faamoemoe; afai foi e tatau ona i ai le faamoemoe e tatau ona i ai foi le alofa.

“A e afai ua le ia te outou le alofa, e le mafai lava ona faaolaina outou i le malo o le Atua; pe afai e le ia te outou le faatuatua; e faapea foi pe afai e le ia te outou le faamoemoe” (Moronae 10:20–21).

Na aoao mai Elder Russell M. Nelson e faapea: “O le faatuatua e faavae ia Iesu Keriso. O le faamoemoe e totonugalemu i le Togiola. O le alofa e faaalia i le ‘alofa mama o Keriso.’ O nei uiga e tolu e milo faatasi e pei lava o uaea ninii o se keipo ma e le o taimi uma e iloagofie tonu ai. O ia uiga uma e fai ma o tatou sootaga mau i le malo selesitila” (“A More Excellent Hope,” Ensign, Fep. 1997, 61).

Ina ua vavalo Nifae e uiga ia Iesu Keriso i le faaiuga o ana tusitusiga, sa ia tusia, “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua atoa ma tagata uma” (2 Nifae 31:20).

O lenei “faamoemoe atoatoa lelei” na tautala i ai Nifae, o le faamoemoe lea i le Togiola, o le maua lea o le faaolataga e faavavau e ala i le taulaga a lo tatou Faaola. O lenei faamoemoe ua taitaiina atu ai alii ma tamaitai o le talafaasolopito atoa e fai ni mea matagofie. Sa femalagaa’i aposetolo anamua i le lalolagi ma molimau atu ia te Ia ma iu ai ina tuuina atu o latou soifua i Lana galuega.

I lenei tisipenisione, e toatele uluai tagata o le Ekalesia sa tuua o latou fale, ma o latou loto na tutumu i le faamoemoe ma le faatuatua a o latou malaga atu i sisifo e sopoia Fanua Tetele e agai atu i le Vanu o Sate Leki.

I le 1851, na auai ai Mary Murray Murdoch i le Ekalesia i Sikotilani ma o se tina na maliu lana tane i le 67 o ona tausaga. O se tamaitai faatino iti e fa futu fitu inisi (1.2 m) lona umi, ma na toeitiiti a le atoa le 90 o ona pauna (41 kg), sa ia fanauina se fanau e toavalu, o le toaono sa oo ina matutua. Ae ona o lona fuaitino, sa valaauina ai o ia ma le alofa e lana fanau ma fanau a lana fanau o “Tinamatua Mosimosi.”

O lana tama tama, o John Murdoch, ma lona toalua, sa auai i le Ekalesia ma malaga mai ai i Iuta i le 1852 faatasi ma le la fanau laiti e toalua. E ui lava i faigata o lona lava aiga, ae o le fa tausaga mulimuli ane, na auina atu ai e Ioane i lona tina se seleni sa manaomia ina ia mafai ai ona faatasia le aiga i le Aai o Sate Leki. Faatasi ai ma se faamoemoe sa sili atu le tele nai lo lona tino itiiti, sa amataina ai e Mary le malaga faigata i sisifo i Iuta i le 73 o ona tausaga.

Ina ua uma ona sopoia saogalemu Atalani, sa faatasi mulimuli ane ai o ia i le kamupani taavaletoso le laki a Martin. I le aso 28 o Iulai na amatalia ai e nei paionia o taavaletosolima la latou malaga i sisifo. Mai le 576 o tagata o le vaega, na toeitiiti o le tasi-vaefa o i latou na maliliu ao lei taunuu atu i Iuta. Na semanu e toatele atu ni tagata e fano pe ana leai taumafaiga laveai sa faatulagaina e Peresitene Polika Iaga, o lē na auina atu ni taavale solofanua ma ni sapalai e saili mai le Au Paia na pagatia ma paulia i le kiona.

Sa maliu Mary Murdoch i le aso 2 o Oketopa, 1856 e lata i Chimney Rock, Nebraska. O iina sa gauai atu ai o ia i le vaivai, maluluina ma le faigata o le malaga. Sa le mafai e si ona tino vaivai ona onosaia faigata faaletino sa oo i ai le Au Paia. A o taatia ai ua lata ina oti, sa mafaufau o ia i lona aiga i Iuta. O upu mulimuli a lenei tina paionia faatuatua, “Ta’u atu ia Ioane ua ou oti ma ou foliga e faasaga atu i Siona” (Tagai ia Kenneth W. Merrell, Scottish Shepherd: The Life and Times of John Murray Murdoch, Utah Pioneer [2006], 34, 39, 54, 77, 94–97, 103, 112–13, 115.)

O Mary Murray Murdoch o le faataitaiga o le faamoemoe ma le faatuatua o le toatele o uluai paionia o e na faia lena malaga lototele i sisifo. O malaga faaleagaga i aso nei e le itiiti ai le faamoemoe po o le faatuatua e manaomia ai nai lo faamoemoe ma faatuatua o uluai paionia. Atonu e eseese o tatou luitau ae o tauiviga e tutusa lava le tetele.

O la’u tatalo ia taitai atu i tatou e o tatou faamoemoe i le faataunuuina o a tatou miti amiotonu. Ou te tatalo faapitoa lava ia faamalosia e lo tatou faamoemoe i le Togiola o tatou faatuatua ma le alofa ma aumaia ia i tatou se vaaiga e faavavau o o tatou olaga i le lumanai. Talosia ia tatou maua uma lenei faamoemoe atoatoa lelei, ou te tatalo atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.